СУБНОР Кикинда

SUBNOR Adaševci 2

Delegacija kikindskog SUBNOR-a učestovala je u obeležavanju 78. godišnjice proboja Sremskog fronta. Uz predstavnike pokrajinske i republičke vlade, Vojske Srbije, diplomatskog kora, SUBNOR-a, veterana, okruga, Šida i Sremske Mitrovice i udruženja građana, položili su vence na spomen-obeležje „Sremski front“ u Adaševcima.

Sremski front bio je odbrambena linija Vermahta i Hrvatskih oružanih snaga. U rovovskim borbama, od oktobra 1944. do 12. aprila 1945. godine, učestvovalo je oko 250 hiljada vojnika na obe strane. Završene su probojem nemačko-hrvatske odbrane 12—13. aprila 1945. i napredovanjem trupa Jugoslovenske armije do Zagreba, Slovenije i austrijske granice. U njima je poginulo oko 13.500 boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, uglavnom mladića iz Srbije i Crne Gore.

Na godišnjici obeležavanja, u delegaciji iz Kikinde koja je brojala više od 40 članova, bili su i iviđači iz Odreda “Proka S. Plavi”. Prisutnima su se obratili ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nikola Selaković, i general-major u penziji Vidosav Kovačević.

Policajci veterani održali pomen poginulom kolegi

Delegacija Udruženja veterana Posebnih jedinica policije Kikinde, odnedavno sekcije SUBNOR-a, održala je, 15. aprila, pomen palom drugu Željku Raužanu na njegovom grobu u Hrtkovcima. Raužanovu večnu kuću posetili su njegovi drugovi iz Kikinde: Peter Fekete, Nikola Marjanović, Ljubomir Nikić i Aleksandar Drljačić.

Željko Raužan bio je pripadnik 23. odreda 5. čete Posebnih jedinica Policije MUP-a Srbije. Poginuo je 1999. godine u borbi protiv albanskih terorista u selu Žabelj kod Đakovice.

Narednih dana veterani PJP posetiće grobove i drugih svojih palih kolega, pripadnika 23. odreda.

– Mnogobrojne žrtve pale su za otadžbinu. Naša generacija ima zadatak da mlađim generacijama u amanet ostavi čuvanje sećanja na žrtve i važne istorijske događaje – izjavio je Savo Orelj, predsednik kikindskog odbora SUBNOR-a.

Lidija Aldan 2

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) baštini najsvetliju revolucionarnu tradiciju sa naših prostora. I ove godine članovi su obeležili godišnjicu smrti kikindske revolucionarke Lidije Aldan polaganjem venca na njenu bistu u dvorištu nekadašnje Četvrte mesne zajednice koja je nosila njeno ime.

Na današnji dan 1941. godine, bez objave rata napadnuta je Jugoslavija. Prema nekim procenama, tog dana bilo je dve hiljade žrtava, podsetio je Savo Orelj, predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a. Godinu dana kasnije, 5. aprila, svoj život tragično je izgubila kikindska heroina, Lidija Aldan. Minutom ćutanja na današnjem skupu odata je počast poginulima.

Lidija Aldan, revolucionarka, sekretar Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ)  rođena je 1921. godine u Jekaterinodaru, danas Krasnodaru, u Rusiji. Sa porodicom je došla u Kikindu, gde je pohađala osnovnu školu i Gimnaziju.

– Porodica Aldan živela je u Ulici Đure Jakšića 3, gde je Lidija, već kao šesnaestogodišnjakinja, okupljala naprednu omladinu Kikinde. Svi su kasnije postali članovi KPJ. Među prvim revolucionarima bili su i Olga Udicki, Vlada Bogaroški, Božidar Jovičin, Slobodanka Acigan i Radovan Brančić. U krugu svojih prijatelja Lidija Aldan bila je poštovana i spremna da pomogne proletarijatu. Njena opredeljenost, odanost Partiji i nesebičnost, uticali su na to da postane vođa omladinskog pokreta u Kikindi. Zbog revolucionarnog rada, izbačena je iz Gimnazije. Njen prvi veliki zadatak bilo je formiranje Mesnog komiteta SKOJ-a u kojem je izabrana za sekretara – rekla je Mira Stupar, potpredsednica Četvrtog mesnog odbora SUBNOR-a u Kikindi.

U toku rata Lidija Aldan je bila zadužena za kurirsku službu i održavanje veza između partizanskih odreda, a zatim i za rad ilegalne štamparije i formiranje skojevskih grupa u južnom Banatu. Na tom položaju je i otkrivena od strane okupatora.

Kako bi izbegla hapšenje, izvršila je samoubistvo hicem iz pištolja, 5. aprila 1942. godine u mestu Ferdin (danas Novi Kozjak), kod Alibunara. Osnovna škola u ovom mestu nosila je njeno ime do početka 2000-tih.

Godišnjicu njene smrti svake godine obeležava kikindski SUBNOR. Od ove godine, kaže Mira Stupar, ova organizacija, koja ima više od 300 članova, aktivirala je rad mesnih odbora, koji samostalno organizuju prigodne skupove u znak sećanja na heroje poginule za slobodu i ideju boljeg života budućih generacija.

SUBNOR 1

Godišnjicu pogibije kikindskog revolucionara Nikole Francuskog obeležili su u ponedeljak članovi Drugog mesnog odbora SUBNORA-a Kikinde, na čelu sa Biljanom Golušin Tot. Na spomen obeležje u A naselju položili su venac.

Nikola Francuski, rođen je u Kikindi 1909. godine. Završio je Trgovačku školu. U SKOJ je primljen kao dvadesetogodišnjak. Bio je posvećen ilegalnom radu, širenju slobodarskih misli i zalaganju za prava radničke klase, te je primljen u Savez komunista Jugoslavije (SKJ) 1934. godine.

Zbog angažovanja u borbi za radnička prava, uhapšen je 1936.god.i osuđen na šest meseci zatvora. Po odsluženju kazne, nastavlja sa ilegalnim aktivnostima. U toku rata, bio je na dužnosti sekretara sreskih komiteta u Rumi i u Kikindi.

Nikola Francuski tragično je završio život u zasedi nadomak Iđoša 27. marta  1944. godine.

Gradski odbor SUBNOR-a neguje kulturu sećanja na sve svetle likove i događaje iz perioda Narodnooslobodilačkog rata, kako bi i mlađim generacijama bili primer kako se voli i brani otadžbina, navodi se u saopštenju kikindskog SUBNOR-a.

subnor

Na drugoj redovnoj godišnjoj skupštini Gradskog odbora SUBNOR-a, predsednik tog odbora Savo Orelj podneo je izveštaj o prošlogodišnjem radu i predložio plan aktivnosti u ovoj godini.

-Prisustvovalo je 64 delegata i dvadesetak gostiju iz drugih boračkih organizacija i udruženja, kao i centra Ministarstva odbrane. Skupštini je prisustvovao i general Milorad Stupar koji se nadahnutim govorom obratio prisutnima, kao i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za društvene delatnost Gradske uprave. Grad nam pruža značajnu podršku u radu i anšim aktivnostima. Gradski odbor SUBNOR-a sa realizovanih 52 aktivnosti u prošloj godini jedan je od najboljih u Vojvodini, najviše zahvaljujući angažovanju članova mesnih odbora, dobrim međuljudskim odnosima i rešenosti da negujemo kulturu sećanja na svetle primere oslobodilačkih ratova koje je vodila Srbija. U prošloj godini smo formirali sekciju Posebnih jedinica policije, što nam je veoma važno. Pohvalne su i aktivnosti Aktiva žena, sekcije porodica poginulih u ratovima devedesetih i drugih- ukazuje Orelj.

Za angažovanje, uručene su zahvalnice mesnim odborima Banatsko Veliko Selo i Mokrin, dok je Plaketu dobio Branimir Marković, predsednik skupštine Gradskog odbora SUBNOR-a.

U planu Gradskog odbora SUBNOR-a za naredni period je, između ostalog, i obilazak svih 13 mesnih odbora, koliko ih je ukupno na teritoriji Grada Kikinde i popis svih spomen obeležja kao i stanja u kom se nalaze.

-Želimo da uradimo evidenciju svih spomen obeležja. Namera nam je da se  u Mokrinu izgradi novi spomenik žrtvama fašizma jer je stari uništen prilikom rekonstrukcije trga 1985. godine. Streljani Mokrinčani su sahranjeni u centru sela u zajedničkoj grobnici – navodi Orelj.

Gradski odbor SUBNOR-a ima 345 članova.

dan jna 11

Prva Proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada formirana je 21. decembra 1941. godine, a dan kasnije krenula je u prve borbe, te se ovaj datum slavio kao Dan Jugoslovenske narodne armije. U znak sećanja na ove značajne istorijske događaje, Gradski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR-a) u Kikindi danas je upriličio svečanost u Kulturnom centru.

– Shodno političkoj i vojnoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi, zadatak boračkih udruženja je da podignu patriotizam i rodoljublje našeg naroda – rekao je predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a, Savo Orelj.

Na početku svečanosti intonirana je himna Saveza, „Partizan sam, tim se dičim“, a zatim je, za članove i goste, priređen program u kojem su članovi Odbora za kulturno-zabavni rad SUBNOR-a i Odreda izviđača „Proka Sredojev“ izveli najpoznatije pesme iz Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a).

Programu je prisustvovao predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan. On je podsetio da je obeležavanje istorijskih datuma važno i za grad i za državu.

– Ne ulazeći u ideologiju, značajno je da su u pokretima otpora bili ljudi koji su se borili protiv nadolazeće nesreće u Evropi i svetu. U tom momentu bili su prvi koji su ustali protiv Hitlera. Obeležavanjem ovih datuma zadržavamo sećanje na ljude koji su se borili protiv fašizma, za narod, za slobodu, ne žaleći svoje živote. Oni su bili prave patriote i rodoljubi i mi, kao grad i država dužni smo da poštujemo njihovu borbu i žrtve. Podržavaćemo i ubuduće rad udruženja koja se bave negovanjem tradicije NOR-a – rekao je Bogdan.

Bogdanu je uručeno priznanje za podršku radu SUBNOR-a. Zahvalnice su dobili i  zaslužni članovi i saradnici Odbora: sekretar Opštinskog odbora Savski venac, Čedomir Stević, predsednik Mesnog odbora Dedinje, Rajko Nikezić, Ilija Stević iz Gradskog odbora Zrenjanin, predsednica Sekcije boraca Vojvođanskih brigada, Olga Kojić Štrbac, zatim Miodrag Tadić, Vladimir Radić, Đuro Bucalo, Drago Pekija, Milna Živko, Boris Živko, Branka Vujadinov, Dušan Vujadinov, Ivica Romakov, Dobrinka Nedin, Vesna Bojić, Dragana Drljić, Jasmina Tadić i Kulturni centar Kikinda.

U toku svečanosti emitovan je i razgovor sa poslednjim preživelim borcem Prve proleterske brigade, mitraljescem i penzionisanim pukovnikom JNA, Zdenkom Duplančićem, koji je radila novinarka Vesna Bojić.

Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada imala je, prilikom formiranja u mestu Rudo, u Bosni i Hercegovini, 1.200 boraca, raspoređenih u šest bataljona – četiri iz Srbije i dva iz Crne Gore. Formirao ju je Vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i Pokreta za oslobođenje Jugoslavije, Josip Broz Tito.

Prvi komandant Brigade bio je Koča Popović. Na svom ratnom putu prešla je više od 20 hiljada kilometara, u njenim borbama učestvovalo je više od 22 hiljade ljudi iz cele Jugoslavije. Imala je više od 7.500 poginulih, ranjenih i nestalih boraca; iz stroja je izbacila više hiljada neprijateljskih vojnika. Dala je 83 narodna heroja.

veterani PJP

Za zasluge u odbrani Savezne Republike Jugoslavije od 1998. oo 2000. godine, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918.  uručilo je medalje „Đeneral Božidar Janković- Osvećeno Kosovo” članovima Udruženja veterana Posebnih jedinica policije : Nikoli Marjanoviću iz Kikinde, Miloradu Jakiću iz Kule i Borisu Ladišiću iz Novog  Sada.

-Policajac sam od 1984.godine, danas u penziji. Učestvovao sam u svim dejstvima na Kosovu i Metohiji, proveo dana i dane sa kolegama na terenu. Nažalost, iz Policijske uprave Kikinda poginulo je devet ljudi, a petnaest je ranjeno. Bivši sam pripadnik Posebnih jedinica policije od osnivanja do raspuštanja 2002. godine. Udruženje veterana PJP je mlado udruženje, osnovano pre tri godine. Ovo priznanje mi mnogo znači- iskren je sugrađanin Nikola Marjanović.

Medalje su uručene u prostorijama Gradskog odbora SUBNOR-a. Udruženje veterana Posebnih jedinica policije je kolektivni član te boračke organizacije.

-Njihovi članovi su i članovi SUBNOR-a. Uskoro ćemo i osnovati sekciju Posebnih jednica policije. To su veterani učesnici u odbrani Savezne Republike Jugoslavije na Kosovu. Nagrađenima sam  i  poručio da su oni Obilići dvadesetog veka- istakao je Savo Orelj, predsednik gradskog odbora SUBNOR-a.

Medalje „Đeneral Božidar  Janković-Osvećeno Kosovo” uručio je Petar Jovanović, zamenik predsednika Udruženja veterana PJP. Udruženje je osnovano sa ciljem očuvanja sećanja na postojanje ove jedinice, kao i njene poginule, nestale, preminule i penzionisane pripadnike, brige o porodicama članova, ali i u cilju negovanja tradicije PJP,  prikupljanja i publikovanja istorijske građe i saradnje sa srodnim organizacijama.

-Priznanje je novoustanovljeno, dobili su ga zaslužni pojedinci koji su ga zavredeli svojim radom i pomaganjem stanovništvu. Uručićemo ga još i Nebojši Kraljeviću iz Zrenjanina- napomenuo je Jovanović.

Dodeljena priznanja nazvana su po istaknutom srpskom generalu i vojnom ministru Božidaru Jankoviću (1849-1920). Bio je jedan od najsposobnijih oficira srpske vojske, učesnik Srpsko-turskih ratova, Srpsko-bugarskog rata, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

 

Kako bi se poklonili senima žrtava, odali počast zaslužnim precima i uveličali obeležavanje važnog datuma, predstavnici Gradskog odbora SUBNOR-a, na poziv SUBNORA-a Savski Venac učestvovali su u  obeležavanju Dana oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu.

Delegaciju kikindskog odbora SUBNOR-a činili su Savo Orelj, predsednik, Mileva Ćojanović, predsednica aktiva žena i članice Ljuba Luka i Nina Stepančev.

– Vence i sveće na mesto pogibije 28 Crvenoarmejaca 20 oktobra 1944.godine, položile su boračke organizacije iz Srbije, Hrvatske- Splita i Vukovara,BiH- Istočno Sarajevo, Crne Gore-Bijelo Polje, kao i predstavnici Ruske ambasade. Nadahnuto obraćanje savetnika ruskog ambasadora Olega Stupina i predsednice SUBNOR-a Savski venac Olge Stojiljković-Trifunović o danima oslobođenja, žrtvama i pobedi, nikog nisu ostavili ravnodušnim. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić upriličio je prijem za predsednika SUBNOR-a Srbije,generala Vidosava Kovačevića i njegove najbliže saradnike, i u razgovoru  iskazao je priznanje za rad i dao punu podršku SUBNOR-u, najbrojnijih boračkoj organizaciji, u daljim aktivnostima na očuvanju tekovina NOR-a i negovanju antifašizma- kaže predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

Dodaje da su se domaćini svojski potrudili da  prisutne delegacije uspostave dogovor o budućoj prekograničnoj saradnji,  u cilju negovanja tekovina antifašizma i kulture sećanja.

– Organizatori su se potrudili da obeležavanje uveličaju bogatim  kulturno-umetničkim programom na Trgu republike Naša delegacija imala je čast i da da izjave za Dnevnik RTS-a i Večernje novosti. Pečat događaju dala je svečana Akademija u prostorijama opštine Savski venac  Zahvaljujemo se Gradskoj upravi što nam je omogućila da učestvujemo u obeležavanju Dana oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu- zaključuje Orelj.

 

 

 

error: Content is protected !!