Po 17. put kikindski Džudo klub Partizan domaćin je međunarodnog trening kampa, koji je u dvorani „Jezero” započeo juče i trajaće do četvrtka, a danas je džudoke na tatamiju obišao gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.
– Ovaj trening kamp još je jedan dokaz da dobar rad biva prepoznat i da privlači pažnju i izvan granica naše države, a kvalitetan rad kikindskog Partizana poznat je odavno. Svi su nam ovde dragi gosti, želimo da odu puni lepih utisaka, a mi da budemo dobri domaćini – istakao je prvi čovek našega grada.
Sportski direktor Partizana Svetislav Vukmirica rekao je:
– Krenuli smo 2005. godine s ovim kampom i tada smo imali 30 kadeta u njemu, a sada smo uspeli da dovedemo 400 učesnika iz 10 država, od pionira do seniora. Ovo je naš najmasovniji kamp dosad, a radimo ga da bude nalik na kampove u velikim džudo centrima. Smeštaja u Kikindi nije bilo dovoljno pa smo neke klubove morali i da odbijemo. Hoćemo da pokažemo i da klub ne treba samo da čeka pomoć od Grada već i da uzvrati gradu na ovakav način, jer učesnici kampa potrošiće novac u Kikindi.
U poseti Kikindi danas su bili ministar sporta Zoran Gajić i pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta, sa saradnicima. Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač i članovi Gradskog veća sa gostima su obišli fiskulturnu salu u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“.
Ministar Gajić rekao je da je upoznat sa uslovima za nastavu fizičkog vaspitanja i za bavljenje sportom u Kikindi i okolnim mestima.
– Kikinda je ozbiljan grad i svakako je potrebno unapređenje infrastrukture. Međutim, moramo da se bavimo i ljudima, nastavnim kadrom, planovima i programima, u zajedničkim aktivnostima Ministarstva prosvete i Ministarstva za sport i omladinu – rekao je Gajić – U sinergiji sa ostalim ministarstvima, vodimo računa da se sport i uslovi za bavljenje sportom u Srbiji ravnomerno razvijaju. Već smo započeli aktivnosti radi poboljšanja i unapređenja nastave fizičkog vaspitanja u nižim razredima osnovne škole, što smatramo neophodnim kako bi deca, u što ranijem uzrastu, počela da se bave sportom.
Kada su u pitanju investicije, ministar je objasnio da je prvo potrebno da se sagleda stanje na celokupnoj teritoriji Srbije, da bi se utvrdili prioriteti.
Đacima u Školi „Vuk Karadžić“ iz Ministarstva su stigli i pokloni – lopte i ostala rekvizita za nastavu fizičkog vaspitanja. Sa učenicima su se družili i savetnik u Ministarstvu sporta, proslavljeni odbojkaš, nekadašnji reprezentativac, Dejan Bojović i košarkaš i reprezentativac, Marko Kešelj.
Pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta, istakao je da je Sekretarijat već prepoznao Kikindu kao dobrog partnera za ulaganje u sport i sportsku infrastrukturu.
– U protekle tri godine Pokrajinski sekretarijat je uložio više od 14 miliona dinara u sportske klubove. Očekujem da će Grad Kikinda i dalje učestvovati na konkursima i siguran sam da ćemo zajedno raditi na unapređenju sporta na teritoriji Vojvodine. U ovoj školi videli smo da je potrebno obnoviti stolariju. Siguran sam da ćemo, u narednom periodu, to i učiniti – rekao je Basta.
Motiv za dalja ulaganja u objekte, sportsku infrastrukturu i u klubove su mladi sportisti, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. On je, takođe, istakao zamisao da u školama sa decom, u najranijoj fazi, rade sportski stručnjaci.
– U narednom periodu očekujemo takvu reformu. Želimo da rekonstruišemo salu u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“, ali i u ostalim osnovnim i srednjim školama. Pokušaćemo i da rekonstruišemo SC „Jezero“ koji je dom svih naših klubova. Već smo neke stvari ugovorili i, u saradnji sa pokrajinskim i republičkim organima, Grad će raditi na unapređenju uslova za sportiste, kako bi dostojno reprezentovali Kikindu i kako bi bavljenje sportom i zdrav život bile vrednost koje, na svim nivoima, zajedno negujemo.
Direktor Osnovne škole „Vuk Karadžić“, Ivan Pantelić, potvrdio je da je, u ovoj školi, prioritet zamena prozora u sali za fizičko, ali i deo krova iznad tog dela zgrade, koji jedino nije obnovljen. Projektno-tehnička dokumentacija je spremna i Škola će konkurisati za potrebna sredstva.
Goste su dočekale i članice Ženskog odbojkaškog kluba „KI-0230“.
– Klub koristi salu ove škole za školicu odbojke. Imamo mnogo dece u klubu, ali nemamo dovoljno terena kako bi svi mogli da treniraju. Rešenje bi bila sala sa više terena ili bar još jedan teren koji bi nam bio na raspolaganju – rekao je trener, Igor Golijanin.
U nastavku posete, u svečanoj sali Gradske kuće, gosti su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima sportskih klubova koji su ih upoznali sa radom i izneli izazove sa kojima se susreću.
Dostojanstveno i svečano Kikinda je obeležila Dan sećanja na stradale u NATO agresiji i 24. godišnjicu od početka bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Vence i cveće na spomenik „Tuga” položili su predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, pripadnici vojske i policije, članovi boračkih organizacija, rodbina i porodice stradalih.
U svečanom programu učestvovali su učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev” i osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović” i „Bratstvo jedinstvo” iz Banatske Topole.
Prethodno je u zgradi Policijske uprave, polaganjem venaca i minutom ćutanja odata počast poginulim pripadnicima policije.
Na zahtev građana, Gradska uprava postavila je dečije igralište na uglu ulica Partizanske i Stevana Sinđelića. Otvaranju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, kao i žitelji i deca ovog dela grada.
Peticiju je pokrenuo i potpise prikupio Dušan Santrač iz Radničke ulice, otac troje dece.
– Ovaj deo grada ima najviše dece i došli smo na ideju da napišemo peticiju kako bismo dobili igralište u blizini. Ceo kraj je potpisao peticiju. Veoma smo zahvalni lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret. Deca iz ovog dela grada sada imaju svoje igralište – kaže Santrač.
Gradonačelnik Lukač kaže da je zadovoljan i ponosan što može da izađe u susret potrebama građanima.
– U Kikindi ima sve više dece i roditelji žele bolje uslove za njih. Mi odgovaramo na njihove zahteve i želje i uspevamo da obradujemo mališane. Planiramo da dodamo još sprava i uredimo zemljanu površinu. Trudimo se da, i na ovaj način, motivišemo mlade da ostanu u svom mestu i da se vraćaju u njega, da se rađa što više dece – rekao je Lukač.
On je dodao da su za ovu godinu planirani izgradnja još nekoliko igrališta, rekonstrukcija dvorišta Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije, kao i terena u Mikronaselju. Cilj je da se u svakom selu obezbede sadržaje za najmlađe, istakao je Lukač.
Dečije igralište ima nove sprave, meku podlogu i klupe za roditelje i bake i deke koji će dolaziti sa mališanima.
Pace Berar ima tri unuke. U Kikindi živi više od 30 godina.
– Sigurna sam da se ovde nikada nije ovoliko gradilo. Igralište je rađeno po evropskim standardima. Veoma smo zahvalni.
U izgradnju igrališta i nabavku i postavljanje opreme Grad Kikinda je uložio tri miliona dinara.
Gradonačelnika dočekao mali Vuk Zarić
Dolazak Nikole Lukača nije mogao da dočeka mali Vuk Zarić. Njemu i njegovoj porodici su, krajem prošle godine, Grad i Fondacija “Humana srca” rekonstruisali i kompletno opremili kuću u Partizanskoj ulici. Vuk je danas sa roditeljima došao na novo igralište u komšiluku i da pozdravi gradonačelnika.
Seniorska i juniorska reprezentacija Srbije minule sedmice, u glavnom gradu Estonije Talinu, postigli su izvanredne rezultate na Prvenstvu Evrope u streljaštvu vazdušnim oružjem, podelivši s Italijom drugo mesto, iza Norveške, pošto su osvojili osam medalja: po tri zlatne i bronzane i dve srebrne, a deo velike priče, u onom ekipnom delu, bili su i Kikinđani pištoljaši: Brankica Zarić (članica Novog Sada) i Duško Petrov (SD Kikinda) pa je danas prijem u njihovu čast upriličio u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač.
Pojedinačno, Zarićeva je bila 20, a Petrov 31. u Evropi, međutim okitili su se u medaljama, Zarićeva srebrom, a Petrov bronzom, kao članovi ženske odnosno muške pištoljaške ekipe Srbije. U ženskoj ekipe bile su tu Arunovićeva i Todorovićeva, a u muškoj Mikec i Grgić. Zarićeva je u Talinu pucala u petom mesecu trudnoće.
– Pojedinačnim nastupom nisam zadovoljna, kao ni nastupom u miks paru s Grgićem, ako znam koliko sam radila, ali očigledno je da je potrebno još više rada. Ekipno, naravno, zadovoljna sam, iako nismo odbranile zlato, ali sastav nam je ovoga puta bio podmlađen Todorovićevom. Nastupiću još na državnom prvenstvu, nadam se da će mi bebica to dozvoliti, a kada je rodim, ne smem da obećam, ali bih volela da se polako opet vratim streljaštvu – istakla je Zarićeva.
Petrov je, takođe, svoj pojedinačni nastup okarakterisao kao nezadovoljavajući.
– Pružio sam maksimum u Talinu, pogotovo u pojedinačnom nastupu, ali je pritisak koji sam sebi samom nametnuo, a vezan je za ispunjenje norme za Olimpijadu u Parizu, učinio da ne budem bolje plasiran. Odlučivale su nijanse da ne uđem u finale, razlika između osmog i mene kao 31. bila je nekoliko krugova. Opet, zadovoljan sam ekipnom medaljom, jer je Srbija nije imala od 2020. godine u poljskom Vroclavu – rekao je Petrov.
Dragan Grbić, trener u Streljačkoj družini Kikinda, nije krio zadovoljstvo, ali je bio vrlo kratak:
– Da bi rezultati kikindskih strelaca bili još bolji, treba nam strelište za mali kalibar.
Gradonačelnik Lukač napomenuo je da su Zarićeva i Petrov još jedanput potvrdili zbog čega je Kikinda grad sporta.
– Opet ste nas obradovali i to postaje normalno za nas Kikinđane, a sve zbog dobrog rada decenijama unatrag u kikindskom streljaštvu čija popularnost nije na nivou rezultata. Zato ćemo mi učiniti sve da mlade motivišemo da se bave vašim sportom i da im za to stvorimo uslove. Brankici želim da se nakon drugog deteta vrati streljaštvu i privuče mlade devojčice u svoj sport, a Dušku da se plasira na Olimpijadu. Ponos ste grada koji misli na vas – zaključio je Lukač.
Inače, Mikec (novi pojedinačni prvak Evrope) i Arunovićeva (osma na Starom kontinentu) zasad su jedini strelci Srbije koji imaju ostvarene olimpijske norme za Pariz 2024. godine, a ostali naši reprezentativci imaće još dve prilike za plasman na Olimpijadu: na Evropskim igrama u Krakovu (Poljska) u drugoj polovini juna i na Svetskom prvenstvu u Bakuu (Azerbejdžan) tokom druge polovine avgusta. Važni će biti i turniri Svetskog kupa, na njima će biti moguće sakupljati bodove za rang liste pa će na osnovu toga na samom kraju ciklusa biti podeljene poslednje vize za Olimpijske igre u „Gradu svetlosti” naredne godine.
Povodom Međunarodnog dana žena, čestitku sugrađankama uputio je prvi čovek grada Nikola Lukač:
-Poštovane dame, vi koje ste uvek bile i bićete stub i oslonac čovečanstva, budite uvek snažne i uporne, ali i radosne i nežne kao dar života koji donosite na svet. Srećan Vam 8. mart, Međunarodni dan žena!- napisao je gradonačelnik Nikola Lukač na svom instagram i fejsbuk nalogu.
Gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je Dan državnosti.
-Sretenje je dan kada se sreću zima i proleće, ali i dan kada su se donosile najznačajnije odluke za naš narod. Iako je od početka Prvog srpskog ustanka i donošenja Sretenjskog ustava prošlo više od dva veka, vrednosti koje ova dva događaja predstavljaju nisu se promenile. Sloboda, mir i demokratija osnovne su vrednosti Srbije, tako je bilo i tako će uvek i biti. Srećan Vam Dan državnosti- poručio je Lukač.
Donaciju Fondacije „Humana srca” iz Beograda danas je dobila šestočlana porodica Đošanović iz Kikinde. U njihovu kuću poklone su doneli Nikoleta Đujić iz Fondacije, gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.
– Deca su poželela da dobiju jaknice, računar i školski pribor, koji nam je i najveći problem. Ni supruga ni ja nismo zaposleni, ali se trudimo da naše četvoro dece ima sve što im treba, sve što ja nisam imao – kaže otac porodice, pedesetogodišnji Saša Đošanović.
Saša kaže da prihvata sve poslove kako bi obezbedio porodicu. Najčešće radi kao moler, ali se ne libi ni najtežih fizičkih poslova.
– Kada kasno uveče dođem s posla i vidim decu, sav umor prođe – priznaje Saša. – Devet godina supruga Helena i ja nismo mogli da imamo decu, bili smo i podstanari. Sada smo uspeli da steknemo i kuću, koja još uvek nije završena, ali preuređujemo je svi zajedno.
Fondacija „Humana srca“ reagovala je na Sašin apel za pomoć deci. Kontaktirali su lokalnu samoupravu, uz čiju podršku je i ostvarena ova humanitarna akcija.
– Drago mi je što smo decu obradovali poklonima uz veliku pomoć Fondacije „Humana srca“ u kojoj prepoznaju zahteve građana i nas iz lokalne samouprave. Deca su budućnost i našeg grada i države Srbije. Ova porodica je primer kako se treba boriti. Uvek ćemo biti tu da im pomognemo – rekao je Lukač.
Četrnaestogodišnji Miloš, jedanaestogodišnji Momčilo, đak prvak Mihajlo i Milica, koja ima samo pet godina, najviše su se obradovali novim patikama, jaknama, rančevima i lap-topu.
– Drago nam je što građani Kikinde prepoznaju našu Fondaciju kao nekoga kome se mogu obratiti za pomoć. Obezbedili smo Đošanovićima i novčanu pomoć, kako bi prebrodili ovaj, za njih težak period. Nadam se da će se u Kikindi naći neko ko bi želeo da zaposli Sašu i tako im pomogne. Zahvaljujem se lokalnoj samopupravi za podršku u našim akcijama – rekla je Nikolina Đujić, predsednica Upravnog odbora Fondacije „Humana srca“.
Đošanovići su treća porodica u Kikindi kojoj su pomogli u proteklih nekoliko meseci. Porodici Malešević obnovili su krov, a Zarićima kompletno renovirali i opremili kuću.
Gradska skupština je na današnjoj sednici dala zeleno svetlo da se parcela u Bloku D u Mikronaselju ponudi na prodaju investitorima zainteresovanim da tu otvore ritejl park. Više potencijalnih ulagača iskazalo je interesovanje da izgradi manji tržni centar na građevinskom zemljištu u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, gde se nalaze ostaci temelja stambene zgrade započete pre 23 godine za mlade parove i pripadnike vojske i policije. Da podrže predloženo rešenje, odbornike je pozvao gradonačelnik Nikola Lukač.
– Perspektiva koju svi stvaramo, realizujući kapitalne projekte od brze saobraćajnice do graničnog prelaza i industrijskih zona, pa do investitora koji žele da dođu ovde potvrđuje da grad nastoji da zadrži ljude i da dobijemo nova radna mesta. Nastojimo da komunalno i infrastrukturno poboljšamo situaciju u gradu i to radimo zajedno sa pokrajinom i republikom, a investitori će ovde sigurno pronaći partnera. Obezbeđujemo potencijalne lokacije i za stanogradnju. U prethodnoj godini u Kikindi je bilo preko 70.000 noćenja, turisti ovde imaju šta da vide. Kikinda krupnim koracima ide napred, gradimo bolju budućnost- poručio je prvi čovek grada.
Član Gradskog veća Saša Tanackov je ukazao da je bilo pokušaja da se prostor ponudi za nastavak izgradnje stanova ili stambeno poslovnog objekta, ali da zainteresovanih ulagača nije bilo što je potvrdio i konkurs u junu 2020. godine kada je parcela bila ponuđena po ceni od 160.000 evra.
-Razvojem industrije, raste interesovanje za sadržaje iz oblasti uslužnih delatnosti. U proteklih četiri, pet godina imamo veći broj otvorenih ugostiteljskih objekata. Prateći tendenciju rasta zarada i zaposlenosti javljaju se investitori koji žele da otvore trgovinske sadržaje. Reč je o mini tržnom centru formata ritejl park, koji bi promenio izgled tog dela grada i komunalnim uređenjem prostora koji se proteže od ugla Zmaj Jovine, ulicom Mihajla Pupina pa do OMV pumpe. Tendencija gradskih vlasti nije prodaja zemljišta radi prodaje, već da na tom prostoru dobijemo sadržaj neophodan gradu i građanima. Ovlašćeni procenitelj Ministarstva finansija je utvrdio početnu cenu od 260.000 evra što je u odnosu na vrednost od pre tri godine 100.000 evra više. Ponuđači će dostavljati zatvorene ponude, očekujemo da će biti veće od početne cene- rekao je Tanackov.
Na primedbu odbornika DSS Ladislava Tomića da bi celishodnije bilo da se na tom prostoru izgradi višespratnica za mlade bračne parove umesto tržnog centra, odgovorili su šef odborničke grupe naprednjaka Srđan Sivčev i odbornik SNS Dušan Popeskov, kao i član Gradskog veća Saša Tanackov, koji je temeljno argumentovao opredeljenje grada.
-Čekalo se 23 godine da se nešto desi i nije se desilo. Taj deo je ruglo. Ritejl park doneće nova radna mesta. U Vojvodini imamo nekoliko tipova ritejl parka poput Biga u Zrenjaninu i Novom sadu, Šopija u Subotici, možemo pretpostaviti da će se nešto slično i ovde otvoriti. Tržni centar pratiće i novi mobilijar, parking mesta, uređene staze. Zašto da građani odlaze u Zrenjanin ili Suboticu da kupuju, i da troše gorivo, ako mogu da kupuju ovde- ukazao je Sivčev.
Odbornik Dušan Popeskov je napomenuo da parcela u Mikronaselju stoji već godinama u ovakvom stanju i da nijedna vlast nije imala rešenje šta sa tim.
-Sad kad smo došli do rešenja, ajde da nađemo zamerke. Dobićemo tržni centar u Mikronaselju, što je po meni odlično. Kikinda je pre deset godina izgledala skoro poput te parcele u Mikronaselju. SNS je našla rešenje za industrisjke zone, za dovođenje investitora i novih radnih mesta kako bismo zadržali ljude ovde- istakao je Popeskov.
Tanackov je objasnio da imena potencijalnih investitora grad ne može da obelodani dok se još vode pregovori.
-Čak se potpisuje i izjava o poslovnoj tajni dok se vode pregovori jer otkrivanje poslovne namere može da iskoristi konkurencija. Oglas kada bude objavljen, svako u skladu sa uslovima može da konkuriše. Mogu da kažem da potencijalni investitori koji su iskazali interesovanje posluju u branši već nekoliko godina u Srbiji, takođe,rade i u državama u okruženju i u centralnoj Evropi.
Tanackov: Stanogradnju diktira tržište
– Tržište određuje investitora, mada intenzivno radimo na tome da dovedemo investitore koji će graditi stanove. Stanogradnja u Kikindi jeste zamrla, iako tržište nekretnina traži stanove, ali činjenica je da za isto ulaganje u Zrenjaninu ili Subotici potencijalni investitori mogu da zarade 500 ili više evra po kvadratu. Ako u Kikindi možete da prodate stan za 1.100, 1.200 ili 1.300 evra, u Zrenjaninu ćete ga prodati za 1.800 evra. Matematika je jasna. Vlasnici pojedinačnih stambenih jedinica u Mikronaselju dobiće na ceni izgradnjom ritejl parka. Veoma veliki trošak je i uklanjanje stubova koji su izgrađeni, a kupac će o svom trošku ukloniti te stubove- istakao je član Gradskog veća Saša Tanackov.
Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač i član Gradskog veća Saša Tanackov sastali su se sa načelnikom sektora Sever Uprave granične policije MUP-a Republike Srbije Jezdimirom Račićem, komandirom Stanice granične policije Kikinda Aleksandrom Bilićem, te predstavnicima Infrastrukture železnice Srbije Milanom Pantošem i Milanom Kebićem povodom 100 godina od uspostavljanja železničkog graničnog prelaza Kikinda – Žombolj i obeležavanja značajnog datuma u istoriji grada.
Svečanost, kojoj će osim zvaničnika iz Srbije prisustvovati i predstavnci državnih organa susedne Rumunije, biće održana u februaru.