пољопривредници

Sprayer-Insecticides

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom „Kikinda“ realizovaće obuku za profesionalne korisnike za upotrebu pesticida. Pravilnici i zakoni su doneti pre više od godinu dana, a sada su stekli uslovi da se započne njihova primena, istakao je direktor PSS Mladen Đuran.

-Profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja su svi koji ih koriste, pa čak i na površinama koje nisu poljoprivredne. Cilj je da svi oni prođu obuku kako se ponašati sa zaštitnim sredstvima, kako da ih koriste, da ih kupe, transportuju, koriste, šta treba uraditi u slučaju trovanja, kako ona utiču na njih same, okolinu, njihove porodice . Ideja je da edukacija bude jednodnevna i da se održi deset školskih časova, u trajanju od 45 minuta – napominje Đuran.

Nakon obuke, istog dana, svi prisutni će polagati i test koji će imati devet pitanja sa ponuđenim odgovorima. Test će proći svi oni koji odgovore tačno na 60 odsto pitanja i tada će dobiti potvrdu o položenom ispitu, koja će se dostaviti i Upravi za zaštitu bilja. Na osnovu ovog dokumenta izrađuje se sertifikat koji će, u bližoj budućnosti, biti uslov za kupovinu zaštitnih sredstava.

-Većina poljoprivrednika već je, u velikoj meri, upoznata sa onim što će im stručnjaci predavati i ovo je prilika da obnove stečeno i steknu novo znanje. Sve je prilagođeno proizvođačima i onome što već rade. Obuka obuhvata deset tema od kojih su osam usko stručne i vezane su za zaštitu bilja, jedna je vezana za zakonsku regulativu, a jedna se odnosi na mehanizaciju odnosno uređaje koji se koriste. Sertifikat koji poljoprivrednici dobiju važiće pet godina i planirano je da se posle pet godina uradi dodatna obuka – pojasnio je naš sagovornik.

Svi zainteresovani treba da se obrate Poljoprivrednoj stručnoj službi, a prijavljivanje je moguće pute mejla obukakikinda@gmail.com , lično ili pozivanjem savetodavaca. Zahtev treba čitko popuniti jer se podaci dalje prenose, a neophodno je uplatiti i 3.310 dinara. Đuran dodaje da je važno da se ne pogreši broj računa i poziv na broj jer u suprotnom zahtev neće moći da se prihvati.
-Pošto se sakupe grupe do 40 proizvođača obavestićemo ih o datumu i mestu predavanja. Pretpostavljam da će prve obuke početi u poslednjoj dekadi februara. Sertifikat nije nužno vezan za gazdinstvo, nego za osobu.

Ista obuka obuhvatiće i poljoprivrednike u Novom Kneževcu gde će zainteresovani moći da se o svemu raspitaju u opštini, a savetodavci će edukacije organizovati i ovom mestu. Na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca ima između 3,5 i četiri hiljade registrovanih gazdinstava.

A.Đ.

basaid-atarski-putevi

Visina cene dizela za poljoprivrednike ostaće 179 dinara, odlučila je Vlada Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena derivata nafte.

Kako navode, uredbom je predviđeno da će Naftna industrija Srbije (NIS) Novi Sad na svojim stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, uz upotrebu kartica izdatih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, staviti u promet derivat evrodizel po maksimalnoj maloprodajnoj ceni od 179 dinara po litru, utakanjem u pogonske rezervoare poljoprivrednih mašina i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 100 litara po hektaru.

To se odnosi na površine upisane u Registru poljoprivrednih gazdinstava na dan stupanja na snagu ove uredbe i zasejane, odnosno zasađene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta pod odgovarajućom biljnom kulturom do količina potrebnih za obradu, a najviše do 100 hektara.

„Napominjemo da se nova uredba od prethodne razlikuje po momentu koji se uzima kao presek stanja površina upisanih u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno umesto 1. aprila 2024. godine, presek stanja površina računaće se na dan stupanja na snagu ove uredbe, odnosno na dan 25. januar 2025. godine“, navodi se u saopštenju.

basaid-atarski-putevi-(1)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Aleksandar Martinović sastao se predstavnicima sedam poljoprivrednih udruženja, a iz kikindskog udruženja poljoprivrednika „Severni Banat“ prisutni  su bili Radomir Krnić i Mirko Miškeljin. Ovom prilikom istaknuto je da je važno da svi prisutni uzmu  učešće u javnom slušanju koje će Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije uskoro organizovati na temu rekonfiguracije podsticaja iz budžeta Republike Srbije, jer je, kako je ministar naveo, to dobar i konstruktivan put da se nađe adekvatan način za ispunjenje zahteva koje su izneli.

Martinović je još jednom podvukao da javno slušanje prethodi rebalansu budžeta Republike Srbije za 2024. godinu, te da bi bilo korisno da u njemu učestvuje što veći broj poljoprivrednih proizvođača, kako bi, kroz međusobnu saradnju i razgovor, zajedno uredili agrarni budžet, tako da svi budu zadovoljni. Dodao je da Ministarstvo poljoprivrede ima dobru volju da izađe u susret svim proizvođačima, da ima konkretne ideje za unapređenje srpske poljoprivrede, te da je plan da se u budućnosti prate određeni ciklusi u proizvodnji i realizacija agrarnog budžeta, a da se javna slušanja organizuju dva puta godišnje, sa ciljem da se nađu najbolja moguća rešenja za sve poljoprivrednike.

-Zahtevi koje su poljoprivrednici izneli tiču se drugog dela suvencija od  17.000 dinara za sertifikovana semena, upis parcela po drugom osnovu koje nisu u eAgraru, a objektivno ne postoji mogućnost da se unesu. Tu je i pitanje 100.000 dinara po grlu i ograničenje uvoza mleka i mlečnih proizvoda. Ministar nas je obavetio da se radi na ograničenju uvoza, ali i na zahtevu koji se odnosi na unos parcela. Kada su isplate subvencija u pitanju neophodan je rebalans budžeta, a pre toga javna tribina svih  predstavnika poljoprivrednih udruženja kako bi se odlučilo koji su prioriteti za subvencije i u kom iznosu. Skrenuli smo pažnju i na fiktivna poljoprivredna gazdinstva, ona koja nemaju promet po računu, a vlasnici parcela uzimaju subvencije – istakao je Radomir Krnić.

Ministar Aleksandar Martinović je ovom prilikom naveo da su proizvođači i država na istoj strani, na strani poljoprivrede, te podsetio sagovornike da im Ministarstvo poljoprivrede stoji na raspolaganju za razgovor, ali, prema njegovim rečima, da bi se došlo do sistemskih rešenja, neophodno je da se sprovedu sve zakonske procedure i da postoji obostrano razumevanje i volja za dijalogom.

A.Đ.

 

dan-polja-strnine-(6)

Rod pšenice biće umanjen, a žetva ozimih kultura će biti završena u vreme kada je ranijih godina počinjala, zaključak je tradicionalnog Dana polja ozimih strnina u organizaciji Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Na oglednom polju poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća imali su priliku da vide kako je vremenske (ne) prilike podnela 61 sorta pšenice, od kojih je trećina nova, 14 sorti ječma, četiri sorte tritikalea. Ove godine na oglednom polju uočljiva je jasna razlika koje sorte dobro podnose sušu i nestabilne klimatske uslove.

Iako će prinosi varirati od njive do njive, zaključak je da će za 30 odsto biti niži u odnosu na prošlu godinu. Tako se očekuje da će ječma biti maksimalno do šest tona po hektaru, jer on bolje reaguje na sušu, dok će pšenice biti u proseku tri do četiri tone po hektaru.

-Žetva ječma je počela, a za desetak dana očekuje se da započne ozbiljnije košenje pšenice. Do tada će se žito žnjeti sporadično na parcelama koje su na peskovitom tlu i lošijeg kvaliteta – precizira Zoran Simić, savetodavac PSS.

Pored umanjenog roda, poljoprivrednici se, i ove godine, žale na cenu koja je trenutno od 22 do 23 dinara za kilogram žita ovogodišnjeg roda.

-Još uvek nisam počeo sa žetvom. Očekujem da će prvi otkosi pasti za desetak dana. Pod pšenicom imamo oko 70 jutara i ono što joj je obeležje je da je suva. Kiša je stigla, ali kasno i zrno se nije nalilo. Ne očekujem da prinos bude više od tri tone po jutru, a prošle godine bio je od četiri do pet tona. Cena, o kojoj se trenutno govori je niska. Zbog nižeg prinosa mi smo u gubitku – naveo je poljoprivrednik Kikinde Ivan Jović.

Milan Bogojević iz Novih Kozaraca dodaje da je kiša koja je pala poboljšala stanje na njegovoj parceli.

-I pored toga prinos će biti desetkovan i verovatno će prinos biti do tri po jutru. Cenu još uvek ne znamo, predviđa se da će biti do 23 dinara, a po mojoj proceni minimalna cena koja bi morala biti je 25, 26 dinara za kilogram. Ona bi koliko-toliko pokrila gubitke odnosno ulaganja – saznajemo od Bogojevića.

Lokalna samouprava i ove godine pomaže lokalne poljoprivrednike i ove godine obezbeđeno je 15, 2 miliona dinara za subvencije, rekao je član Gradskog veća Ljuban Sredić koji je prisustvovao ovoj manifestaciji.

-Imamo 18 mera i kod pojedinih su predviđena sredstva skoro utrošena. To pokazuje da je našim poljoprivrednicima značajna podrška grada i novac koji se izdvaja za unapređenje proizvodnje. Cilj je da pomognemo mala i srednja gazdinstva koja će kupiti deo opreme, mehanizacije,plastenike, postaviti sistem za navodnjavanje, osigurati useve i slično. Svake godine sve je više zainteresovanih za konkurs, a mere koje sufinansiramo, donosimo u dogovoru sa proizvođačima – napomenuo je Sredić.

Direktor PSS Mladen Đuran podsetio je da je kikindska jedna od retkih poljoprivrednih službi koji već više od dve decenije u kontinuitetu organizuje Dan polja. Godina je specifična sa toplotnim „udarima“ tokom proleća, tako da će ostati upamćena po tome da su prvi otkosi pali već u maju i da će biti završena u vreme kada je, ranijih godina počinjala  zaključio je Đuran.

U kikindskom ataru pod pšenicom je oko 16.000 hektara, ječma ima na oko 2.000, dok je uljana repica zastupljena na oko 3.000 hektara, na uštrb hlebnog zrna koje je ranijih godine bilo zasnovano na većim površinama.

A.Đ.

 

 

 

 

zito-1-(1)

Tradicionalni Dan polja ozimih strnina u organizaciji Poljoprivredne stručne službe biće održan u petak u 10 sati na oglednom polju kod farme muznih krava na putu Kikinda – Banatska Topola.

Iz PSS-a pozivaju poljoprivrednike da im se pridruže jer je retka godina kada se na oglednom polju može videti koje sorte strnina su otporne na sušu, a koje ne. Ovo je prilika da se pogledaju njive pod pšenicom, ječmom, tritikalom i raži, kao i da se čuju saveti stručnjaka.

1712218138247

Poljoprivrednici Ruskog Sela organizovali su se kako bi pred prolećnu setvu uredili atarske puteve u svojoj katastarskoj opštini. Sa 14 traktora i neophodnom mehanizacijom u poslu su učestvovali i mladi proizvođači.

-U saradnji sa lokalnom samoupravom i mesnom zajednicom ravnamo atarske puteve, naročito u onom delu gde su i u najlošijem stanju. Pored toga što će nam biti olakšan prilaz parcelama, ovo je način i da sačuvamo i mehanizaciju. Najveći  problem je što se tokom jeseni putevi razvale odnosno što ima dosta uvala gde je potrebno najpre nasuti zemljište. U većini traktora postoji navigacija tako da imamo orijentire dokle je njiva, a gde počinju put – istakao je Milenko Sikimić, poljoprivrednik iz Ruskog Sela.

 

Mesna zajednica pomoći će proizvođačima, rekao je predsednik Saveta Dušan Marjanović koji je pohvalio poljoprivrednike i dodao da su ažurni.

-U obostranom interesu je da se urede atarski putevi. Mesna zajednica obezbediće zemlju i bager kojom će biti popunjene depresije nastale na poljskim putevima. Tu smo da podržimo sve dobre inicijative i pomognemo da se one realizuju – kazao je Marjanović.

Kako posao napreduje uverili su se član Gradskog veća Ljuban Sredić i sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić.

-Podržali smo prvu aktivnost koju su inicirali poljoprivrednici, a sa udruženjima planiramo niz aktivnosti tokom godine. Sledeće što nas očekuje je predavanje o pravilnom zbrinjavanju prazne ambalaže od herbicida i pesticida. Na raspolaganju će biti punktovi za odlaganje pomenutog otpada. Ovo je prvi put da organizujemo edukaciju, ali i mesta na kojima će proizvođači moći da bezbedno uklone ambalažu – navela je Miroslava Narančić.

Uređenje atarskih puteva u preostala četiri sela Mokrinu, Banatskoj Topoli, Iđošu i Sajanu biće završeno u prvoj polovini aprila.

A.Đ.

7d5ca956-bc47-4046-bf07-62ea75c3ab54

Poljoprivrednici na teritoriji Grada  uređuju atarske puteve. Ovu inicijativu podržala je i lokalna samouprava. Radomir Krnić, predsednik udruženja poljoprivrednika „Severni Banat“ naveo  je da ovo prvi put da su se poljoprivrednici iz Kikinde organizovali da zajedno srede poljske puteve. U delovima atara gde je zemlja lošija i putevi su u istom stanju.

-Kao novoformirano udruženje poljoprivrednika naši članovi kao najveći problem sa kojim se suočavaju naveli su neuređene atarske puteve. Članovi upravnog odbora su predstavnici iz svakog sela, te smo ovu akciju organizovali u svih deset katastarskih opština. Naišli smo na razumevanje Grada koji je podržao našu inicijativu – istakao je Krnić i napomenuo da se zemlja sada obrađuje uz pomoć teške mehanizacije u odnosu na period od pre svega nekoliko godina kada je u poljskim radovima učestvovala laka mehanizacija, što dovodi do stvara udarnih rupa. Pošto se završi uređenje, poljoprivrednici će brže i bez bojazni da će oštetiti mašine, stizati do svojih parcela.

Najveći problem sa kojim se suočavaju proizvođači je uzurpacija poljskih puteva koji su preorani, suženi, zaorani, tako da se često na terenu zatekne da je put od pet, šest metara, sveden na metar i ne mogu dva traktora da se mimoiđu, istakao je Ljuban Sredić, član Gradskog veća koji je posetio proizvođače i uverio se kako ovaj posao napreduje.

-Proizvođači shvataju da će uređeni atarski putevi njima olakšati kretanje u ataru. Ovaj posao trebalo bi da se radi dva puta godišnje, tokom proleća i jeseni, kako bi imali bolji pristup svojim njivama, ali i da sačuvaju poljoprivredni mehanizaciju koja je skupa. Grad je obezbedio dizel gorivo za svih deset katastarskih opština što je naš način da doprinesemo inicijativi da se atarski putevi urede – rekao je Sredić.

Sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić podsetila je da postoje odluke i pravna akta kojima je određeno kako treba da izgledaju putevi ka i između njiva.

-Zabranjeno je ih je zaoravati, zasipati, sužavati ili preoravati odnosno ulaziti u njihov posed i sejati kulture na atarskim putevima. Prema odluci o nekategorisanim putevima upravljač je je Javno preduzeće, a postoji i isti pravni dokument o poljoprivrednim imanjima. Za one koji ne poštuju odluke predviđena je kazna – kazala je Miroslava Narančić.

Apel predstavnika gradske uprave je da se sačuvaju atarski putevi i da se o njima vodi računa čitave godine. Sredić je najavio i da će narednog meseca biti raspisani javni pozivi u okviru sprovođenja politike ruralnog razvoja i podrške poljoprivredi.

-Za subvencionisanje poljoprivredne proizvodnje opredeljeno je više od 15 miliona dinara u budžetu Grada. Na raspolaganju će biti 18 mera i pozivam sugrađane koji imaju registrovana gazdinstva da konkurišu kako bi sredstva utrošili za unapređenje proizvodnje – dodao je Ljuban Sredić.

Akciji u Kikindi odazvalo se 14 poljoprivrednika, u Bašaidu i Iđošu dvadeset, a u Banatskom Velikom Selu tokom vikenda biće organizovana ista akcija.

A.Đ.

IMG-5d2be48264c135eec6962d92414147c4-V

U Mesnoj zajednici Bašaid dvadeset poljoprivrednika, sa isto toliko traktora odazvalo se pozivu da se pre početka prolećne setve urede atarski putevi. Zajedno sa njima, u svom traktoru, bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Bojan Mikalački, a akciju je podržao i član Gradskog veća Ljuban Sredić koji je razgovarao sa proizvođačima.

-Učestvujem u tanjiranju svake godine.  Ovaj posao radimo da bi poljoprivrednici lakše stigli do svojih njiva. Kao predsednik Saveta ću uvek podržati ovakve akcije i prvi biti na čelu kolone sa svojom mehanizacijom – rekao je Mikalački.

Organizovano uređenje atarskih puteva preduzima se desetak godina unazad.

-Lokalna samouprava i savet su obezbedili gorivo, a bašaidski poljoprivrednici uvek su spremni da pomognu da se ovaj posao uradi kvalitetno – dodao je naš sagovornik.

Kako saznajemo u Bašaidu nema preoravanja atarskih puteva, jer svi koji ih koriste shvataju njihov značaj.

A.Đ.

Setva

Poljoprivrednici mogu da zatraže povrat akcize koju su platili na dizel i biogorivo, jer je 1. januara stupio na snagu novi pravilnik koji uređuje tu oblast. Zahtev se podnosi se Upravi za agrarna plaćanja izborom i popunjavanjem odgovarajućeg elektronskog obrasca, u onlajn formi, neposredno u okviru softverskog rešenja e-agrar.

Propisom je predviđeno da povrat akcize od 50 dinara po litri  može da se ostvari za najviše 100 litara po hektaru nafte i biogoriva. Postoji i ograničenje u pogledu površine zemljišta koje se obrađuje i gleda se koliko je goriva potrebno za obradu zasejanih ili zasađenih površina zemljišta pod konkretnom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Poljoprivrednici moraju da poseduju fiskalne račune na kojima stoji i broj poljoprivrednog gazdinstva, kada je reč o fizičkim licima. Pravilnikom je definisano da fiskalni račun mora da sadrži i podatke o kupcu, vrsti, količini i vrednosti nabavljenih derivata nafte i biogoriva.

U elektronski obrazac zahteva za povrat unosi se i datumi i količine kupljenog goriva, kao i brojevi tih fiskalnih računa koji se odnose na konkretnu kupovinu, zatim naziv katastarske opštine, broj i površina katastarske parcele zasađene pod odgovarajućom biljnom kulturom za koju je nabavljena nafta i biogoriva za poljoprivredu.

Kada Uprava za agrarna plaćanja obradi podatke i donese rešenje, dobija se pravo na refakciju ili se na rešenje žali, u roku od 15 dana. Ako poljoprivrednik povrat plaćene akcize ostvari na osnovu netačnih podataka, novac mora da vrati sa zateznom kamatom, a poljoprivredno gazdinstvo mu se stavlja u pasivan status, što znači da neće imati pravo ni na kakve državne subvencije dok taj novac ne vrati i ponovo aktivira status.

 

 

poljoprivreda

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je danas predložio Vladi Srbije da razmotri povećanje premije za mleko sa 15 na 19 dinara.

– Mi ćemo povećati i izdvajanja po grlu sa 30.000 na 40.000 dinara baš kako je i traženo – naveo je predsednik Vučić.

Kako je istakao, cilj je jačanje malog stočara.

– Ne samo na severu Srbije, već da ojačamo siromašnog stočara koji ima jednu, dve krave, koji živi na istoku, zapadu, jugu zemlje… Ja hoću da razgovaram sa poljoprivrednicima, a ne sa ucenjivačima i demonstrantima. Ne sumnjajte, to su izvanredne vesti za obične seljake i poljoprivrednike. Hoćemo da ojačamo malog stočara – naglasio je Vučić. Kako je dodao, država može da učini onoliko koliko je to realno.

– Imali smo jutros sastanak sa predstavnicima odgajivača goveda za Srbiju, predstavnicima mlekara i razgovarali o stvarnim problemima. Pristojni ljudi govorili su o teškoj poziciji poljoprivrednika i tražili pomoć. Sa 25 na preko 80 milijardi ulaganja. Nikada neće biti dovoljno, uvek će postojati protesti – rekao je on.

Prema Vučićevim rečima, sagledaće se šta je pravično, „da ne ulažemo novac u tajkune, već da pomažemo domaćinu, seljaku…”

– Predložio sam Vladi Srbije da razmotre. Ministar Siniša Mali je računao i kada povećavate sa 30 na 40 hiljada po grlu, imate oko 20 miliona evra da dodate, kada povećate cenu premije za mleko, morate da nađete novac, a da ne ugrozite ekonomiju. Sa 15 na 19 podižemo premije na mleko i prelevmani da se uvedu na sireve i tražili su povećanje subvencija sa 30 na 40 hiljada dinara. Gledaćemo sledeće godine da povećamo na 55.000 jer hoćemo da ojačamo malog stočara – rekao je Vučić i dodao da su ovo fantastične vesti za poljoprivrednike.

Kako je istakao, „nekad je ucena repom, nekada suncokretom”.

– Očigledno postoji problem sa korupcijom ili ne koristimo resurse pametno. Naše je da radimo za ljude, koliko novca izdvajamo za seljaka i proizvođača. Premijama ojačavamo mlekare, proizvođači takođe. Od aprila sve ovo stupa na snagu, dakle retroaktivno – naglasio je Vučić.

(24sedam)

error: Content is protected !!