слава

Slava-UZ-Novi-Kozarci-(3)

Članice Udruženja žena „Novi Kozarci“ okupile su se večeras u sali nekadašnjeg Udruženja vozača, da u prijatnoj atmosferi, uz slavsku pogaču i žito, obeleže svoju slavu – Petrovdan. Pored domaćina, prazničnoj večeri prisustvovale su i gošće iz prijateljskih udruženja iz Kikinde, okolnih sela, Srpske Crnje, Kumana i drugih mesta.

– Naše udruženje postoji skoro pet decenija, a obeležavanje slave je važan deo naše tradicije. Zato smo želele da večeras sa nama budu žene koje dele iste vrednosti i ljubav prema očuvanju običaja – rekla je Boja Oljača, predsednica Udruženja.

U ime Grada, svečanosti je prisustvovala članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.

Udruženje žena iz Novih Kozaraca prepoznatljivo je po aktivnostima u zajednici: u svojim prostorijama neguju stare zanate, izrađuju ručne radove i tkaju na razboju, redovno učestvuju na bazarima i humanitarnim akcijama.

Već 14 godina organizuju jedinstvenu manifestaciju – „Pitijadu“, takmičenje u pripremi pita od krompira po starim receptima. Udruženje broji oko 30 članica i neguje plodnu saradnju sa sličnim udruženjima širom regiona.

S. V. O.

policija-slava

Dan Ministarstva unutrašnjih poslova, Dan policije i slava obeleženi su 9. juna, u znak sećanja na događaje iz juna 1862. godine, kada je srpska žandarmerija odigrala ključnu ulogu u sukobu s Turcima posle ubistva srpskog dečaka kod Čukur česme, kao i tokom turskog bombardovanja Beograda.

Ovim povodom položeni su venci na spomen ploču u holu zgrade Policijske uprave u Kikindi koja je posvećena hrabrim policajcima koji su živote položili na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine. Obeležavanju je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je poručio:

-Svim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova čestitam Dan policije i njihovu krsnu slavu. Hvala im na nesebičnoj požrtvovanosti i na svemu što čine da bi naš grad bio siguran, a građani zaštićeni. Grad Kikinda će uvek biti uz svoju policiju – kazao je Bogdan. – U vremenu kada se državna stabilnost i bezbednost našeg naroda nalaze u žiži javnosti, kada se Srbija suočava sa unutrašnjim i spoljnim pritiscima, ovakvi događaji dobijaju još dublji smisao. Sećanje na pale borce nije samo obaveza, već i zavet da ćemo nastaviti da gradimo Srbiju kao zemlju mira, pravde i snažnih institucija. To je poziv svima na  jedinstvo, odgovornost i ljubav prema otadžbini, jer samo zajedno možemo sačuvati sve ono što su nam preci ostavili u amanet.

Svečanu zakletvu položilo je i 36 novih policijskih i vatrogasnih službenika, koji su u proteklih godinu dana postali deo sistema bezbednosti.

 

 

manastir-sv-trojice-slava-(12)

Manastir Svete Trojice proslavio je slavu, drugi Dan duhova. U prisustvu velikog broja vernika, sveštenika i monahinja iz okolnih mesta, svetu arhijerejsku Liturgiju služio je mitropolit banatski Nikanor.

-Čestitam slavu manastira i pridružujem se svim molitvama Bogu. Gospod na današnji dan ispunjava sve ono što je Bog, otac Sin i Duh sveti na saboru Svete Trojice odlučio da se dogodi sa svetom i svemu što je u svetu. Duh utešitelj je poslat da, ukoliko narod u bilo čemu tuguje, on bude taj koji će ga utešiti. Duh sveti će crkvu voditi do kraja sveta u veka. Sveta Pedesetica, Duhovi i Sveta Trojica jeste rođendan naše crkve. Božiju pravdu samo će Bog dati, jer nemamo mi materijalnog bogatstva svoga. Neka je svima srećan ovaj dan sestrinstvu, sveštenicima i našoj eparhiji – rekao je mitropolit banatski Nikanor.

Slavi je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan. Ove godine kumovi slave bile su porodice Predraga Stanišijevića Kikinde i Miloša Medarević iz Zrenjanina.

-Pre tri godine bili smo kumovi slave i ponovo smo se prihvatili jer je za nas ovo velika čast – kazao je Medarević.  – Manastir Svete Trojice pruža  utehu i blagodet našoj porodici.

Za narednu godinu kumstvo je preuzeo takođe Zrenjaninac Ljubiša Fijatov.

Protojerej Boban Petrović, starešina hrama Svetih Kozme i Damjana darovao je kumove slave i poželeo im napredak.

-Neka vam ikona bude zalog za vaš molitveni napredak, za napredak porodice, sinove i svo potomstvo. Neka Bog blagoslovi naše kumove i da im svako dobro  – istakao je protojerej Petrović.

U njemu trenutno žive tri monahinje Magdalina, Vasilija i Paraskeva i iskušenica Darinka.

-Manastir Svete Trojice je veliki duhovni centar koji okuplja vernike. Volimo kada nam dođu vernici jer su ovde i mošti Svetog Grigorija Palame kom dolaze da se poklone. Ovde se pronalazi uteha i duhovno okrepljenje – navela je sestra Darinka.

Kako običaju nalažu prilikom služenje Liturgije  manastirski pod prekriven je travom i cvećem, a po završetku pleli su se venčići.

A.Đ.

manastir-sv-trojice-slava-(2)

Povodom slave manastira Svete Trojice u Kikindi, 9. juna, Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit banatski gospodin Nikanor služiće Svetu arhijerejsku Liturgiju uz sasluženje sveštenstva i monaštva Srpske pravoslavne crkve.

Doček mitropolita je  u 7.45  sati. Liturgija počinje u 8 časova, nakon čega će bito  slavska Litija, rezanje slavskog kolača i izbor kuma za narednu godinu.

Slava manastira, zadužbine Melanije Gaičić, je drugi dan Duhova. Postoji verovanje da kada zagrmi i sprema se oluja zvona koja se čuju iz ovog manastira teraju nevreme i grad. Zato i danas kada dolazi nevreme monahinje zvone iz manastira.

A.Đ.

slava-hora-atendite-(2)

Hor Kulturnog centra „Atendite“ obeležio je slavu Markovdan. Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu prijatelja hora i gostiju iz norveškog grada Narvik priređen je i prigodan program. Za Norvežane je, na njihovom jeziku, izvedena i himna pokrajine Norland.

Ove godine kuma slave bila je članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Čast mi je i zadovoljstvo što sam kuma slave hora „Atendite“ jer se osećam kao deo porodice. Svi članovi, od najmlađih do najstarijih, ulažu puno truda i ljubavi u ono što rade. Bez toga ne bi bilo zavidnih rezultata koje je hor ostvario do sada – navela je Marijana Mirkov.

V.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev podsetio je da je hor osnovan 2018. godine.
-Slava je, pored Božića, najvažnije porodično okupljanje. Hor „Atendite“ jeste porodica i ovo je prilika da se okupimo i da se prisetimo i onih koji nisu sa nama. Hvala puno dirigentkinji Biljani Jeremić koja je tu od samog početka i svaki put iznova stvara „čuda“ sa horom. Siguran sam da ćemo još dugo postojati jer ono što radimo donosi sreću, ne samo nama, nego i svima koji vole horsku muziku – rekao je Markovljev.

Slavu je čestitao i sveštenik Nikola Mišković koji je izrazio želju da hor „Atendite“ uskoro bude deo Svete liturgije u crkvi Svetog Nikole.

A.Đ.

sindikat-penzioneri-slava-(3)

Članovi Sindikalne organizacija penzionera Kikinde uz rezanje slavskog kolača, u prisustvu gostiju i sveštenika Živana Vasića obeležili su slavu Đurđevdan. Pomenuta organizacija osnovana je aprila 1991. godine, a ove je druga godina kako obeležava slavu.

-Ovo je prilika da pozovemo naše partnere i saradnike, ali i da razgovaramo o planovima – istakao je predsednik kikindske Sindikalne organizacija penzionera Radovan Subin – Naša organizacija broji više od 9.200 članova. Interesantno je da to nisu samo Kikinđani i samo penzioneri. Imamo i članove koji su iz Beograda, Novog Sada, Žablja, Stajićeva. Smatram da je posebno interesantan naš program turizma trećeg doba koja su povoljna i naši članovi rado putuju, druže se i upoznaju nova mesta.

Kum slave bio je Ilija Drljić, predsednik SSS za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac.

-Hvala na ukazanom poverenju, a kako mi se bliže penzionerski dani nastavićemo uspešnu saradnju koja traje više od tri decenije. Uključiću se u rad organizacije kako bi dao svoj skromni doprinos – kazao je Drljić.

Ovom prilikom dodeljene su i povelje Sindikalne organizacije penzionera za saradnju. Između ostalih, povelju je u ime naše medijska kuće primila direktorica i glavna i odgovorna urednica Jelena Crnogorac.

A.Đ.

durdevdan-rts

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru, a Đurđevdan je jedna od najčešćih slava kod Srba.

Prema predanju ovaj svetitelj zaštitnik profesija, organizacija i bolesnika, rođen je između 275 i 280. godine u maloazijskoj oblasti Kapadokiji, u bogatoj i uglednoj hrišćanskoj porodici.

Prikaz Svetog Georgija koji ubija aždaju, simbol paganstva, zasnovan je na popularnoj legendi hrišćanske mitologije – Georgije i Aždaja.

Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja. Običaj je da se pletu venčići od lekovitih trava koji se bacaju u tekuću vodu. Veruje se da venčić ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet.

Ako je na Đurđevdan vedro vreme, biće plodna godina, kaže staro verovanje, a ako pada kiša, predstoji sušno leto.

Prema narodnim pesmama, na Đurđevdan su se sastajali i hajduci, pa je tako Đurđevdan hajdučki sastanak.

Srpska pravoslavna crkva ga slavi dva puta godišnje. Glavni praznik je Đurđevdan i praznuje se 6. maja po gregorijanskom kalendaru (23. aprila po crkvenom kalendaru), a drugi je prenos moštiju i obnavljanje Hrama Svetog Georgija – Đurđic, koji se slavi 16. novembra (3. novembra po crkvenom kalendaru).

431548465-925262272937644-3265480732700181689-n

ADZNM „Gusle“ u subotu, 15. februara, započeće 150. koncertnu sezonu. Jedno od najstarijih srpskih društava, u Narodnom pozorištu u 17 sati, zajedno sa svojom vernom publikom proslaviće slavu Sretenje.

-I ovu sezonu počinjemo Sretenjskim koncertom u kom će učestvovati izvođački ansambl narodnih pesama i igara, Veliki narodni orkestar, naši solisti, koji će pevati, svirati i igrati. Ulazak je besplatan i našim sugrađanima ovo je poklon za sve ove godine što su uz nas – istakao je direktor „Gusala“ Zoran Petrović. – Jedino smo društvo koje u kontinuitetu radi i to pod istim imenom već 149 godina.

Slava se proslavlja duže od dve decenije u znak sećanja na 14. februar 1876. godine kada je održan prvi javni nastup pevačke grupe. Biće obeležena nakon koncerta u prostorijama društva u prisustvu sveštenika, članova, prijatelja i poštovaoca, kao i kuma Aleksandra Antunovića.

A.Đ.

penzioneri-slava-(1)

Uz rezanje i osvećenje slavskog kolača, himnu Svetom Savi, mnogobrojni članovi Udruženja penzionera u Kikindi proslavili su slavu, Svetog Savu. Obeležavanju su prisustvovali najstariji sugrađani, zajedno sa gostima iz grada i okolnih mesta, rekao je Milan Periz , predsednik Udruženja penzionera.

-Pored škola i fakulteta, Sveti Sava je i naša slava, što nam je veoma važno. Naše udruženje član je Saveza penzionera Vojvodine, ali i Saveza penzionera Srbije i prepoznati smo kao organizacija koja odlično radi, a ocenu o tome dali su najstariji. Naš cilj je da sve naše sugrađane, koji su u trećem dobu, animiramo da dolaze, da se druže, da se uključe u naše sekcije i da kvalitetno provode penzionerske dane. Naš najbolji partner je grad Kikinda uz čiju pomoć opstajemo i radimo – dodao je Periz.

Slavi su prisustvovali i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, dok je kum ovogodišnje slave bio član Gradskog veća Željko Radu .

-Počastvovan sam što sam ove godine kum slave jer je saradnja predstavnika grada i članova udruženja odlična. Najstariji sugrađani su nas puno zadužili. Svojim radom, trudom i zalaganjem za našu zemlju ostavili su neizbrisiv trag i nama, budućim generacijama dali podstreka da nastavimo njihovim stopama. Lokalna samouprava pomaže kako rad udruženja, tako i penzionere. Trudimo se da im olakšamo treće doba i da imaju svu neophodnu pomoć – istakao je Željko Radu.

Proslavi su prisustvovali i gosti iz Sremske Mitrovice, Novog Sada i Sremskih Karlovaca. Svi prisutni imali su priliku da uživaju nastupu članova KUD-a „Sunčana jesen” koji radi u okviru udruženja i učenika nižih razreda OŠ „Vuk Karadžić“. Gradsko udruženje penzionera broji oko 7.000 članova.

A.Đ.

download-(7)

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca i dece, koji je najčešća krsna slava kod Srba. Pada u vreme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza obavezno posna.

Nekada se na svim hrišćanskim brodovima nalazila ikona Svetog Nikole, a on se posebno praznovao duž Jadranskog i Sredozemnog mora, gde je bio običaj da se na taj dan ne isplovljava, a brodovi na pučini usidre i plovidbu nastave sutradan.

Smatra se da polovina Srba slavi Svetog Nikolu kao krsnu slavu, dok druga polovina ide u goste, a tom svecu posvećeno je i više od 600 crkava.Kod čitavog hrišćanskog sveta Sveti Nikola se poštuje kao veliki čudotvorac.

Ljudi još tokom njegovog života, zbog izuzetne ličnosti i duhovnosti, Svetog Nikolu smatrali svetiteljem. Pomagao je narod, širio veru, pravdu i milosrđe, donosio utehu, mir i dobru volju i dobra dela činio je tajno.

Nekada se na svim hrišćanskim brodovima nalazila ikona Svetog Nikole, a on se posebno praznovao duž Jadranskog i Sredozemnog mora, gde je bio običaj da se na taj dan ne isplovljava, a brodovi na pučini usidre i plovidbu nastave sutradan.

error: Content is protected !!