слава

arandjelovdan

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Sabor Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatom kao Aranđelovdan.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju sveta.

Na ikonama se arhanđeo Mihailo predstavlja i sa krilima, u vojvodskoj odeždi, sa mačem u jednoj i kantarom u drugoj ruci, jer prema narodnom verovanju, on u času smrti uzima ljudsku dušu.

Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave Svetog Mihaila da se, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne sprema žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer se žito priprema za duše predaka, a ne za dušu sveca, koji je pred Bogom živ.

Aranđelovdan je jedna od najčešćih srpskih slava, a da li će trpeza biti posna ili mrsna, zavisi od toga na koji dan pada.

Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će se vernicima ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomole iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.

kozma-i-damjan-slava-(1)

Svetom Liturgijom koju je služilo sveštenstvo naše eparhije, uz rezanje i osvećenje slavskog kolača u  Hramu Svetih Kozme i Damjana obeležena je slava Sveti Vrači. Po blagoslovu episkopa banatskog kikindski hram slavu slavi dva puta godišnje 14. jula i 14. novembra.

Ovogodišnji kumovi bile su porodice Stupar i Zavišin. Supružnici Vladimir i Silvija prvi put su kumovali.

-Svake nedelje i crkvenim praznicima prisustvujemo Svetoj Liturgiji i ovaj hram doživljavamo kao svoju kuću – kazao je Vladimir Stupar. – Kumstvo je glavna odlika hrišćanstva i nama je čast što smo i na ovaj način pomogli obeležavanju slave. Radujemo se svemu što se dešava u hramu, a posebno smo srećni što je započeta izgradnja zvonika.

Branislav Zavišin napomenuo je da je njegova porodica nekoliko puta bila u ulozi kuma slave.

-Smatram da je važno da održavamo veru, ali i tradiciju i Hram Svetih Kozme i Damjana nas uči tome. Kumstvo je privilegija i donosi zdravlje doma i ukućana. Pomažemo izgradnju koliko i kada možemo – dodao je Branislav Zavišin.

Svetoj Liturgiji prisustvovali su vernici, kao i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima za izgradnju zvonika. Već 22 godine gradimo i radimo zahvaljujući, pre svega, dobrim ljudima koji su pomagali na mnogo načina. Blago vama i nama što možemo u našoj Kikindi da imamo ovakvu svetinju jer najvažnije je imati zdravu porodicu i zajednicu.

Ovom prilikom protojerej Petrović podsetio je da je u toku izgradnja zvonika na kom će se nalaziti tri zvona težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole.

Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

A.Đ.

mitrovP

Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, u narodu poznatiji kao Mitrovdan.

Slava je posvećena Svetom Dimitriju Solunskom, poznatom po hrabrosti i veri, i simbolizuje snagu, zaštitu i prelazak iz jeseni u zimu. Mitrovdan je posvećen antičkom komandantu Soluna iz trećeg veka, mučenom i pogubljenom zbog širenja hrišćanstva.

U Srbiji su Svetom Dimitriju posvećeni mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani. Krsna je slava brojnih porodica i ime nekih esnafa, a u mnogim mestima na ovaj dan održavaju se zavetine.

U našem narodu važi običaj da se Mitrovdan smatra za dan kada dolazi zima. Ako padne sneg za Mitrovdan, prema predanju, zadržaće se do aprila. Važi i obrnuto, lepo vreme na 8. novembar najavljuje blagu zimu.

Dok je Srbija bila pod Turcima, govorilo se da su se hajduci na Mitrovdan razilazili i skrivali kod svojih jataka, da bi se ponovo sastali na proleće, za Đurđevdan. Otud i poznata izreka “Mitrovdanak – hajdučki rastanak i Đurđevdanak –  hajdučki sastanak”.

sns-slava-(1)

U prisustvu velikog broja članova, simpatizera i prijatelja, uz rezanje slavskog kolača, u prostorijama Gradskog odbora Srpske napredne stranke obeležena je slava Sveta Petka. Protojerej Boban Petrović okupljenima je čestitao slavu uz reči da je uvek izazov šta reći ljudima koji nose najveću odgovornost za dobrobit grada:

 

-Oživljavajte snagu vere jer nas je ona održala. Neka svetiteljka Petka krasi sve nas i njen duh i duh vere neka nas vodi  – rekao je protojerej Petrović.

Stanislava Hrnjak, predsednica GrO SNS istakla je da u vremenu materijalizma i velike tenzije svakog dana treba raditi na veri i duhovnosti.

-Srpska napredna stranka je velika politička porodica, okuplja članove, simpatizere, ali i sve koji su svesni da je naša zemlja Srbija blago koje moramo da čuvamo. Prolazimo kroz brojne izazove, ali uvek pokazujemo da smo spremni da zajedništvom odgovorimo na sve njih. Sveta Petka je zaštitnica žena koje svakodnevno pokazuju koliko su hrabre i dostojanstvene, što naše članice i dokazale u prethodnom periodu. Važno je da jačamo zajedništvo i važno je da nas rešenost  i produhovljenost vodi u budućnosti. Imamo jedni druge, porodice, tradiciju, veru, stranku koju želimo da čuvamo. Čuvajući jedni druge, sačuvaćemo naš narod – precizirala je Stanislava Hrnjak.

Kum slave bio je Ilija Rađenović.

-Veliko je zadovoljstvo biti kum slave i drago mi je što je ove godine meni pripala ta čast. Naša stranka je velika porodica, a krsna slava obeležava se u krugu porodice i sa prijateljima. Poštujemo tradiciju i običaje i obeležavamo je svake godine – naveo je Rađenović.

I mesni odbori Srpske napredne stranke u selima takođe su na pravi način obeležili Svetu Petku.

 

 

sveta-petka

Pravoslavni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik posvećen Svetoj Petki, jednoj od najpoštovanijih svetiteljki na Balkanu.

Rođena je u 10. veku u mestu Epivat, u blizini današnjeg Istanbula, i još kao devojčica odlučila je da svoj život posveti Bogu i pomaganju drugima. Nakon godina provedenih u molitvi i isposničkom životu, proslavila se kao čudotvorka i zaštitnica žena, bolesnih, siromašnih i nemoćnih.

Njene mošti danas se čuvaju u rumunskom gradu Jašiju, dok se u Beogradu, na Kalemegdanu, nalazi kapela podignuta iznad izvora koji se smatra lekovitim i posvećen je upravo Svetoj Petki.

Praznik Petkovdan jedan je od najraširenijih u Srbiji, a brojni običaji i verovanja svedoče o dubokom poštovanju koje narod ima prema ovoj svetiteljki.

U narodu se veruje da se na Petkovdan ne valja baviti teškim poslovima, šiti, prati veš ili mesiti hleb. Smatra se da dan treba provesti u miru i molitvi, jer je, kako kažu stari, najveći greh tog dana zaboraviti na molitvu i zahvalnost. Vernici se Svetoj Petki mole za zdravlje, porodični mir i zaštitu od bolesti, a mnogi tog dana odlaze na izvore i u crkve posvećene njenom imenu da se pomole i zapale sveću.

Praznik Svete Petke podseća da su molitva, vera i dobrota najvažniji darovi koje možemo ponuditi sebi i drugima.

vatrogasci-slava-(4)

U prostorijama Vatrogasno-spasilačkog bataljona u Kikindi, uz rezanje slavskog kolača obeležena je slava svih vatrogasaca-spasilaca i Dan sektora za vanredne situacije. Kikindski bataljon ima šest jedinica u šest lokalnih samouprava Severnobanatskog upravnog okruga.

-Biti vatrogasac spasilac je poziv, a ne posao. Svakog dana smo spremni da pružimo pomoć onima kojima je potrebna, treniramo kako bi bili zdravi i u kondiciji – rekao je Čedomir Gliišin, komandant Vatrogasno-spasilačkog bataljona. – Nema lepšeg osećaja od onoga kada spasimo ljudski život i nečiju imovinu. Tako je bilo i u Kikindi u Nemanjinoj ulici. Dobili smo dojavu da gori stan u kojem je starija osoba. Momci su izašli na teren spasili stariju gospođu, evakuisali su stanare iz 42 stana, i pokretne i nepokretne, ugasili požar u roku od sat vremena ponovo pomogli svima da se vrate u svoje domove. Ove godine učestvovali smo i u dosta intervencija van našeg okruga u Nišu, Prokuplju, Leskovcu, Jagodini, Kuršumliji s obzirom na to da je zbog suše bilo znatno više požara nego u prethodnim godinama. Iz svih pomenutih mesta stigli su nam predlozi da nagradimo vatrogasce koji su bili na ispomoć jer su pokazali izuzetnu hrabrost i profesionalnost.

Od početka godine vatrogasci spasioci u Okrugu su imali 533 intervencije od kojih je bilo najviše požara.

Svečanosti su prisustvovali načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Nebojša Jovanov i Goran Ivetić, član gradskog Štaba za vanredne situacije.

Datum 17. septembar obeležava se kao Dan sektora za vanredne situacije, kada je 2009. godine osnovan ovaj sektor kao jedinstvena služba za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama. Vatrogasci ujedno proslavljaju i svoju krsnu slavu – Nesagorivu kupinu, zaštitnicu vatrogasaca.
A.Đ.

preobrazenje

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih praznika u godini. Ovaj dan je i slava sela u Iđošu.

Praznik je posvećen sećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu. To je nepokretni praznik i svake godine se obeležava 19. avgusta.

U narodu se kaže da od tog dana priroda počinje da se menja vrućine polako popuštaju, noći postaju hladnije, reka je sve hladnija, a lišće počinje da žuti i opada.

Prema rasprostranjenom verovanju, na Preobraženje ne valja preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti pospan, a smatra se i da na ovaj praznik nije dobro plakati jer će taj plač preći u naviku. Veruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen.

U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i deli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.

Ako je na Preobraženje lepo vreme, naredne godine neće biti dobra letina, ako je dan oblačan ili kišovit očekuje se plodna godina.

topola-velika-gospa-(12)

U četvrtak i petak Banatska Topola je mesto hodočašća mnogobrojnih vernika jer se proslavlja seoska slava Velika Gospa. Rimokatolička crkva Uznesenja Blažene Device Marije, u narodu poznata kao Velika Gospa, podignuta 1899. godine u centru sela smatra se najvećim svetim mestom u Banatu s obzirom na to da je poznata po javljanjima Bogorodice na zidu crkve.

I ove godine na molitvama i misi okupio se veliki broj vernika iz Mađarske, Rumunije i čitave Vojvodine. Među njima je bila i Zrenjaninka Marijana Niškanović.

-Čula sam za to da se Gospa više puta ukazala na zidu crkve i zbog toga smo i došli. Inače za ovo sveto mesto saznali smo tek prošle godine, a svake godine odlazili smo na hodočašće u Međugorje. Sveštenik nam je rekao za Banatsku Topolu i došli smo da budemo deo obeležavanja velikog praznika uoči Velike Gospe. Dan ranije se dolazi i izgovaraju se mise uočnice jer se Gospa ukazala na ovom mestu. Očekivala sam puno ljudi, ali me je iznenadio ovoliki broj vernika i drago mi je što sam i ja došla – istakla je Marijana Niškanović.

Obeležavanje crkvene slave od 19. veka je dan ranije, 14. avgusta. Večernjoj i Svetoj misi, kao i procesiji  sa kipom Majke Božije prisustvovali su sveštenici zrenjaninske biskupije, a ove godine tu je bio i Čaba Bojte, sveštenik reda Svetog Franje iz Transilvanije koji je poznat po svom humanitarnom radu. Od  1993. godine, od kada je na njegovu inicijativu otvoreno prvo sirotište, do danas spasao je 6.000 dece bez roditelja. Fondacija koju vodi obezbeđuje hranu, odeću i obuću, ali i obrazovanje za siročad.

-U ovim vremenima nada je ta koja treba da vodi ljude, da budu dobri jedni prema drugima. I ovo hodočašće potvrđuje da postoji vera. Došao sam iz daleka, kao i mnogi ljudi koji su se okupili u Banatskoj Topoli. Osim vere, potrebno je da oprostimo grehe jedni drugima jer jedino tako možemo da napredujemo – poručio je franjevac Čaba Bojte.

Misu je vodio monsinjor Mirko Štefković, zrenjaninski biskup.

-Važno nam je što smo na ovom svetištu, jer je ovo jubilarna godina, godina nade za Katoličku crkvu. Papa nas je pozvao da budemo hodočasnici nade, da se obraćamo Bogu i da sagledamo naš životni put. Na nama je da uvek činimo dobro, da pomažemo bližnjima i usmerimo ih da nađu put ka Bogu – rekao je monsinjor Mirko Štefković.

Zapisano je da je davne 1854. godine, u tadašnjoj školi, koja se koristila kao bogomolja, pojavio lik Bogorodice koja je uslišavale molitve bolesnih i nesrećnih.

-Ovo svetište posebno poštujemo. Prema predanjima ovde se dogodilo čudo i okupljanjem pokazujemo poštovanje prema Devici Mariji – dodao je  zrenjaninski biskup.

Lik Bogorodice prvi put se pojavio 9. decembra. Deca su u tadašnjoj školi primetila da se orosio zid u obliku majke sa detetom, lik Bogorodice. Obrisali su zid, ali se ponovo pojavio lik. Maramicama kojima su brisali zid pojedini su stavljali na bolesne oči i ozdravili su, kaže predanje. O tome se pročulo i ova crkva postala je mesto hodočašća. Najpre su ona organizovana na Veliku i Malu Gospojinu.

Izgradnja crkve počela je 1854. godine kada se prvi put ukazala Bogorodica. Posao je trajao do 1871. godine, a toranj je izgrađen 1914. godine.

A.Đ.

krofnijada-(6)

Mesna zajednica Iđoš od sutra, 15. do 19. avgusta obeležava „Dane sela“. Prvog dana manifestacije biće organizovana „Krofnijada“ u 16 sati u dvorištu parka, tokom dana ispred crkve će biti postavljene tezge sa mešovitom robom, u 20 časova zakazana je promocija iđoškog vina ispred prostorija „Šasle“, u isto vreme u Domu kulture biće otvorena izložba slika i predstavljanje monografije „Iz sna i sećanja“ Brace Azarića, dok će ispred prostorija biti etno bazar rukotvorina.

 

Narednog dana već u 9 sati, takođe ispred Doma kulture, održaće se Festival čikova i gomboca, a u 20 časova je manifestacija „Hajdemo na bubalice“ u Partizanskoj ulici. Nedelja u 12 sati rezervisana je za Fijakerijadu, a u 21 čas je polufinale turnira u malom fudbalu.

Ponedeljak, 18. i utorak 19. avgust biće posvećeni obeležavanju slave Preobraženja. Prvog dana u crkvi je u 18 sati Bdenije, a na sam dan slave u 9 sati i 30 minuta biće održana Sveta Liturgija. U 21 čas počeće i finale turnira u malom fudbalu.

A.Đ.

topolski-kotlic-(3)

Takmičenje u kuvanju riblje čorbe „Topolski kotlić“, u subotu, 10. avgusta, u Banatskoj Topoli počinje u 15 sati i organizuje se uoči proslave crkvene slave i Dana sela.  Do sada je sigurnih dvadesetak ekipa i prijavljivanje još traje. Za najbolje su obezbeđene nagrade. Tradicionalnu kulinarsku manifestaciju, 16. po redu, organizuju udruženje ljubitelja prirode klub „Mrena“ i Mesna zajednica Banatska Topola koji su obezbedili ribu za ekipe.  U okviru „Topolskog kotlića“ nastupiće i članovi kulturno-umetničkih društava iz Banatske Topole i Iđoša.

Kako je najavljeno iz Mesne zajednice, ovim povodom, sutra, 8. avgusta, biće organizovano disko veče u dvorištu Doma kulture.

Crkvena slava sela odnosno buč je 15. avgusta, kada se obeležava Velika Gospa. Tog dana Banatska Topola postaje mesto hodočašća mnogobrojnih vernika. Rimokatolička crkva podignuta 1899. godine u centru sela smatra se najvećim svetim mestom u Banatu s obzirom na to da je poznata po javljanjima Bogorodice na zidu crkve.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!