tradicija

kud-petar-kocic

Na prestižnom saboru folklora „Zlatni opanak“ u Valjevu, KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca ostvario je zapažen uspeh, osvojivši Zlatnu plaketu „Krstivoje Subotić“ za negovanje tradicionalne pesme, svirke, igre i običaja, kao i drugo mesto u kategoriji muških pevačkih grupa.

Ovo značajno priznanje, koje se retko dodeljuje, stiglo je kao rezultat dugogodišnjeg i posvećenog rada na očuvanju autentičnog folklornog nasleđa. Kako ističe Milan Vašalić, učešće na „Zlatnom opanku“ predstavlja mnogo više od nastupa – to je, kako kaže, „magično iskustvo i najvrednija uspomena koju svaki učesnik nosi sa sobom“.

– „Zlatni opanak“ je fantastično saborovanje i praznovanje srpske tradicije i nematerijalnog kulturnog nasleđa naših predaka. Samo biti deo festivala je posebna čast, a sva društva se za ovu priliku pripremaju studiozno, posvećeno i sa željom da daju svoj maksimum – naglašava Vašalić.

Posebnu težinu uspehu daje i činjenica da je nastup ocenjivao stručni žiri na čelu sa prof. dr Dimitrijem Golemovićem, jednim od najvećih autoriteta u oblasti tradicionalne muzike i folklora.

Nastup pod nazivom „Kozaračko zborovanje“, koji je predstavljen na sceni, rezultat je, kako ističe Vašalić, višedecenijskog rada – istraživanja, arhiviranja i scenskog oblikovanja igara, pesama, nošnje i muzike kolonista naseljenih u Novim Kozarcima.

– Naš nastup nije bio slučajan, već plod dugog procesa. Rezultat nije izostao – osvojili smo srca publike, učesnika, ali i stručnog žirija koji nije štedeo reči hvale – dodaje on.

Zlatna plaketa „Krstivoje Subotić“ nosi poseban značaj za sve članove ansambla, ali i za celu zajednicu u Novim Kozarcima, jer predstavlja potvrdu da je njihov trud, znanje i ljubav prema tradiciji prepoznata i vrednovana na najvišem nivou.

– To je trenutak kada shvatite da je vrednost onoga što radite zaista prepoznata – objašnjava Vašalić, uz zahvalnost organizatorima festivala što već više od dve decenije čuvaju i neguju kulturno nasleđe.

T. D.

farbanje-jaja-mokrin

U duhu predstojećeg najradosnijeg hrišćanskog praznika, članice Udruženja žena „Mokrin“ i ove godine su pokazale kako se tradicija neguje srcem – uz druženje, posvećenost i radost zajedništva. Povodom 36. Uskršnjih svečanosti u Mokrinu, vredne domaćice okupile su se kako bi ofarbale jaja za potrebe Mesne zajednice.

Kako ističe Zorica Despotov iz Udruženja, ove godine ofarbano je čak 200 jaja, i to na tradicionalan način – u lukovini, ali i u crvenoj boji, uz ukrašavanje travčicama i gumicama koje daju prepoznatljive, prirodne šare. U ovoj lepoj aktivnosti učestvovalo je desetak žena, a posebnu radost donela je i gošća iz Novog Sada.

-To je devojčica poreklom iz Mokrina, Nikita Popov, učenica četvrtog razreda, koja je došla da se druži, nauči običaje i pomogne nam u farbanju – navela je Despotov.

Iz Udruženja upućuju i prazničnu poruku:

-Želimo svim ljudima dobre volje i vernicima pravoslavne veroispovesti srećne uskršnje praznike, da se druže, da zaborave sve probleme i da na miru proslave Uskrs.

Udruženje žena „Mokrin“ trenutno broji 18 aktivnih članica, a planovi za budućnost su jasni – nastavak druženja, širenje članstva i, pre svega, očuvanje bogatih narodnih običaja koji čine važan deo kulturnog identiteta ovog kraja.

T. D.

poklade-(8)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ organizovalo je poklade. Običaj teranja zime organizuje se u periodu od Sveta tri kralja, 6. januara pa sve do Pepelne srede odnosno do početka velikog, četrdesetodnevnog, posta uoči Uskrsa.

-Ovo je događaj kojem se najviše raduju deca  i prvenstveno njima je namenjen – istakla je Ramona Tot, predsednica KUD-a „Eđšeg“. – U okviru poklada običaj je da se deca maskiraju i u tome im puno pomažu mame i bake, vaspitačice i učiteljice. Veliku pomoć imali smo i od članova udruženja „Kekend“ koji su sa mališanima igrali narodne igre, kao i dečije igre koje su bile popularne u vreme kada su naše majke i bake bile male.

Tradicija poklada datira još iz paganskog perioda. Prema verovanjima, u poslednjim danima zime, kada su dani sve kraći, verovalo se da Sunce slabi i da tada oživljavaju zli duhovi koji su terani želeli  igrom, povorkama i maskiranjem.

-Tradicija je i da se pali lutka „Kise“ i tada deca pevaju staru narodnu pesmu. Simbolično, na ovaj način teramo zimu i sve loše, a sa radošću dočekujemo proleće. Na dan poklada jedu se pokladske krofne koje su pripremile najstarije članice „Eđšega“ – pojasnila je Ramona Tot.

U pokladama su učestvovali učenici škole „Feješ Klara“ , mališani iz vrtića „Naša radost“, kao i đaci iz kikindskih škola kojima je mađarski izborni predmet.

-Učestvovalo 35 dece i ovakvi događaji koji su, za njih, zabavni, najbolji je način da deci približimo tradiciju i da ih naučimo kako su nekada živeli naši preci. Svi učesnici bili su maštoviti i kreativni – dodala Vivien Fazekaš iz udruženja „Kekend“.

Poklade su prvi put organizovane u Mađarskoj u 15. veku. Prema tradiciji, vreme poklada je bio period izbora partnera i venčanja, jer je bilo zabranjeno održavati venčanja i svadbe tokom velikog posta koji je dolazio nakon poklada. Poklade su se završavale utorkom pre Pepelne srede kada se održavala pokladna sahrana uz zvuke kontrabasa. Kontrabas se pre ponoći postavljao na najveći sto u krčmi, pokriven belom plahtom, a zatim su se oko njega zapalile sveće. U prisustvu sveštenika i ožalošćenih zvanica su pevali oproštajne note do ponoći.

A.Đ.

FOTO SRETENOVIC 063-8106758

U organizaciji Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“, juče je održan tradicionalni Božićni koncert, koji je još jednom potvrdio značaj ovog društva u očuvanju narodne tradicije, igre i pesme.

Velika sala bila je ispunjena do poslednjeg mesta, a publika je imala priliku da uživa u bogatom i raznovrsnom programu koji su pripremili članovi svih uzrasnih grupa – od predškolaca do izvođačkog ansambla.

Tokom večeri izvedene su koreografije iz različitih krajeva Srbije – Gruže, Trstenika, Studenice, Šumadije, Pomoravlja, okoline Leskovca, Crnorečja, Užičkog kraja i Vladičinog Hana. Na sceni su se smenjivali izvođački ansambl, izvorna grupa, škola folklora, mlađi i pripremni ansambli, predškolska grupa, kao i pevačke grupe, pružajući publici pravi folklorni mozaik. Poseban utisak ostavili su najmlađi učesnici, koji su pokazali da se tradicija u Mokrinu sa pažnjom i ljubavlju prenosi na nove generacije.

Program je dodatno obogaćen nastupima pevačkih grupa koje su izvele tradicionalne božićne pesme „Božić, Božić, blagi dan“ i „Oj ružice rumena“, dok je recitator Jovan Stepančev kazivao prigodnu božićnu pesmu, čime je upotpunjena svečana i praznična atmosfera.

KUD „Mokrin“ već dugi niz godina sistematski i odgovorno radi na očuvanju i negovanju kulturne baštine, narodnih običaja i identiteta ovog kraja. Kroz kontinuiran rad, redovne probe i brojne javne nastupe, kao i kroz aktivno uključivanje dece i mladih u rad društva. KUD „Mokrin“ daje značajan doprinos prenošenju tradicionalnih vrednosti na nove generacije, čuvajući i razvijajući kulturno nasleđe kao trajnu vrednost savremenog kulturnog života.

Foto: Sretenović

 

melizmi-2

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ obeležila je dvadeset godina aktivnog rada jubilarnim vokalno-instrumentalnim koncertom „Poljubac za oproštaj“, priređenim kao svojevrsni presek njihovog dosadašnjeg umetničkog i istraživačkog delovanja. Koncert je okupio članice ansambla, gostujuće instrumentaliste i orkestar, sa jasnim fokusom na očuvanje i savremeno predstavljanje tradicionalne muzičke baštine.

Program je koncipiran u više celina. Početak koncerta bio je posvećen pesmama sa prostora Kosova i Metohije, sa akcentom na prizrensku tradiciju i nošnju. Program, kako je navedeno, osmišljen je u saradnji sa autorkom i etnomuzikologom Gordanom Roganović, koja je uklopila nošnje i scenski prikaz. U središnjem delu usledila je manja retrospektiva grada, dok je završnica donela pesme sa terena – napeve koji su živeli u narodu, a ovom prilikom predstavljeni u drugačijem aranžerskom ruhu, uz izraženiju instrumentalnu slobodu i elemente džeza.

Osnivačica i članica grupe Biljana Mandić istakla je da ansambl od osnivanja deluje sa ciljem očuvanja pesme, običaja, nošnji i nematerijalnog kulturnog nasleđa.

-Grupa se tematski oslanja na životni ciklus žene, okuplja oko petnaest članica različitih generacija i kontinuirano sarađujemo sa stručnjacima iz oblasti muzike i koreografije. Krilatica koja prati naš rad je: „Da bismo znali kuda idemo, moramo znati odakle dolazimo“.

mikulas-2025-(3)

Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine deli paketiće dobroj, ali i deci koja su bila neposlušna. Dobru obraduje slatkišima i voće, a neposlušnoj sleduju luk, krompir ugalj i prut. U KUD-u „Eđšeg“ 135 dece od  godinu dana do učenika osmog razreda iz Kikinde dobilo je zaslužene paketiće, a dodeljeni su đacima iz Mokrina koji uče mađarski kao izborni predmet.

Tradicionalno za decu je upriličena priredba o dočeku ovog sveca koju su pripremili učenici iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica mađarskog jezika Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj.

-Predstavu smo počeli da pripremamo početkom novembra, a ove godine glumili su đaci od petog do sedmog razreda – istakla je Violeta Momić. – Ove godine odlučili smo da mališanima prikažemo kako patuljci pripremaju poklone za Mikulaš.  Paketići za ovaj praznik nisu skupi kao oni koje Deda Mraz donosi. To su najčešće slatkiši i voće i poneka igračka. Ukoliko deca nisu bila dobra dobijaju virgač odnosno prut koji posle služi za vaspitanje, a tu su krompir, luk i ugalj.

Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer čuva tradiciju i kulturu mađarskog naroda.

-Prvenstveno je ovo praznik posvećen deci. Njihov posao je da oribaju čizme i da ih stave na prozor kako bi Mikulaš imao gde da im ostavi poklone – saznajemo od naše sagovornice.

Sredstva za pripremu paketića obezbeđena su prodajom kolača tokom „Dana ludaje“. Veliku pomoć u pripremi poklona pružila su udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, kao i donatori.

A.Đ.

Zoran-Petrovic

Tradicija je temelj postojanja i opstanka srpskog naroda onog kraja pod tuđinskom vlašću, u periodu ratova i današnjih izazova koje nosi moderno doba.

Društvo za negovanje muzike „Gusle” sledeće godine obeležava 150 godina postojanja –  afirmiše, čuva i neguje srpsku tradiciju, muziku, igru i običaje, afirmišući tako na najbolji način srpsku kulturu u zemlji i inostranstvu.

Gost podkasta je dugogodišnji direktor GUSALA, gospodin Zoran Petrović.

 

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

image-2025-10-26-134804187

Tokom Dana ludaje grad živi punim plućima — sve je u znaku šarmantne banatske gospođe – tikve! Od gigantskih plodova do najmaštovitijih dekoracija, od mirisa ukusnih đakonija do pesme na trgu – sve u Kikindi tih dana govori: ovde se slavi život, radost i tradicija koja traje.

Dok se ulicama razlivaju zvuci smeha i muzike, a šarene bundeve ponosno krase svaki kutak, Kikinda pokazuje zašto je ova manifestacija simbol njene duše — gostoprimljive i autentične.

 

 

vezeni-peskiri-(1)

Udruženje „Vreteno“ iz Iđoša raspisalo je konkurs za izbor najlepšeg ručno vezenog peškira pod sloganom „Vezeni peškir – simbol tradicije i običaja“. Pomenuti ručni radovi ocenjivaće se u dve kategorije ručno vezeni peškir za ram na temu „Peškir mog kraja“ i stari ručno vezeni peškir.

Brankica Mikalački napominje da se  osmi put da se organizuje ovo takmičenje. Propozicije su da da peškiri budu novi, da nigde nisu izlagani, niti nagrađivani.

-Cilj je očuvanje tradicije i narodnih rukotvorina, ali i predstavljanje kulturnog i duhovnog nasleđa. Vez i obredni peškiri deo su naše prošlosti i nije mogla da se zamisli kuća u kojoj ih nije bilo. Bili su deo mladinog miraza i pored onih koji su se nalazili u kuhinjama, tu su i peškiri za devera, kuma i svekra kojima ih je nevesta darivala na svadbi. Nekada se i slavski kolač uvijao u ručno vezene peškire i oni su se sa posebnom pažnjom izrađivali. Za  izradu peškira potrebno je mesec i više dana i svaki je unikat. Prošle godine imali smo pedesetak peškira, a prijavile su se i takmičarke iz Mađarske i Bosne i Hercegovine – rekla je naša sagovornica.

Rok za prijavljivanje je 4. oktobar , a svi pristigli radovi biće prikazani u prostorijama „Vretena“. Nagrade će biti dodeljene u okviru 8. „Iđoških đakonija“ koja se organizuje 12. oktobra . Na izložbi će biti prikazni i dobro očuvani peškiri, stari više decenija.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!