„Seobe kao gradnja istorije- formiranje etničkog, verskog i jezičkog mozaika Banata“ bila je tema o kojoj je srednjoškolcima govorio dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske. Cilj je da mladi više saznaju, ali i zainteresuju se za zavičajnu istoriju.
-Važno je naučiti istoriju svog kraja i moj cilj je da zainteresujem učenike da saznaju više o svojim precima. Ukazao sam na procese i sve ono što se dešavalo u Banatu od 15 veka do danas i kakav etnički, verski i jezički mozaik smo dobili migracijama i neprestanim seobama. Važno je da đaci nauče porodičnu, istoriju svoje sredine, pa i čitavog zavičaja jer će ih to saznanje oplemeniti, obogatiti i učiniti ih svestranijim ličnostima – rekao je Milan Micić.

Banat je migraciono područje tvrdi dr Micić, a među najinteresantnijim su migracije u 18 veku kada je Banat oslobođen od turske vlasti i kada je počelo naseljavanje Kikinde i drugih delova i doseljavanje Nemaca, Mađara, Bugara, Rumuna, Čeha. Tu su i kolonizacije u 20 veku između dva i posle Drugog svetskog rata, kada su ove krajeve naselili kolonisti iz dinarskih krajeva koji su u znatnoj meri oblikovali ovaj prostor.
-Istorija i kultura ljudi u Banatu mnogo je dinamičnija nego pejzaž u kom žive. U njima postoji jaka unutrašnja dinamika i vrlo interesantna istorija koja je zanimljiva za svakog istraživača – dodao je Micić.

Priči o formiranju Banata prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je istakla odličnu saradnju sa Maticom srpskom u proteklih nekoliko godina.
-Od kada je Grad potpisao sporazum sa ovom ustanovom kulturni sadržaj u gradu postao je mnogo bogatiji. Predstavnici Matice srpske, kulturnih ustanova i grada održali su sastanak na kom su dogovorene zajedničke aktivnosti u ovoj godini. Tako će značajno učešće imati u obeležavanju jubileja od smrti Dušana Vasiljeva i 250 godina Distrikta – dodala je Valentina Mickovski.



Informacije o tome kako bezbedno da koriste alternativne načine zagrevanja stanova u slučaju nestašice daljinskog grejanja, danas su dobili upravnici koji su u obavezi da ih prenesu stanarima zgrada.
– Na državnom nivou već postoje planovi uštede energije, a jedan deo je i preventiva, mi to sada radimo. Održavanje dimnjačkih i ventilacionih vertikala spada u redovno i investiciono održavanje zgrade. Ako budemo imali situaciju da nema daljinskog grejanja, ljudi će možda pribegavati alternativnim rešenjima kojima, ako sve nije prekontrolisano i bezbedno, mogu da dovedu u neposrednu opasnost i sebe i okolinu – objašnjava Momčilov i dodaje da ova firma ima četiri obučena dimničara, što je i minimum za grad veličine Kikinde.