narodna biblioteka jovan popović

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ u četvrtak, 12. oktobra, u 18 sati, organizuje promociju knjige „Neka se sve u ljubav preobrazi“ Snežane Miladinović Lekan.

O knjizi će, pored autorke, govoriti Nada Aničić Crljenica i prof. dr Violeta Šiljak.

Snežana Miladinović Lekan je profesor ruskog jezika i književnosti, član Udruženja književnika Srbije, član Književnog kluba „Prota Vasa Živković“ u  Pančevu, i član Društva književnika Krajine. Objavila je osam knjiga, šest zbirki poezije i jednu proznu knjigu, kao i jedno troknjižje u kome su zastupljene i poezija i proza, kao i tri knjige za decu sa pesmama i pričama.

Biblioteka 5

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ raspisala je, šesti put, godišnji trejler za knjigu. Konkurs je namenjen autorima do 20 godina, a jedan autor može da učestvuje sa najviše dva rada (jednim samostalnim i jednim grupnim). Grupa može da ima najviše sedam članova.

Po propozicijama, trejler ne može biti kraći od 30 sekundi, ni duži od 10 minuta, mora da bude originalan rad autora i u rezoluciji visokog kvaliteta. Izabrane knjige mogu biti deo školske lektire.

Autori koji pošalju svoje radove saglasni su da se njihov video objavi ili koristi kasnije u promotivne svrhe. Trejleri koji sadrže nepristojan sadržaj ili krše autorska prava, biće diskvalifikovani, navodi se u konkursu.

Radove treba poslati na mejl: kultura@kibibliotek.org.rs do 1. oktobra. Kao i tanijih godina, najuspešnije autore očekuju nagrade: knjige i tehnički uređaji.

tija

Književna nagarada „Đura Đukanov“, koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović“, za ovu godinu pripala je Beograđanki Tijani Katić za rukopis zbirke priča „Hod po ivici kruga“. Tako je odlučio žiri u sastavu: Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić. Priznanje se dodeljuje za rukopis neobjavljene knjige priča autora mlađeg od trideset pet godina.

U obrazloženju žirija istaknuto je da zbirke priča  osamnaeste dobitnice nagrade nudi sagledavanje i promišljanje jugoslovenske i srpske kulture i društva iz perspektive mlađe generacije, kroz razmatranja nasleđenog i potrage za sopstvenim mestom, kako u široj zajednici, tako i u sopstvenom mikrokosmosu. Potcrtavajući motiv kruga da označi cikličnost istorije i kulture, ali i ljudske prirode, autorka preispituje pregršt tema poput tumačenja stvarnosti, transformacije moderne porodice, osnivanja i održavanja različitih prijateljskih i romantičnih odnosa, koji trpe pod zahtevnim uticajem modernog kapitalizma, ali i sazrevanja i suočavanja sa ličnim željama, postupcima i odlukama.

Oslanjajući se na bogatu tradiciju domaće književnosti i popularne kulture, autorka uspostavlja sponu između proslavljenih stubova literarne, filmske i muzičke umetnosti XX veka i novih, mladih glasova savremene kulture, te njihove jedinstvene perspektive, gledajući istovremeno u prošlost i budućnost, u svet i sebe. Rukopis Tijane Katić pokazuje da se radi o perspektivnoj autorki, čiji se spisateljski dar može uspešno dalje razvijati i pružiti značajan doprinos novoj generaciji pisaca domaće proze. Mlada, 26-godišnja autorka,  diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i bavi se pisanjem proze. Kratka priča „Optička iluzija vida“ štampana u zborniku „Službenog glasnika“ jedna je od 15 najboljih pristiglih na konkurs za najbolju kratku priču 2020.

Pored nagrađenog rukopisa, žiri je pohvalio i rukopise „Pukotine“ Bojane Tatić i „Led i mašna“ Zorice Jošić, koje su ušle u uži krug ovog izbora.

 

Milasinovic 2

„Slučaj Vinča“ i „Muk“ dva su najnovija romana književnika Gorana Milašinovića koje je večeras predstavio u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Milašinović je pisac sa bogatim književnim opusom; za 35 godina objavio je osam romana, knjigu epistolarne proze (pisanje u obliku niza dokumenata), knjigu poezije, knjigu razgovora i zbirku priča. Romani „Apsint“ i „Kamera obskura“ bili su u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.

Autor je, inače, lekar specijalista interne medicine, kardiolog-elektrofiziolog, direktor Pejsmejker centra Univerzitetskog kliničkog centra u Beogradu i redovni profesor na beogradskom Medicinskom fakultetu. Večeras je prvi put bio u Kikindi.

– Veoma sam počastvovan što sam ovde. Ovo je slavan grad sa slavnom istorijom i piscima, ovde se, na svakom mestu, vidi duh Srednje Evrope i Austorugarske. A u toj Srednjoj Evropi jedna od važnih stvari bila je književnost. Poreklom sam Slavonac, pa je i to je razlog što se osećam kao kod kuće – rekao je prof. dr Milašinović.

Dva nova romana su, kaže, stavljena u zajednički kontest jer su oba bazirana na istinitim događajima.

– „Slučaj Vinča“ se bavi ekstremnom humanošću prilikom prve transplantacije koštane srži koja je urađena 1958. godine u Parizu i to je bila i prva transplantacija bilo kog organa u ljudskom telu. U toku naučnog eksperimenta u Institu „Vinča“, ozračeno je pet naših atomista. Izlečeni su zahvaljujući donaciji koštane srži običnih Francuza kojima nije bilo saopšteno da će sigurno preživeti vađenje koštane srž. Za mene je to primer ekstremne himanosti. S druge strane, u romanu „Muk“ je antipod humanosti, besprizorno zlo prema prirodi, masovno ubistvo ptica u krivolovu koji se dogodio 2002 u Bačkoj. Grupa italijanskih lovaca pobila je deset hiljada ptica pevačica zarad hedonizma, gurmanskog specijaliteta koji su pravili. Ova priča poslužila mi je kao potka da ukažem na bezobzirnost prema prirodi koja vodi uništenju homosapiensa, da će možda nestati ljudi, kao što su nestali dinosaurusi i da će, možda, tada doći neka nova vrsta, koja će biti humanija prema prirodi. Svaka naša aktivnost može da sklizne u patologiju, nemar nam je lako dostupan i ne razmišljamo dovoljno.

Na veoma posećenoj književnoj večeri o delima prof. dr Milašinovića govorila je i dr Ana Stišović Milovanović, naučni saradnik na Institutu za srpsku kulturu u Prištini. Jedna od tema bila je i društveni uticaj književnosti.

– Književnost neće promeniti svet, svet menjaju politika, progres, tehnologija, dok je književnost zatvorena u ezoteričnom krugu između pisca i čitaoca, zato su ovakvi susreti veoma važni – zaključio je autor.

Slucaj Vinca

Predstavljanje knjiga “Slučaj Vinča” i “Muk” Gorana Milašinovića biće održano u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, 22. juna, od 19 sati. O knjizi će, pored autora, govoriti dr Ana Stišović Milovanović.

Posle romana „Slučaj Vinča“, u kojem je opisao posledice akcidenta u Institutu za nuklearne nauke u Vinči, Milašinović u svom novom književnom delu istražuje posledice ekološke katastrofe, kada je došlo do pokolja ptica u Bačkoj 2002. godine. Autor romana je prof. dr Goran Milašinović, direktor Pejsmejker centra Kliničkog centra Srbije.

Goran petrović 1

Na književnoj večeri u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ večeras je gostovao Goran Petrović, srpski književnik i akademik. Pred punim foajeom Biblioteke predstavio je dva nova romana, „Papir“ i „Ikonostas“.

Knjige su deo ciklusa nazvanog Romani delta i narednih godina će izlaziti ubrzanijim tempom jer je autor na njima radio duže od 20 godina. Prve beleške su, kaže, stare čak 23 godine.

– Radi se o jednoj vrsti sistema romana, baš kao kada posmatramo rečni tok ili morski sliv. Imamo centralni tok, u koji se ulivaju raznorazne reke, one tihe, vojvođanske, ali i one nešto brže, bujične reke sa juga. Tako će biti i sa ovim knjigama, svaka od njih će moći i zasebno da se čita i to ne redom kojim su objavljivane, već onim redom kojim čitalac dođe do njih. One će, ipak, davati jedna drugoj, određenu dimenziju, senčiće i osvetljavaće prethodnu knjigu. Radnja ove dve knjige se zbiva u Srednjem veku, negde između 14. i 15. veka. Slede još dve knjige koje predstavljaju taj srednjovekovni ciklus. Potom se radnja pomera trista godina unapred, na početak osamnaestog veka, i svi ostali romani će se zbivati u 20. veku, do ovih dana, koje smatramo našim – kaže autor.

Petrović dodaje da ga smatraju zahtevnim piscem jer se od čitaoca traži da uloži određenu vrstu napora.

– Rekao bih da je potrebno da se čitalac potpuno zbliži sa onim što čita. Romani su, možda, zahtevni po leksici jer je ona prilagođena epohama o kojima pišem, i neki put nije razumljiva u samom početku. Ove knjige su, na neki način, suprotstavljene, radnja jedne se zbiva u Italiji, i ona je pisana bokačovskim, dekameronovskim stilom i pomalo je čak i lascivna. Radnja drugog romana, „Ikonostasa“, događa se na istoku Evrope, u Grčkoj, Srbiji i jednom delu Otomanske imperije, i to je neka vrsta apokrifa, apokrifne hagiografije.

Na književnoj večeri, o delu Gorana Petrovića, govorio je i prof. dr Aleksandar Jerkov. Alegorične ispovesti, „Papir“ i „Ikonostas“, izdanja su „Lagune“.

Goran petrović knjige

Goran Petrović nagrađivani srpski književnik i akademik, predstaviće u Kikindi, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, dva svoja nova romana: „Papir“ (Roman delta: Tok 1) i „Ikonostas“ (Roman delta: Tok 2). Romani delti su alegorične pripovesti čija se radnja raspliće od srednjeg veka do današnjih dana.

Goran Petrović jedan je od najznačajnijih i najčitanijih srpskih pisaca mlađe generacije savremenih prozaista. Piše uglavnom kratku prozu i roman, svrstava se u pisce modernog senzibiliteta.

Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na 18 jezika. Petrovićeva dela adaptirana su za pozorište, televiziju i radio – „Opsada crkve Svetog Spasa”, „Skela”, „Matica“ i druga. „Sitničarnica Kod srećne ruke“ doživela je 25 izdanja, „Opsada crkve Svetog Marka“ – 12, a roman „Atlas opisan nebom“, devet izdanja.

Na književnoj večeri u Biblioteci, koja će se održati u utorak, 9. maja, od 19 sati, govoriće autor i prof. dr Aleksandar Jerkov.

neven grujić

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ će u četvrtak, 6. aprila, od 19 sati, biti predstavljena fotomonografija „Varanasi“ Kikinđanina Nevena Grujića.

Neven je dokumentarni fotograf, saradnik časopisa „Nacionalna geografija Srbija („National Geographic Srbija“).

Fotomonografija sadrži 168 stranica i 83 fotografije koje predstavljaju život, ljude, arhitekturu i kulturu indijskog grada Varanasi, koji je Grujić posećivao u proteklih dvadesetak godina.

Na predstavljanju knjige govoriće autor i Milana Bajkin, bibliotekar Zavičajnog odeljenja.

Učiteljstvo 4

Tribina posvećena 245. godišnjici učiteljstva u Srbiji održana je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Dekan Učiteljskog fakulteta u Somboru, istoričar, prof. dr Saša Marković, prethodno je učestvovao u predstavljanju ove visoke škole srednjoškolcima u Kikindi.

U večernjem programu istaknuta je činjenica da je u Srbiji veoma rano prepoznat značaj prosvetiteljstrva. Prva srpska učiteljska škola, „Norma“, osnovana je 1. maja 1778. godine u Somboru.

– Misija prosvetiteljstva je da spasava i čuva identitet naroda u vremenu bezumlja i digitalizacije – rekao je profesor Marković. – Jedan od najvećih izazova je kako da prosvetiteljstvo i kritičko promišljanje čovek prihvati i da mu školstvo to ponudi. Kroz čitavu istoriju političke elite ovde su, uglavnom, negovale ideju da Srbi budu neobrazovni ili poluobrazovani, kako ne bi ugrožavali vitalne interese onih koji vladaju.

Profitabilni um, ideja o potrošačkom mentalitetu, takođe su suprotstavljeni postepenosti, trezvenom promišljanju i strpljenju, što je veoma važno za mlade, ali i sve manje popularno među njima, ocenio je profesor Marković.

– Prosveta danas ima mnogo manji značaj nego što je to neophodno. Ona je jedini način opstanka jer je najvažnije stvaranje intelektualne i saznajne vrednosti. Ako ne negujemo obrazovanje i ne držimo korak u njegovoj aktuelizaciji, preti opasnost da budemo asimilovani, da izgubimo identitet u globalizaciji. Prosveti treba odrediti mnogo bitniju ulogu u društvu, treba  negovati prosvetne radnike i čuvati njihov status.

Profesor Marković izučava istoriju obrazovanja, ali i političku i istoriju identiteta, kao i kulturu i razvoj političke misli na prostoru Vojvodine.

Autor je 12 monografija i danas je kikindskoj biblioteci na poklon doneo tri svoja dela: „Srpski učitelj u Ugarskoj 1778-1918.“, „Politička biografija Jovana Joce Laloševića“ i „Nacionalno bez odijuma – pogled bez pretenzija“.

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i ove godine će organizovati besplatnu pripremu učenika osmog razreda za završni ispit iz srpskog jezika. Prijave se primaju do kraja februara, a pripreme će početi u martu.

– Ovo je već deveta godina kako sprovodimo program. Uslov za prijavu je da učenik bude član Biblioteke. Ne radimo samo na sticanju znanja za prijemni ispit, nego i na tome da đaci dobiju opšte znanje koje će im kasnije koristiti – kaže Dunja Brkin Trifunović, organizatorka kulturnog programa u Biblioteci.

Ona podseća da su redovne aktivnosti u ovoj ustanovi i radionice za decu na kojima uče kako se pišu radovi, i Čitalački klubić, u kojima predškolce pripremaju za školu, a malo starije uče o jeziku.

Novi konkurs za trejler za knjigu

Kada su u pitanju večernji programi, iz Biblioteke najavljuju predstavljanje  zbirke pesama sugrađanke Milane Grbić, a zatim, narednog meseca, program i izložbu povodom dva veka od rođenja pesnika Petefi Šandora.

Potpuno originalna i jedna od novijih aktivnosti biće ponovo ponuđena mladim čitaocima. U aprilu će biti raspisan novi konkurs za najbolji trejler za knjigu.

– Ponosni smo na ovaj konkurs jer je jedinstven u Srbiji i u ovom delu Evrope – kaže Dunja Brkin Trifunović. – Smatramo da je to najbolji način da se knjiga približi mladim čitaocima. Vidimo da ima efekta kada mladi jedni drugima, na zanimljiv način, preporuče knjigu. S obzirom na to da opseg pažnje pada sa novim tehnologijama, trejleri su ograničeni na dva minuta. Želimo da skratimo  njihovo pasivno provedeno vreme pred ekranom. Treba da ih edukujemo da pametno iskoriste sve što im se pruža.

Promene u nagrađivanju na Konkursu „Đura Đukanov“

U Biblioteci kažu da će uneti izmene u nagrađivanju na Konkursu „Đura Đukanov“. Ideja je da, osim štampanja knjige, preko izdavača, bude obezbeđena i prodaja nagrađenog dela. Takođe, nadaju se da će, od naredne godine, ustanoviti i novčanu nagradu.

error: Content is protected !!