poslodavci

Predrag-Bubalo

Poslodavci u Srbiji koji imaju više od 20 zaposlenih, a nemaju zaposlenu osobu sa invaliditetom, u obavezi su da mesečno uplaćuju sredstva u Budžetski fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto plata u Srbiji iznosi 160.067 dinara, što znači da ova obaveza trenutno iznosi 80.033,50 dinara mesečno, odnosno gotovo milion dinara godišnje za svako nepopunjeno radno mesto namenjeno osobi sa invaliditetom.

Ova obaveza zasniva se na Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, usvojenom 2009. godine. Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje jednu osobu sa invaliditetom, onaj sa više od 50 zaposlenih najmanje dve, a na svakih narednih 50 zaposlenih još po jednu.

Međutim, kako ističu iz preduzeća SDPS iz Beograda, mnogi poslodavci nisu dovoljno informisani da ovu obavezu mogu ispuniti i na drugi način — saradnjom sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

-Mnogi poslodavci plaćaju ove takozvane penale državi, zato što iz različitih razloga ne mogu da zaposle osobu ili osobe sa invaliditetom. Dobar primer za to su građevinske firme, koje ne mogu da obezbede uslove za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Veliki broj takvih poslodavaca nije informisan da se može osloboditi ovih plaćanja ukoliko uspostavi poslovnu saradnju sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom – kaže Predrag Bubalo, direktor preduzeća SDPS iz Beograda.

On objašnjava da poslodavci, potpisivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, kupovini proizvoda ili realizaciji usluga sa preduzećem iz ove kategorije, u vrednosti od 20 prosečnih zarada, što trenutno iznosi oko 3,2 miliona dinara, mogu biti oslobođeni obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom za narednih 12 meseci.

-Sredstva koja na taj način štede mogu da usmere na investicije i unapređenje poslovanja, a da istovremeno podrže i inkluzivnost, jer doprinose uspešnijem poslovanju preduzeća koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom – dodaje Bubalo.

U preduzeću SDPS, kako se navodi, 80 odsto zaposlenih čine osobe sa invaliditetom. Kao i ostala preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Srbiji, ova firma posluje po tržišnim uslovima i nudi proizvode i usluge potrebne brojnim kompanijama — od termo rolni, etiketa i industrijskih folija, do uniformi, zaštitne opreme, kancelarijskog i reklamnog materijala, brendiranja i štampe.

Na taj način, zakonska obaveza za poslodavce može postati prilika da sredstva, umesto u obavezne uplate, usmere ka konkretnoj saradnji, unapređenju poslovanja i podršci zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

sajam-zaposlavavvanja

Filijala Nacionalne službe za zapošljavanje organizovala je Sajam zapošljavanja u Kikindi za nezaposlene, ali i one koji traže novi posao. U Sportskoj hali „Partizan“  26 poslodavaca tražilo je 430 radnika.

 

Aleksandra Zombori (21) traži posao i očekuje da će biti primljena kao trgovkinja u nekoj od prodavnica.

-Završila sam za tehničara za zaštitu životne sredine. Dve godine bila sam zaposlena u kompaniji „Tisa Automotiv“ i trenutno ne radim nigde. Predaću svoju biografiju u više firmi, ali se nadam da ću dobiti posao prodavca – rekla nam je Aleksandra.

I osamnaestogodišnja Nikolina Babić takođe veruje da će na Sajmu zapošljavanja pronaći zaposlenje.

-Završila sam smer operater u prehrambenoj industriji. Konkurisaću na radnim mestima gde se traži moja stručna sprema. Nadam se da će me neko pozvati na razgovor i da ću brzo početi da radim. Ovakav način traženja posla je dobar jer možemo da se predstavimo poslodavcima – napominje Nikolina.

Sajam zapošljavanja je prilika da se, kroz posredovanje u zapošljavanju, povežu poslodavci i  oni koji traže zaposlenje, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović:

-Pozvali smo više od 900 nezaposlenih, a na evidenciji naše službe trenutno ih je 1.933. Mogućnost da posete sajam imaju i oni koji su u radnom odnosu. Poslodavci traže od nekvalifikovanih do visokoobrazovanih radnika. Najveće interesovanje firmi je za sugrađanima koji imaju srednju stručnu spremu. Traženi su radnici u proizvodnji, trgovci, konobari, kuvari, mašinski i građevinski tehničari, knjigovođe, radnici u administraciji, CNC operateri. Pojedine firme tražile su profesore engleskog, srpskog i francuskog jezika, defektologe, tehnologe. Na sajmu je bio i poslodavac koji je tražio nezaposlene sa invaliditetom za posao šivača i sklapanje delova za određene uređaje.

Nezaposlene i poslodavce pozdravio je i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je prisustvovao ovom događaju sa saradnicima, a na sajmu je bila i Verica Vujadinović, direktorica Pokrajinske službe za zapošljavanje.

Najviše radnika tražila je fabrika „Toza Marković“, a pored firmi iz našeg grada bila su i privredna društva iz opština iz Severnobanatskog okruga, pa i „Ling Long“ iz Zrenjanina.

-U planu nam je da uvedemo direktnu prevoznu liniju Kikinda – Zrenjanin. Potrebni su nam operateri u proizvodnji i radnici na održavanju električari i mehaničari – saznali smo od Dunje Ač, ej čar regrutera u fabrici „Ling Long“.

 

Na Sajmu zapošljavanja bili su poslodavci kojima su radnici potrebni odmah i u narednih šest meseci. Da je ova mera uspešna govori činjenica da je na prošlogodišnjem sajmu 567 osoba našlo posao.

A.Đ.

 

 

sajam-zaposljavanja-1

Filijala Nacionalne službe za zapošljavanje organizuje sajmove zapošljavanja čiji je cilj da se na jednom mestu sretnu poslodavci i nezaposleni, odnosno oni koji žele da konkurišu za ponuđena radna mesta. U Kikindi će biti održan 22. aprila, u Sportskoj hali „Partizan“ od 11 do 14 sati, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović:

-Do sada se za Sajam zapošljavanja prijavilo 25 poslodavaca sa teritorije našeg grada koji imaju potrebu za 150 radnika. Pozivam i ostale privrednike, preduzetnike i institucije, kojima  u narednom periodu trebaju radnici, da iskoriste priliku i budu deo sajma. Ovo je prava prilika da se, kroz posredovanje u zapošljavanju, povežu poslodavci i  oni koji traže zaposlenje.

Deficitarna zanimanja na teritoriji Kikinde, prema evidenciji kikindske Filijale su diplomirani inženjer informacionog sistema, lekar, diplomirani inženjer mašinstva, diplomirani inženjer elektro struke, diplomirani veterinar, veterinarski tehničar, diplomirani građevinski inženjeri, profesor fizike, profesor biologije, pedagog, diplomirani inženjer poljoprivrede – zaštita bilja, diplomirani ekonomista – revizor, farmaceut, vozač teretnjaka, bravar.

Zaključno sa februarom, na evidenciji nezaposlenih u našoj sredini bile su 1.952 osobe.

U prethodnom periodu sajmovi zapošljavanja su organizovani u Kanjiži i Senti. Poslodavci su u ovim opštinama tražili operatere u proizvodnji, CNC obrađivače metala, prodavce, agente terenske prodaje, alatničare, poslovođe u maloprodaji, konobare, kuvare, mašinbravare, mlinare, električare, građevinske radnike, knjigovođe, manuelne radnike u industriji, viljuškariste, radnike na pilani, mašinske inženjere, inženjere zaštite od požara, saradnike u ljudskim resursima, saradnike za logistiku.

A.Đ.

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

tool-2222458-1280

Rok u kojem su poslodavci dužni da organizuju svoje poslovanje u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlja na radu produžen je do 1. januara 2026, saopštila je Privredna komora Srbije (PKS)

Kako je navedeno, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izmenilo je pravilnike i produžilo ovaj rok do 1. januara naredne godine sa ciljem efikasne primene propisa u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Dodaje se da su pravilnici izmenjeni na inicijativu PKS i Unije poslodavaca Srbije.

“Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja ističe važnost primene mera bezbednosti i zdravlja na radu i apeluje na poslodavce da u što kraćem roku usklade svoje poslovanje sa propisima iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu”, piše u saopštenju PKS.

Naglašava se i da je interes svih subjekata i svakog pojedinca u društvu da se doslednom primenom propisanih mera bezbednosti i zdravlja na radu, neželjene posledice kao što su povrede na radu i profesionalne bolesti svedu na najmanju moguću meru.

PKS dodaje i da je za ostvarivanje najvišeg nivoa bezbednosti i zdravlja na radu, pored adekvatne zakonske regulative, neophodno kontinuirano preventivno delovanje, kao i efikasno postupanje svih učesnika u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, svakog u svom delokrugu rada.

 

sajam-zaposljavanja-1

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizuje Sajam zapošljavanja koji će se održati petak, 11. aprila od 11 časova u Sportskoj hali Partizan, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 23.

Ukupno je prijavljeno 25 poslodavaca i 203 slobodna radna mesta. Najviše se traže osobe sa završenom srednjom školom, radnici bez kvalifikacije, ali i stručan kadar.

Među firmama koje traže više radnika su : „SP marketi“ koji traže prodavce, mesare, „Gordon“, koja traži šivače, „Toza Marković“ koja traži 63 radnika u proizvodnji, metlo glodače, bageriste i drugo, DOO „Ćorić agrar“ koji ima potrebu za električarima, bravarima, mehaničarima, knjigovodstvenim službenicima, traktoristima, „Mašino plus“ kojoj su potrebni strugari i CNC operateri, „Mekafor“ koji traži CNC operatere, radnike na završnoj obradi, „Jafa“ koja je iskazala potrebu za bravarima, električarima, radnicima u proizvodnji.

Poslodavci će biti u mogućnosti da na sajmu iskažu svoje kadrovske potrebe i jednostavno i brzo pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju im je i besplatna profesionalna selekcija prilikom izbora kandidata i mogućnost korišćenja finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Na dan 31. marta u Filijali Nacionalne službe u Kikindi bilo je 1.962 nezaposlena od kojih je 957 žena. Najviše nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom.

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje savetuju nezaposlene da pre dolaska na sajam sastave svoju radnu biografiju koju će dati potencijalnim poslodavcima i što bolje se pripreme za razgovor za posao.

A.Đ.

 

sajam-zaposljavanja-1

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda poziva poslodavce i nezaposlene na Sajam zapošljavanja koji će se održati 11. aprila ne od 11 časova u Sportskoj hali Partizan, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 23.

Prijava poslodavaca za učešće na sajmu je u toku i vrši se lično u Filijali Kikinda ili pozivom na broj telefona 0230/411-732 ili e-mail Snezana.Stepanovic@nsz.gov.rs.

Poslodavci će biti u mogućnosti da na sajmu iskažu svoje kadrovske potrebe i jednostavno i brzo pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju im je i besplatna profesionalna selekcija prilikom izbora kandidata i mogućnost korišćenja finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Zainteresovana nezaposlena lica treba da se jave svom savetniku za zapošljavanje
radi evidentiranja učešća i informisanja o pripremi za sajam. NSZ savetuje nezaposlene da
pre dolaska na sajam pohađaju Obuku za aktivno traženje posla koja je dostupna i na online
platformi za učenje Nacionalne službe za zapošljavanje, kako bi što bolje sastavili svoj CV
i pripremili se za razgovor za posao.

moja prva plata 1

Na program Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata“, čiji je cilj podsticanje zapošljavanja mladih i podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra, na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavio se 131 poslodavac sa 317 radnih mesta. Među njima je 18 poslodavaca iz javnog sektora sa 45 radnih mesta, dok je 113 firmi iz privatnog sektora sa 272 radna mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Poslodavci iz privatnog sektora najviše traže radnike sa srednjom školom i to u oblastima administracije, trgovine i mašinstva. U javnom sektoru najveća je potražnja za medicinskom strukom. Kada je reč o osobama koje imaju visoku stručnu spremu poslodavci traže diplomirane ekonomiste i tehnologe – istakla je Felbabova.

Program je namenjen društveno odgovornim poslodavcima koji su spremni da daju šansu mladim ljudima da steknu svoja prva radna iskustva, osposobljavajući ih za samostalan rad na konkretnim poslovima, a prema unapred utvrđenom planu osposobljavanja. Mladi do 30 godina imali su mogućnost da se na oglašene pozicije prijave do 6. decembra.

-Prijavilo se 96 kandidata i to najviše za administrativne poslove i oblast trgovine. Uslov je bio da se nalaze na evidenciji, da imaju najmanje srednju stručnu spremu, da su do 30 godina, da nemaju radnog iskustva ili da je ono kraće od šest meseci, da nisu ranije koristili sredstva iz programa „Moja prva plata“, kao i da nisu u prethodnih šest meseci bili u radnom odnosu kod poslodavca kod kog konkurišu – podsetila je naša sagovornica.

U toku je izbor kandidata koji traje do 22. decembra. Najkasnije do 29. decembra na portalu „Moja prva plata“ biće objavljene konačne liste poslodavaca sa brojem izabranih kandidata.

-Nakon što izađe konačna lista zaključenje trojnog ugovora između Nacionalne službe, poslodavca i odabranog kandidata biće organizovano od 1. do 19. januara naredne godine – pojasnila je Ivana Felbab.

Program „Moja prva plata“ podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad radi sticanja veština, znanja i kompetencija. Program se realizuje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa. Po isteku osposobljavanja za rad poslodavci odlučuju da li će zasnovati radni odnos sa kandidatima.

Plata i doprinosi devet meseci

Program „Moja prva plata“ finansira se devet meseci. Srednjoškolci dobijaju 28.000 dinara, a oni sa visokim obrazovanjem imaju zaradu od 34.000 dinara. Svima se uplaćuje doprinos u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti. Novac im isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a poslodavci mogu mladima da isplate i dodatna sredstva koja ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje NSZ.

 

 

NSZ Kikinda

Nacionalna služba za zapošljavanje raspisala je 13 javnih poziva/konkursa, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, biti uključeno 21.205 osoba, od kojih 2.285 sa invaliditetom.

Kao i prethodnih godina, u fokusu će biti teže zapošljive kategorije: mladi do 30 godina, bez završenog srednjeg obrazovanja, stariji od 50 godina, Romi, osobe sa invaliditetom, dugoročno nezaposleni, korisnici novčane socijalne pomoći i osobe u statusu viška zaposlenih.

Većina javnih poziva/konkursa biće otvorena do 30. novembra 2023. godine.

Rok za podnošenje zahteva za mere namenjene osobama sa invaliditetom je do kraja godine.

Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 10. aprila.

Potencijalni izvođači javnih radova prijave mogu da podnesu do 27. marta.

Javni poziv za učešće u finansiranju mere obuka za potrebe poslodavca za zaposlenog, na raspolaganju do 31. oktobra.

 

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada nezaposlenog ili sedištu poslodavca, neposredno, poštom ili elektronskim putem.

Za ove namene planirano je 6,3 milijardi dinara i, kao i prethodnih godina, 550 miliona dinara za osobe sa invaliditetom. Dodatna sredstva biće obezbeđena iz budžeta Autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave za učešće u realizaciji mera aktivne politike zapošljavanja, predviđenih lokalnim planskim dokumentima.

Sve informacije za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja, podrška, i podnošenje zahteva prema aktuelnim javnim pozivima biće dostupne na sajtu www. nsz.gov.rs i na zvaničnoj stranici na društvenoj mreži LinkedIn.

error: Content is protected !!