сајан

sajan-ciscenje-sela-(7)

Meštani Sajana, uz podršku Mesne zajednice, učestvovali su u prolećnom čišćenju sela. Akciji su se odazvali članovi udruženja, volonteri, mladi, meštani, ali i učenici od viših razreda Osnovne škole „Mora Karolj“, njih šezdesetak. Sakupljeno je pedeset velikih vreća otpada, istakao je predsednik Saveta MZ Zoltan Tot.

-Akcijom smo obuhvatili sve ulice, ali i prilazne puteve ka selu. Hvala svima koji su učestvovali, a posebno đacima, koji i na ovaj način uče da čuvaju i vode računa o životnoj sredini – rekao je Zoltan Tot.

Kako ističe naš sagovornik svi koji su bili u mogućnosti pomogli su da se uredi selo.

-Sav otpad koji se nakupio tokom zimskih meseci je uklonjen, a odziv je bio odličan. Pored toga što smo uredili selo, ovo je bila prilika i da se družimo i provedemo vreme zajedno. Posebno bih se zahvalio našim penzionerkama koje su, po završetku akcije čišćenja, za sve učesnike pripremile mekike – naveo je Tot.

U Sajanu već za dve nedelje očekuju prijatelje i goste. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i običaja „Delibab“ u subotu, 11. aprila, biće organizovane 31. Uskršnje narodne igre. Cilj je da se deca upoznaju sa narodnim običajima koji se vezuju za uskršnje praznike, ali i da se ugoste mališani iz drugih sredina. I ovoga puta biće organizovana izložba farbanih uskršnjih jaja i takmičenje u uskršnjim igrama. Za najuspešnije predviđene su i nagrade. Tog dana za sve posetioce biće otvorena i Zavičajna kuća u Sajanu koja čuva način na koji se nekada živelo.

A.Đ.

 

DVD-Sajan

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sajan, jedno od najaktivnijih i najbrojnijih u opštini Kikinda, dobitnik je gradskog priznanja za 2025. godinu. Za članove društva to nije samo nagrada, već potvrda da njihov dugogodišnji humanitarni rad ima dubok značaj za zajednicu.

-Prvi put smo konkurisali za nagradu 2024. godine jer smo tada bili najuspešniji, ali nismo dobili. Nagovorili su me da ponovo podnesemo prijavu 2025. godine. Iskreno, nisam se nadao da ćemo dobiti nešto – kaže predsednik društva Aleks Nađ.

-Ova nagrada nam mnogo znači jer vidimo da se isplati trud i humanitarni rad i da se ceni naš dugogodišnji posao.

Tradicija dobrovoljnog vatrogastva u Sajanu traje duže od jednog veka. Društvo je osnovano 1911. godine, a ljubav prema ovom pozivu često se prenosi generacijama u porodicama.

-Ovaj posao se nasleđuje sa oca na sina, ali i sa majke na ćerku – ističe Nađ.

Kroz društvo je prošlo više od 500 članova, a danas broji oko 120 aktivnih dobrovoljaca. Među njima je oko 45 dece i mladih uzrasta od šest do 18 godina, oko 70 odraslih i nekoliko počasnih članova.

U rad društva uključen je i značajan broj mladih spremnih da pomognu zajednici, ne tražeći ništa za uzvrat. Zahvaljujući udaljenosti od Kikinde, dobrovoljci iz Sajana često su prva jedinica na terenu.

-Mi smo prva linija. Udaljeni smo 20 kilometara i možemo brzo da reagujemo pre dolaska profesionalaca jer smo dobro obučeni – naglašava Nađ.

Poslednjih godina broj požara je smanjen, čemu su doprineli edukacija meštana i uključivanje mladih u rad društva.

-Decu učimo od malih nogu da budu primerna, da poštuju pravila, budu humana i pruže pomoć u svakoj situaciji, ne samo prilikom požara – kaže predsednik.

Operativna jedinica poseduje specijalizovanu obuku za šumske požare, vremenske nepogode i potrage, a dobrovoljci su spremni da pomognu i van svoje teritorije.

-Možemo da šaljemo naše dobrovoljce u pomoć širom Srbije – dodaje Nađ.

Društvo je aktivno i u društvenom životu sela — učestvuje u radnim akcijama, dežurstvima, manifestacijama i brojnim vatrogasnim takmičenjima.

-Zbog velikog angažovanja, rezultati se dobro kotiraju – ističe on.

Posebno se izdvajaju sportsko-stručni uspesi. Na opštinskom takmičenju 2023. godine osvojene su tri zlatne, dve srebrne i jedna bronzana medalja, a na okružnom nivou tri zlata. Na državnom takmičenju u Novom Sadu podmladak je osvojio treće mesto, dok su juniori postali šampioni Srbije i plasirali se na Evropsku olimpijadu.

U julu 2024. godine juniori su učestvovali na Vatrogasnoj olimpijadi u Italiji, gde su osvojili bronzanu medalju po CTIF kriterijumima — uspeh koji je bio ponos ne samo za društvo već i za celo selo.

-Na ovaj način dokazali smo da se svaki rad, trud, upornost, a pre svega humanost vrednuje i nagrađuje – naglašava Nađ.

U društvu ističu da je njihov najveći cilj da nastave da razvijaju mlade i neguju prave vrednosti.

-Nastojaćemo da ostanemo dostojni ovih medalja, da podržavamo naše članove, da ih edukujemo i naučimo pravim vrednostima — da budu dobri vatrogasci, ali pre svega dobri ljudi – poručuje predsednik.

U vremenu kada se dobrovoljni rad sve ređe ističe, dobrovoljni vatrogasci iz Sajana ostaju simbol solidarnosti i zajedništva. Njihova spremnost da pomognu drugima, često bez ikakve naknade, pokazuje da prave vrednosti i dalje žive u malim sredinama — tamo gde se hrabrost ne meri rečima već delima.

T. D.

sajan-8-mart-(2)

Povodom Međunarodnog dana žena u Mesnoj zajednici Sajan organizovan  je svečani prijem za tridesetak žena, predstavnica lokalnih institucija, udruženja iz mesta, kao i dama koje su tokom godine aktivne i daju značajan doprinos društvenom životu u selu.

Ovom prilikom, Zoltan Tot, predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, svim damama, u ime Mesne zajednice, zahvalio je za njihov trud, rad i posvećenost razvoju i unapređenju života u Sajanu.

Pripadnicama lepšeg pola uručeni su i skromni pokloni i istaknuta je njihova uloga u očuvanju porodice kao osnovne  ćelije svakog društva, tradicije i pokretanja raznih manifestacija.

A.Đ.

 

sajan-umetnicka-radionica

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu održano je umetničko druženje sa pesnikom i glumcem Veselinom Mandarinom, u organizaciji nastavnice srpskog kao nematernjeg jezika Jelene Knežević. Događaju je prisustvovalo 20 učenika od prvog do osmog razreda, a cilj susreta bio je da se deci približi stvaralački proces i pokaže kako nastaje poezija.

Kako ističe Jelena Knežević, ideja o saradnji rodila se pre nekoliko godina.

-Ideja o ovoj radionici nastala je kada smo se Veselin i ja upoznali. Ja sam još ranije čula za njega kao pesnika i čitala njegove pesme i zaista sam se oduševila. Nisam mogla da verujem da neko tako mlad piše tako dobru poeziju – navodi nastavnica.

Njena namera bila je da učenicima pokaže da je poezija nešto što se rađa u čoveku još u detinjstvu.

-Veselin je počeo da piše kao dete. Htela sam da moji učenici čuju iz prve ruke kako umetnost nastaje u tom uzrastu, kao i da im približim to što uče u školi: da znaju kako nastaje pesma, iz kojih emocija se rađa – objašnjava Knežević.

Radionica je započela čitanjem prve pesme koju je Mandarin napisao sa deset godina. Učenici su imali zadatak da zapamte određene reči iz pesme, a zatim su na osnovu njih stvarali sopstvene stihove.

-Deca su bila baš zainteresovana, imala su lepe ideje i rado su učestvovali. Bilo je jako lepo. Pesnik je bio zadovoljan, sa njim su lepo sarađivali – ističe nastavnica.

Tokom susreta razgovaralo se i o glumi, budući da je Mandarin i glumac, kao i o tome kako se njegov pristup stvaralaštvu menjao od detinjstva do odraslog doba. Glavna poruka, kako naglašava Knežević, bila je da „poezija i umetnost dolaze iz emocije, iz raspoloženja. Poezija je ogledalo duše“.

Poseban akcenat stavljen je na slobodu izražavanja.

-Nije bitno ako sastav nije za pet, bitno je da je proistekao iz njihove duše, da je iskren. U svakom detetu postoji neki talenat, samo je bitno prepoznati ga i negovati ga – navodi nastavnica.

Govoreći o značaju ovakvih susreta u manjim sredinama, Knežević ističe da umetnici na svet gledaju drugačije i da deca kroz direktan kontakt mogu da uvide da je „osećanje to koje pokreće čoveka i svet“.

Prema njenim rečima, saradnja sa Veselinom Mandarinom neće se završiti na ovom događaju.

-Ideja postoji, saradnja će se svakako nastaviti. Postoji inicijativa i volja, što je najvažnije – poručila je Knežević.

Za kraj, nastavnica šalje jasnu poruku učenicima:

-Nije sramota čitati. Treba raditi na sebi, osećati, uživati u svakom danu, jer u svakom danu može da se rodi pesma“.

T. D.

umetnicko-druzenje-sajan-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu u ponedeljak biće održano druženje sa umetnikom Veselinom Mandarinom. Moderator programa je prof. Jelena Knežević, koja u saradnji sa gostom organizuje ovaj susret sa jasnom idejom da mladima približi značaj kulture, stvaralaštva i lepe pisane reči.

-Događaj predstavlja spoj obrazovanja i umetnosti, ali i snažnu poruku o tome koliko je važno ulagati u duhovni i kreativni razvoj zajednice. Biće organizovane radionice, razgovori sa umetnikom i interaktivni sadržaji namenjeni učenicima i svim ljubiteljima kulture – dele sa nama organizatori.

Cilj susreta je da se kroz neposredan kontakt sa umetnikom probudi interesovanje za književnost, likovnu umetnost i druge oblike kreativnog izražavanja, ali i da se ukaže na to koliko umetnost oplemenjuje svakodnevni život.

-Želimo svojim primerom da pokažemo koliko je kulturni kontinuitet važan za svaku sredinu, naročito za manje zajednice, kao i da podstaknemo mlade da neguju talenat, razvijaju kritičko mišljenje i grade svest o sopstvenom identitetu kroz umetnost – ističu organizatori.

Veselin Mandarin je već duže vreme prisutan u medijima, gde otvoreno govori o značaju rodnog kraja i potrebi da kulturni sadržaji budu dostupni svima. Ovim gostovanjem dodatno potvrđuje svoju posvećenost unapređenju kulturne scene, dok prof. Knežević kroz pedagoški rad i organizaciju ovakvih susreta u doprinosi stvaranju podsticajnog i inspirativnog ambijenta za nove generacije.

Organizatori veruju da će umetničko druženje u Sajanu biti više od jednog događaja — početak snažnijeg povezivanja obrazovnih institucija, umetnika i lokalne zajednice, sa ciljem da kultura i umetnost zauzmu mesto koje im s pravom pripada u društvenom životu.

T. D.

3-(7)

Đaci i zaposleni u Osnovnoj školi ,,Mora Karolj“ iz Sajana tradicionalno su obeležili  Poklade – Faršang odnosno dan kada se ,,tera“ se zima i čeka proleće. Manifestacija je okupila učenike, nastavnike i mesnu zajednicu u duhu radosti, kreativnosti i zajedništva.

Prvi deo programa realizovan je u školskom dvorištu gde su učenici spaljivali ceduljice na kojima su napisane negativne i loše misli i na taj način su poslali poruku da kreću u nov početak i pozitivne misli. Drugi deo programa je organizovan u fiskulturnoj sali uz maskenbal i igre spretnosti. Najkreativniji kostim bio je nagrađen, kao i najspretniji učenici.

Svečanu atmosferu upotpunilo je zajedničko druženje uz 250 krofni koje je sa puno ljubavi i truda pripremilo Udruženje penzionera iz Sajana čime je još jednom potrvđen značaj saradnje škole i mesne zajednice.

 

-Ovakve aktivnosti imaju poseban vaspitno -obrazovani značaj, jer doprinose negovanju tradicije, jačanju međusobnih odnosa i razvijanju pozitivne školske klime, što u  školi  prepoznaju i podstiču kroz svoj rad – istaknuto je u sajanskoj školi.

 

mora-karolj

Učenici Osnovne škole „Mora Karolj“ iz Sajana ostvarili su zapažen uspeh na književnom konkursu „Najbolji mladi pesnici Srbije 2026 – 300 najboljih dečjih pesama“, plasiravši se među najuspešnije mlade autore u zemlji. Reč je o Aniti Šili, učenici osmog razreda, i Aleksandru Nemi, učeniku četvrtog razreda, čije će pesme biti objavljene u štampanom izdanju zbirke.

 

Ovim plasmanom učenici su stekli pravo na diplomu za izuzetno književno dostignuće, a njihov uspeh dobija dodatnu težinu imajući u vidu da srpski jezik uče kao nematernji.

Mentor u radu bila im je Jelena Knežević, nastavnica srpskog kao nematernjeg jezika, uz čiju podršku su učenici razvijali svoj talenat, kreativnost i ljubav prema pisanoj reči. Kako se navodi, njihov rezultat potvrđuje da je poezija univerzalan jezik koji prevazilazi jezičke i kulturne granice.

Ostvareno priznanje predstavlja i rezultat podsticajnog školskog okruženja u kome se neguju jezik, književnost i umetničko izražavanje.

T. D.

energija-je-svuda

Osnovna škola „Mora Karolj“ iz Sajana proglašena je za najbolju osnovnu školu na teritoriji AP Vojvodine u okviru projekta „Energija je svuda oko nas“. Priznanje je dodeljeno na završnoj manifestaciji u Novom Sadu, gde su nagrađeni i učenici škole za pojedinačne radove u više kategorija. Škola u projektu učestvuje već šest godina zaredom.

Projekat je realizovan u zajedničkoj organizaciji Centra za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike i Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment (FIMEK). Učenici su, uz podršku mentora, pripremali multimedijalne prezentacije, literarne i likovne radove, sa ciljem promocije energetske efikasnosti i očuvanja životne sredine.

Ovogodišnja tema bila je posvećena alternativnim izvorima energije – suncu, vetru, bioenergiji, termalnoj energiji, kao i energiji plime i oseke.

Na završnoj svečanosti prisutnima se obratio dr Slobodan Popov, autor projekta i predstavnik Centra, koji je školu „Mora Karolj“ proglasio najboljom među svim osnovnim školama u pokrajini. Nakon obraćanja usledila je dodela nagrada učenicima, mentorima i školama.

Učenici iz Sajana ostvarili su zapažene rezultate. U kategoriji multimedijalnih prezentacija, Adrien Bezdan, učenica osmog razreda, osvojila je prvo mesto za rad na temu „Bioenergija“, dok je Krištof Đere, takođe učenik osmog razreda, osvojio treće mesto za temu „Energija plime i oseke“. Njihov mentor bila je Ibolja Molnar.

Na literarnom konkursu, prvo mesto pripalo je Hani Katić, učenici sedmog razreda, za rad „Energija je svuda oko nas“, pod mentorstvom Anite Budai Đemant. Treće mesto osvojila je Anita Šili, učenica osmog razreda, za temu „Energetska efikasnost“, uz podršku mentorke Jelene Knežević.

Ovo priznanje predstavlja nastavak kontinuiranog učešća škole u projektu i potvrdu rada učenika i nastavnika u oblasti nauke, ekologije i odgovornog korišćenja energije.

91765aa4-9fda-46db-a461-7b64ca4d5e8a

Vernici Rimokatoličke veroispovesti obeležavaju Svetog  Mikloša koji je i ovog 6. decembra, nagradio mališane u Sajanu. Običaj ustanovljen u ovom selu, pre tri decenije, je da Mikulaš ide od kuće do kuće, razgovara sa decom i deli im paketiće. Njega u ovom pohodu prati Krampusi, zaduženi za neposlušnu decu koji na sreću nikada nemaju puno posla.

-Ove godine Savet Mesne zajednice obezbedio je 150 paketića. Ovom narodnom običaju, koliko se raduju deca, toliko ga vole i odrasli s obzirom na da ih vraća u detinjstvo. Sve bebe, ali i deca i mladi do 15 godina dobili su paketiće pune voća, slatkiša i slaniša. Veliku zahvalnost dugujemo udruženjima u selu, preduzetnicima, kao i pojedincima da darovi budu bogati i lepi – istakao je Zoltan Tot, predsednik Saveta MZ.

Na dan Svetog Mikloša deca treba da očiste cipele i čizme jer, ako se Mikulaš ne pojavi lično, u tajnosti ostavlja poklone u cipele.

Prema legendi sveti Mikloš bio je biskup i pomogao je siromašnom čoveku koji je imao tri ćerke. U toku noći im je u tajnosti u prozor ostavio vrećicu zlatnika. Najmlađa ćerka je čula korake i samo je uspela kroz prozor da vidi siluetu koja odlazi, dok legenda kaže i da je prozor bio zatvoren i zbog toga je Mikulaš kroz dimnjak ubacio vrećicu zlata. Ćerka je baš tada ostavljala mokre čarape na peć da se suše i zlatnici su upali u čarapu.

A.Đ.

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!