сајан

Sajan 2024 (3)

Na stvaranju boljih uslova za život za sve meštane u Sajanu se radi neprekidno – u Savetu Mesne zajednice dogovaraju se najhitniji poslovi i novac se usmerava prema prioritetima.

– Za ovu godinu najvažnija je rekonstrukcija limenog krova na zgradi u kojoj je vrtić „Medenjak“. Objekat je izgrađen pre tri decenije i u njega nije ulagano. Krov prokišnjava i ovi radovi su nam prioritet – kaže predsednik Saveta Mesne zajednice, Zoltan Tot. – Sledeća investicija biće zamena gasnih kotlova u zgradi Doma kulture. Potrebno je postaviti energetski efikasne kotlove jer su postojeći potpuno dotrajali.

Vrednost radova na zgradi vrtića je 15 miliona, dok energetsko efikasni kotlovi za Dom kulture koštaju pet miliona dinara. Ova sredstva planirana su za investicije u Budžetu grada Kikinda za 2024 godinu, napominje Tot.

Prema planu dogovorenom na Savetu Mesne zajednice, nastaviće se uređenje kolovoza u kraćim ulicama u kojima nema asfalta. Postavljaju se grebani asfalt ili tucanik, pa će ove godine posao biti završen u ulici Hunjadi Janoša, a zatim će se urediti kolovoz u ulicama Kraljevića Marka i u Užičkoj, kaže Tot.Sredstvima koje Grad redovno opredeljuje od izdavanja poljoprivrednog zemljišta biće uređeni atarski putevi, podseća Tot i obećava rešavanje jednog velikog problema u selu.

– Uklonićemo divlju deponiju i postavićemo kamere, kako bismo rešili taj problem – kaže Tot. – Za ovaj posao Grad je aplicirao za sredstva u Pokrajinskoj vladi i odobreno nam je pet miliona dinara.Iz budžeta grada za ovu godinu Mesnoj zajednici Sajan odobreno je devet miliona dinara. Nešto manje od dva miliona dinara biće usmereno na dotacije udruženjima koja rade u ovom mestu.

– Trudimo se da obezbedimo sredstva za projekte – priredbe i manifestacije za sva udruženja koja deluju na teritoriji Mesne zajednice – naglašava Tot i podseća da se različite manifestacije i svetkovine u ovom mestu održavaju decenijama.

Uskršnje narodne igre biće, ove godine, održane 30. put, a neće izostati ni čuveni Žetelački dani, Međunarodno takmičenje u kuvanju, proslava Dana sela. „Insistiramo da se postojeće manifestacije menjaju i unapređuju, da se uvode novine“, napominje Tot.
On dodaje da je dugogodišnji plan Saveta i da se uredi centar sela i da će se raditi i na tome.

– Konstantno treba raditi na uređenju atmosferske kanalizacije i tu ponekad nastaju problemi kada imamo veću količinu padavina. Nisu svi vlasnici kuća savesni i ne održavaju kanale ispred svojih kuća – ističe Tot.

 

Što se tiče pijaće vode, Tot napominje da se prečistač i zamena cevi očekuju sledeće godine. U međuvremenu, sa lepim vremenom, vredni meštani uključiće se u redovne akcije: uređenje parka, čišćenje sela, pošumljavanje, održavanje kanala za atmosferske padavine.

U ovom mestu za primer živi tek oko 800 meštana, ali entuzijazam, sloga i poverenje koje vlada u saradnji sa Mesnom zajednicom, donosi vidljive i korisne promene.

2deb7cc4-0aee-4ebf-b708-d30d4d82787d

U toku je čišćenje divljih deponija na teritoriji Grada. U ovaj posao biće uloženo ukupno šest miliona dinara. Kako je istakla Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, pet miliona opredelio je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne, a milion dinara izdvojeno je iz gradskog budžeta.

-Deponije koje su obuhvaćene projektom su u Novim Kozarcima, Sajanu i Ruskom Selu. Radovi se obavljaju u Novim Kozarcima i Sajanu, a u Ruskom Selu deponija je očišćena krajem prethodne godine. Završetak posla očekuje se do kraja januara – kaže naša sagovornica.

Da se očiste divlje deponije u ova tri sela odlučilo se po prioritetu.

-Najveći broj prijava za bespravno odlaganje otpada stigao nam je iz pomenutih mesnih zajednica. Meštani su prijavljivali da se smeće odlaže na mestu koje nije predviđeno za to. Osim toga, za Rusko Selo, Sajan i Nove Kozarce bila je spremna projektna dokumentacija za uklanjanje deponija – dodala je Miroslava Narančić.

I ovom prilikom Miroslava Narančić apelovala je na sve da otpad ne odlažu na divljim deponijama.

-Za neadekvatno odlaganje otpada isključivo smo mi odgovorni. Svake godine znatna sredstva izdvajaju se da se smetlišta u selima i gradu očiste. Na žalost, svedoci smo da vrlo brzo, ponovo nastanu divlje deponije. Neophodno je da svi podjednako vodimo računa o životnoj sredini, jer našu okolinu ne čuvamo samo za nas, nego i za našu decu – precizirala je Narančić.

414469113_748306437331668_5281537091549724053_n

Mesna zajednica Mokrin u saradnji sa Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Mokrin tradicionalno organizuje doček Nove godine na Varoškom trgu uz muziku, kuvano vino i vatromet.

I u Mesnoj zajednici Sajan dočekuju 2024. godinu u centru sela. Ispred Doma kulture biće  kuvanog vina, čaja i tradicionalnog langoša, a nakon ponoći  i novogodišnji vatromet.

Sajan 1

U nastavku proslave seoske i crkvene slave u Sajanu, posle prošlonedeljnih programa, ove subote KUD „Adi Endre“ iz ovog mesta organizovao je „Miholjske susrete – porodični dan“.

– Nama Sajancima, kao i Mađarima generalno, veoma je važan 20. avgust, jer se toga dana slavi Sent Ištvan, utemeljitelj mađarske države koji je ujedinio tadašnja plemena i primio hrišćanstvo, što je Mađarima bilo veoma bitno za opstanak u centralnoj Evropi. Naša Rimokatolička crkva je posvećena Sent Ištvanu, zato toga dana imamo crkvenu slavu, buč, a po Statutu Mesne zajednice, i Dan sela – izjavio je predsednik Saveta Mesne zajednice, Zoltan Tot.

Uoči prošlog vikenda, tokom višednevne proslave, gostovala je predstava iz Budimpešte, organizovani su koncerti i disko i retro večeri.

Programima u Sajanu prisustvovali su, u ime lokalne samouprave, Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta, i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

– Poštujemo mađarsku manjinu time što podržavamo obeležavanje važnih datuma, tim pre što je Sveti Stefan, odnosno Sent Ištvan jedan od svetaca i u Rimokatoličkoj crkvi i u Vaseljenskoj patrijaršiji, on je i srpski i mađarski svetitelj i treba zajedno da ga obeležavamo. Pružamo podršku mađarskoj nacionalnoj zajednici i mađarskom narodu pokazujući zajedništvo u ovim teškim vremenima. Želimo da naglasimo značaj zajedničkog rada na razvitku kulturnog nasleđa i multikulturalnosti, kao i da je poštovanje prava nacionalnih manjina veoma važno i u gradu i u Republici. Mi ćemo, kao Grad, pružati svu podršku da se ove relacije sve više utvrđuju – izjavio je Bogdan.

„Porodični dan“ Kulturno-umetničko društvo iz ovog mesta organizuje sedmi put. Postavljeno je mobilno igralište, za goste je priređen obilazak Etno-kuće Društva za negu tradicije i ekologije „Delibab“, svečani ručak, a zatim i kulturno-umetnički program u sali Doma kulture.

– Trudimo se da imamo sadržaje za sve uzraste. U programu učestvuju naš folklor i gosti, kulturno-umetnička društva iz okolnih mesta sa kojima sarađujemo, a članice „Delibaba“ priredile su izložbu slatkih i slanih peciva i kolača – njima smo, na svečanosti, dodelili diplome i zahvalnice za učešće – rekla je Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“.

Ovo Kulturno-umetničko društvo vredno radi na očuvanju kulturne tradicije, a već su u toku i pripreme za proslavu 75 godina postojanja, koja će se održati 30. septembra.

Današnje programe u Sajanu podržali su Ministarstvo za brigu o selu, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Grad Kikinda, Mesna zajednica Sajan i Fondacija „Betlen Gabor“ iz Budimpešte.

sajan kamp

Kamp folklora, organizovan u Sajanu,  okupio je pedesetoro dece i mladih iz Sajana, Kikinde, Ade, Padeja, Gunaroša, Mađarske i Nemačke. Tokom trodnevnog druženja, deca uzrasta od četiri i mladi do 20 godina, imali su priliku da učestvuju u muzičkim, pevačkim i igračkim radionicama, ali i da se oprobaju u izradi rukotvorina.

– Naš prvenstveni cilj bio je da učesnike kampa upoznamo sa mađarskim narodnim igrama iz različitih krajeva. Želja nam je da što više dece i mladih zavoli folklor, ali i da upoznaju običaje i tradiciju. Ovo je najbolji način i da se domaćini i gosti upoznaju, druže i kvalitetno provedu vreme – istakao je Robert Tapai, jedan od pokretača kampa.

Za mlađu decu organizovane su igrarije. Naučili su kako su se nekada igrali njihovi roditelji, ali i bake i dede. Stariji su učili tradicionalne igre središnjeg dela Mađarske, Transilvanije i predela južno od jezera Balaton.

Kamp su organizovali KUD „Adi Endre“, Udruženje prosvetnih radnika Banata „Pastor Vera“ i Društvo za negovanje tradicije i ekologije „Delibab“. Podršku događaju dali su Grad Kikinda, Mesna zajednica Sajan, Pokrajinska Vlada, kao i fondacije „Betlen Gabor“ i „Čori Šandor“ iz Mađarske.

sead fatahi 2

Rođen u Prištini pre 49 godina, Sead Fatahi sa 19 godina otisnuo se u svet. Naoružan zvanjem kuvar dvadeset godina proveo je u Italiji, gde je sa ženom Tatjanom iz Ukrajine imao dva restorana. Život u Italiji zamenio je Švedskom gde je u američkom restoranu pekao bifteke, a pre dve godine oprostio se od Evropske unije, doselio u Sajan i postao poljoprivrednik.

-Tatjana je obilazila mesta u Srbiji i ona je „presudila“ da to bude Sajan. Od svih domaćinstava koje smo videli ovo nam se najviše dopalo. Tražili smo kuću sa velikom okućnicom, a ovde smo uz stambeni objekat kupili i četiri hektara zemlje. Selo je mirno i grad je blizu tako da izbor nije bio težak – otkrio nam je Sead.

Sead i Tatjana bave se stočarstvom, povrtarstvom i voćarstvom. Pomoć u vođenju posla imali su i od gradske uprave jer su po konkursu za pomoć poljoprivrednicima dobili sredstva za banatske gološijane i izgradnju plastenika.

-Hvala gradu što ima sluha za poljoprivrednike, posebno za nas koji smo tek na početku. Imamo 20 koza, 30 ovaca, kuniće, guske, banatske gološijane. Želja nam je da proizvodimo mesne i mlečne proizvode koji će biti bez ikakvih dodataka. Cilj nam je zdrava hrana i to koziji sirevi stari i polustari izrađeni po italijanskim receptima. Kako se u ovom kraju malo proizvode ovčiji sirevi, rešeni smo da to promenimo. Nadam se da ćemo do naredne godine izgraditi mlekaru u kojoj ćemo sve i proizvoditi, ali i povećati stado koza i ovaca – saznajemo od Fatahija.

Od koza uzgajaju alpine, a ovce su mešavina il de fransa i virtemberga. Uz kuću je i veliki voćnjak u kom su kajsije, kruške i šljive od kojih će praviti pekmeze, ali i slane soseve po italijanskoj recepturi.

božićna akcija u sajanu

Mesna zajednica Sajan podelila je jele svim bebama rođenim u ovoj godini. Darivano je osam novorođenčadi: Mark, Elizabeta, Nenad, Tanja, Marina, Vivien, Zoe i Tristan. Ova božićna akcija započeta je 2018. godine.

-Od tada, svake godine pred Božić poklonimo za novorođenu decu jelke sa busenom koje će, posle praznika, biti posađene. Ostaće kao lepa uspomena.

Ideju za ovu akciju sam dobio jer su i moji roditelji 1982. godine kada sam rođen, posadili jelku u našem dvorištu. Ovim gestom želimo da im čestitamo predstojeće praznike i još jednom poželimo dobrošlicu- kaže za Kikindski portal predsednik Saveta MZ Sajan Zoltan Tot.

 

 

 

Ogromne štete od šakala u lovištima primetne su svuda, pa i na teritoriji Kikinde. Ovi predatori primećeni su u atarima svih sela. Pojedinačno, ubijaju sitne životinje, ali u čoporima napadaju fazane i zečeve, čak i srne, kaže predsednik lovačkih društava u Iđošu i Sajanu, Veselin Veselinov.
– Primetno je opadanje populacija divljači, fazana i lanadi. Šakala ima i po 40, 50 u trskama i kopovima. Love noću, u čoporima. To je veoma pametna i lukava životinja, on je strvinar, jede uginule životinje, čak i ubijene jedinke svoje vrste. Do sada nisu ulazili u sela, ali su u dvorištu jedne kuće van naselja pojeli psa na lancu – kaže Veselinov.
On objašnjava da ovih strvinara, do pre desetak godina nije bilo. Od starijih su čuli da je populacija šakala bila vrlo brojna posle Drugog rata, ali je problem tada protpuno rešen trovanjem, koje danas zakonom nije dozvoljeno.
– Mi smo organizovali hajke sa po 20, 30 ljudi – priča Veselinov, ali to neće rešiti problem. Potrebno je sistemsko rešenje jer je lovno privredna osnova ugrožena, jako je smanjen broj korisne divljači, zečije, fazanske, srneće.
Šakali se veoma brzo razmnožavaju jer imaju dovoljno hrane koju nalaze i love, što otežava njihovo istrebljenje. Nove teritorije osvajaju u velikim migracijama, tražeći područja sa više hrane. Kod nas stižu s juga, iz Dalmacije, kaže Veselinov. Jedina dobra vest je da ove životinje beže od ljudi, veoma su plašljivi. Danju se ne mogu videti i love isključivo noću.
Šakal je opasan i zbog toga što, kao i lisica, može da prenese besnilo i pseću kugu. Pripada porodici pasa i ima veličinu srednjeg psa. Odrasle jedinke dostižu dužinu od 80 cm do 130 cm i visinu 40 cm, teški su i do 15 kilograma. Imaju uspravne, široko razmaknute uši. Vrst koja nastanju naše krajeve je braonkasto-zlatne boje. Njihovo omiljeno stanište su guste, neprohodne šikare.
Kada krenu u lov, ispuštaju karakterističan urlik sličan visokom, cvilećem kriku. Obično zavijaju u večernjim satima, dajući signale ostalima o tome gde se nalaze. Za njih nisu tipične sezonske migracije, zadržavaju se tamo gde imaju dovoljno hrane. Zato njihovo prisustvo najviše utiče na lovna područja, kakvo je i naš kraj.