narodna biblioteka jovan popović

bibliokamp-(1)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ do petka traje „Bibliokamp“ koji je okupio dvadesetak dece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Uz zabavne igre i druženje mladi sugrađani puno toga će naučiti. Sofija Popov deo je ovog kampa.

-Radionice su zanimljive i mogu da naučim puno toga. Pričali smo o Nikoli Tesli, crtamo, bojimo i čitamo. Volim knjige i omiljena mi je „Princeza na zrnu graška“. I naredne godine projaviću se za bibliokamp – saznali smo od Sofije.

Ivana Ivetić kaže da nema omiljenu knjigu i da su joj sve drage. Redovan je posetilac Dečijeg pozajmnog odeljenja.

-Posebno mi se svidelo što smo učili o tehnologiji i kako ona napreduje i razvija se. Naučila sam da ne pričam sa nepoznatim ljudima preko društvenih mreža, da ne otvaram mejlove kako ne bi izazvala virus u računaru i slično – otkrila nam je Ivana.

Dunja Brkin Trifunović, urednica programa Narodne biblioteke ističe da je cilj kampa da se deca podstaknu da čitaju, da stvaraju čitalačke navike i veštine.

-Svaki dan kampa ima svoju temu, a cilj nam je da našoj deci predstavimo i upoznamo ih sa značajnim ličnostima poput Nikole Tesle koji je rođen u julu. Na radionicama čitamo, a naš cilj je da ono što pročitaju deca znaju i da interpretiraju. Sva naša deca lako nauče da čitaju, ali teško nauče da čitaju sa razumevanjem. Pored želje da deci približimo knjigu, ovo je jedan od vidova naše podrške čitanju. Učesnici bibliokampa koji znaju čitaju svima nama. Imamo i aktivnosti poput pozorišta senki i likovnog izražavanja – napomenula  je Dunja Brkin Trifunović.

Sa decom, pored Dunje Brkin Trifunović, radi i Olivera Šušnica, bibliotekar na Dečijem odeljenju.

A.Đ.

maskenbal-biblioteka-(4)

Prijavljivanje za „Bibliokamp“ Narodne biblioteke „Jovan Popović“ traje do 10. jula na mejl adresu kultura@biblioteka.org.rs. Namenjen je deci do 11 godina i biće realizovan od 15. do 19. jula.

-Cilj nam je da na zabavan način decu podstaknemo da čitaju, da stvaraju čitalačke navike i veštine. Trajaće od 9 do 11 časova u samoj Biblioteci i tokom druženja ozbiljno ćemo se igrati i organizovati različite aktivnosti – istakla je Dunja Brkin Trifunović, urednice programa Narodne biblioteke.

Jedan dan na kampu biće posvećen Nikoli Tesli.

-Njemu je rođendan u julu i smatram da deca treba da saznaju više o Tesli. Tokom radionica biće čitanja. Oni koji znaju čitaće samostalno, a drugima ćemo mi čitati. Imaćemo i niz propratnih aktivnosti poput pozorišta senki, likovnog izražavanja, a bavićemo se i pozorištem senki. Svaki dan će imati svoju temu  – pojasnila je naš sagovornica.

Kamp je besplatan i sa decom će pored Dunje Brkin Trifunović raditi i Olivera Šušnica, bibliotekar na dečijem odeljenju.

A.Đ.

Djuro-Radlovic-(1)

Nakovo i Nakovčani mogu da se ponose i jer je iz ovog mesta potekao pionir freske i mozaika u našoj zemlji. Slikar Đuro Radlović, profesor u penziji, prvi je kod nas, pre više od tri decenije, specijalizovao ove zidne tehnike na Fakultetu likovne umetnosti.

Po završetku zanatske škole zarađivao je kao moler i, na nagovor jednog profesora kod kojeg je radio i koji je uočio njegov talenat, upisao je Likovnu akademiju. Za mozaik se, kaže, zainteresovao, posle susreta sa Hristovim portretom u Aja Sofiji. To je nešto najlepše što sam u životu video, rekao je.

Po završetku školovanja, prva crkva u kojoj je radio mozaik je Hram Svete Petke na Kalemegdanu, sedamdesetih godina prošlog veka, a zatim su usledili i drugi sakralni objekti: manastir kralja Dragutina na Ozrenu, Hram Hrista Spasitelja i Hram Petra i Pavla u Banja Luci, Hram Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini, Hram Svetog Ilije u Novom Sadu, Crkva Svetog Marka u Beogradu. U Rusiji, u oblasti Kemerovo, oslikao je mozaik u kapeli posvećenoj rudarima iz tog mesta koji su jurišali na Berlin na kraju Drugog svetskog rata i od kojih su mnogi dali svoj život u borbi protiv nacizma.

– Kvantitativno, to je oko 1.500 kvadrata mozaika. Reč je o ozbiljnom delu i o potpuno prećutanom autoru – rekao je prof. dr Jovica Trkulja, obrazlažući motive za priređivanje knjige „Svet mozaika Đure P. Radlovića“, predstavljene danas u Nakovu uz podršku Mesne zajednice.

O Đuri Radloviću, koji je bio vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, bez obzira na njegovo veliko delo i na akademsku karijeru, nije napisana nijedna ozbiljna likovna kritika, niti ozbiljan stručni rad, dodao je.

– Reč je o autoru potpuno nepoznatom i u širim krugovima i u njegovoj struci. Ja se bavim autorima sa margine ovih prostora koji su već zaboravljeni, progonjenim, zatvaranim. Smatram da je izuzetno važno i neka vrsta božijeg duga da se ti, takvi, veliki stvaraoci, iz nekih razloga potcenjeni, vrate i da im se da značaj koji zaslužuju. Ovo je o vraćanje duga mom zavičaju i mojim učiteljima – rekao je prof. dr Trkulja.

Pored njega, na promociji u Domu kulture u Nakovu, govorili su i profesor Radomir Knežević, Brane Marjanović, direktor Narodne biblioteke „Jovan Popović“, suizdavača knjige i Milana Bajkin iz zavičajnog odeljenja Biblioteke, kao i prof. dr Smiljana Mirkov, sociolog, ćerka prvog Radlovićevog učitelja, Žive Mirkova, kome je knjiga posvećena. Ona je zahvalila umetniku što je, „stvarajući po zakonima lepote, poklonio pravoslavnom rodu više od hiljadu kvadratnih metara izvanrednog i čudesnog umetničkog dela, kao svoju stalnu izložbu“.

Sam umetnik priznaje da nikada sebe nije video u nekoj knjizi.

– Ja sam sve radio pošteno, sa svojim znanjem i svojom pameću – rekao je. – Mislim da nema čestitije umetnosti u sakralnosti od vizantijske, koja je prisutna u srpskim oblastima. Naročito je važna arhitektura portreta i  misaonih glava onih koji dobijaju oreol jer su to kroz život zalužili. Katolička crkvena umetnost zasnovana je na bogatstvu, sjaju, zlatu i moći, a naša, vizantijska, na čestitosti, iskrenosti i sakralnosti, to je teško prevazići i po tome smo jedinstveni.

Objavljivanje ovog kapitalnog dela u kojem, na 316 strana velikog formata, prof. dr Trkulja govori o porodici, školovanju i akademskoj karijeri, a zatim i predstavlja šest monumentalnih mozaika prof. Đure Radlovića, pomoglo je Ministarstvo kulture, kao i Saborni hram Hrista Spasitelja u Banja Luci i beogradski „Dosije studio“. Predstavljanje knjige u Nakovu podržala je i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

S. V. O.

biblioteka

Narodna biblioteka „Jovan Popović” organizuje predavanja „Marko Kraljević kao lik i ličnost“, profesora emeritusa dr Ljiljane Pešikan Ljuštanović (Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu) i „Portretisanje junaka u epskoj narodnoj poeziji“, msr Milivoja Bajšanskog, sa istog fakulteta.

Predavanja su zakazana za petak, 19. april, u 18 sati.

Lica-Velike-Kikinde-(5)

Izložba “Lica Velike Kikinde” otvorena je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Autor izložbe je bibliotekar i profesor srpskog jezika, Slobodan Tomić. Pronašavši fotografiju porodice svog čukundede, zainteresovao se za ovaj zanat i umetnost s početka prošlog veka u Velikoj Kikindi i tako došao do radova jednog od najpoznatijih, Hečka Mora, koji je potpisnik 23 porodična i pojedinačna portreta izloženih od večeras u holu Biblioteke.

– Mor je u Veliku Kikindu stigao iz mađarskog Makoa 1897. godine i otvorio atelje. Punih 37 godina fotografisao je lica ovdašnjih stanovnika i pravio umetničke portrete. Izložene su 23 fotografije velikog formata, od ukupno 74 koliko je sabrano u katalogu koji prati izložbu – kaže Tomić. – Fotografije sam nabavljao iz različitih izvora – najvećim delom iz kolekcije Dragoljuba Badrljice, zatim iz Narodnog muzeja, iz kolekcije Biblioteke. Hečko Mor je bio poznat i priznat umetnik u svoje vreme, bavio se i slikarstvom, voleo je da slika pejzaže i domaće životinje. Nagrađivan je u Budimpešti i u Hrvatskoj. Imao je radnju u dvorištu Seđakove kuće, preko puta od Katoličke crkve. Pored toga,  bavio se i prodajom opreme za foto-aparate, optike, gramofona, gramofonskih ploča, instrumenata za merenje kvaliteta vina, rakije i mleka, prodavao je čak i  parfeme.

Tomić ističe da je, ovom izložbom i pratećim katalogom pokušao da sačini zbirku fotografija koje će oslikavati umetnički portret s početka 20. veka.

– Tek trećina lica nam je poznata. Na fotografijama je i mnogo Mokrinčana. U katalogu su, takođe, i oglasi iz tog vremena, na tri jezika. U njihovom sakupljanju u Arhivu pomogli su mi Srđan Sivčev i Tijana Rupčić. Mislim da u svakoj kući u Kikindi postoji bar jedna Morova fotografija – zaključuje Tomić.

Bibliotekarka Zavičajnog odeljenja Biblioteke, Milana Bajkin, rekla je na veoma posećenom otvaranju izložbe da je u Velikoj Kikindi, pre sto godina, postojalo čak deset fotografskih ateljea.

– U sociološkom smislu, čin odlaska kod fotografa bio je veoma značajan događaj, oblačila se najsvečanija odeća, pratila se građanska moda, a porodice sa sela često su, za tu priliku, oblačile narodnu nošnju – istakla je Milana Bajkin. Žene su oko vrata stavljale dukate – miraz i sva lica su bila ozbiljna sa svečanim izrazima.

Savršeno razumljivo s obzirom na to da se, ukoliko je to moglo da se priušti, fotografisalo najčešće samo jednom u životu, za uspomenu i ostavštinu potomcima koji danas, po svakom detalju na fotografiji, saznaju važne informacije iz života svojih predaka.

S. V. O.

plakatdv

„Dani Dušana Vasiljeva“, niz kulturnih događaja kojima se obeležava vek od smrti ovog kikindskog pesnika, nastavljaju se sutra (ponedeljak, 25. mart), u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, u kojoj će se održati okrugli sto “Dušan Vasiljev i njegovo doba 1914-1918”.

O životu Vasiljeva u kontekstu društvenih okolnosti govoriće istoričari iz  Temišvara, Novog Sada i Kikinde: dr Saša Jasin, dr Jovana Kasaš i mrs Srđan Sivčev.

Teme će biti: Veliki rat, nestanak Austrougarske, stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, crtanje nove banatske granice, pojava komunizma u Banatu.

Početak Okruglog stola je u 18 sati.

Tijana Katic

Dodela književne nagrade „Đura Đukanov“ ovogodišnjem laureatu, beogradskoj spisateljici Tijani Katić, biće upriličena u Narodnoj biblioteci u petak, 19. januara, na rođendan ovog značajnog banatskog pisca.

Tijana Katić je osamnaesta dobitnica priznanja koje se dodeljuje kao podsticaj mladim piscima i žanru kratke priče, u organizaciji Biblioteke i uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

Žiri u sastavu Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić nagradio je Katićevu za rukopis zbirke priča „Hod po ivici kruga“, uz obrazloženje da priče „nude sagledavanje i promišljanje jugoslovenske i srpske kulture i društva iz perspektive mlađe generacije, kroz razmatranja nasleđenog i potrage za sopstvenim mestom, kako u široj zajednici, tako i u sopstvenom mikrokosmosu“.

Takođe su pohvaljeni rukopisi „Pukotine“ Bojane Tatić i „Led i mašna“ Zorice Jošić, koji su ušli u uži krug ovog izbora.

Svečanost dodele Nagrade počinje u 18 sati.

Miloš_Crnjanski

Povodom 130 godina od rođenja jednog od najznačajnijih srpskih književnika, Miloša Crnjanskog, Narodna biblioteka “Jovan Popović” organizuje predavanje pod nazivom “Agon i melanholija – život i delo Miloša Crnjanskog” prof. dr Gorane Raičević. Program u Biblioteci održaće se u četvrtak, 23. novembra, od 18.30.

Dom kulture Iđoš

Posle Ruskog Sela, u kojem je, posle tri decenije od gašenja, letos otvoren ogranak Narodne biblioteke „Jovan Popović“, sada i meštani Iđoša mogu da očekuju da će i njihovo mesto, naredne godine, za Dan sela, dobiti biblioteku, ali i čitaonicu i prostor za kulturna dešavanja.

– U pitanju je sala ovde poznata kao Klub kod Bugera – kaže predsednica Saveta Mesne zajednice, Ivanka Grujić. – To je Centar za građanske aktivnosti, prostor koji je Grad dao na korišćenje Mesnoj zajednici. Mi smo salu već uredili, ali će se renovirati i sala i bašta koja joj pripada i u planu je da, pored biblioteke, uredimo deo za okupljanje građana, promocije knjiga, poljoprivredne obuke i prezentacije.

Ogranak u Iđošu ne postoji duže od 15 godina jer je prostor u kojem je bio, u prizemlju Doma kulture, bio devastiran, kaže direktor Narodne biblioteke u Kikindi, Brane Marjanović.

– Otvaranje ogranka u Iđošu u planu je za sledeću godinu. Veoma lepu saradnju imamo sa Mesnom zajednicom u ovom mestu. Prostor koji su nam ponudili prevazišao je naša očekivanja, možda i potrebe Biblioteke, tako da će služiti i za druge sadržaje. Biće to mali kulturni kutak sela. Pored dela sa knjigama, tu je i veliki prostor u kojem može da bude čitaonica i dragocen je jer je na dobroj lokaciji i ima malo dvorište zatvoreno zidovima, koje ćemo preurediti u oazu. Nadamo se da ćemo imati podršku resornog ministarstva kao što smo je imali ove godine, kada smo otvarali ogranak u Ruskom Selu – rekao je Marjanović.

Otvaranjem ogranka u Iđošu, biće zaokruženo ponovno uspostavljanje bibliotečkog fonda u svim mestima na teritoriji Grada. Sledeći korak, kaže direktor Marjanović, biće rešavanje problema Biblioteke u Mokrinu koja se nalazi u neuslovnoj zgradi. Ovo je i najveći ogranak Biblioteke, sa oko 15 hiljada knjiga.

Biblioteka Lekan 1 (5)

Pun hol Narodne biblioteke dočekao je večeras spisateljicu Snežanu Miladinović Lekan koja, posle osam zbirki poezije i proze i tri knjige za decu, prvi put gostuje u našem gradu. Uz recenzentkinju, takođe spisateljicu, Nadu Aničić Crljenica i prof. dr Violetu Šiljak predstavila je svoje najnovije delo – zbirku duhovne poezije „Neka se sve u ljubav preobrazi“.

– Pišem iz nadahnuća. Nedavno sam imala životne okolnosti koje su me dovele u ozbiljno isnakušenje, tako da se ova knjiga prosto dogodila, pesma je pronašla mene, a cela knjiga je molitvena – kaže spisateljica.

Dodaje da je tu, duhovnu crtu njene poezije, prepoznao književnik Draško Ređep koji je bio recenzent jedne njene knjige. Inače, kako priznaje, u književnosti se našla na nagovor svojih dobrih vila, prijatelja koji su je podržavali od prve zbirke.

„Duh ovih molitvenih pesama u stvari je duhovni rast poetesine ljubavi prema Bogu, bližnjima, ovo je njen čin Vere, Ljubavi i Nade. Njen izraz obožavanja Boga“, navela je recenzentkinja zbirke, Nada Aničić Crljenica.

– Svako piše iz unutrašnjeg imperativa, jer mora da kanališe svoje emocije. Volela bih da se čitaoci moje knjige okrenu sebi, svom unutrašnjem biću, Bogu i veri jer mislim da je to izlaz i rešenje vremenu u kojem živimo – zaključuje pesnikinja.

Njena zbirka stihova „Ni magle nisu uvek iste“ predložena je, 2017. godine, za Nagradu za knjigu godine „Meša Selimović“ koju dodeljuju „Večernje novosti“. Ova zbirka je prevedena na engleski jezik.

Snežana Miladinović Lekan je profesor ruskog jezika i književnosti, član Udruženja književnika Srbije, član Književnog kluba „Prota Vasa Živković“ u Pančevu i član Društva Književnika Krajine.

error: Content is protected !!