млади

sa-ministrom-na-ti-3

U okviru programa „Sa ministrom na Ti“, ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti sa dijasporom Đorđe Milićević razgovarao je sa mladima u Kikindi, sa ciljem da iz prve ruke čuje njihove stavove, potrebe i planove za budućnost.

Susret je protekao u otvorenoj atmosferi, bez formalnih obraćanja, a u fokusu su bili konkretni izazovi sa kojima se mladi suočavaju, kao i mogućnosti za njihovo rešavanje.

-Došao sam da slušam, ne da držim govore. Želimo da razumemo šta mladi misle, kako bismo na osnovu tih informacija kreirali mere i pravce delovanja – poručio je ministar Milićević, ističući da je cilj da Srbija bude prvi izbor mladih za školovanje i rad.

On je naglasio da se ovakav vid direktne komunikacije sa mladima sprovodi već treću godinu zaredom, kako bi se njihovi stavovi što bolje razumeli i uključili u buduće programe.

Kikinđani su iskoristili priliku da ukažu na teme koje su im važne – od izbora obrazovnih profila do mogućnosti zaposlenja i daljeg usavršavanja.

-Očekujem konkretan razgovor i savete o daljem školovanju i zaposlenju – rekao je učenik Ekonomsko-trgovinske škole Kristijan Preljević, koji planira nastavak obrazovanja nakon srednje škole u većem gradu.

Njegova vršnjakinja Simona Tatomir istakla je značaj većeg izbora prilikom upisa i više mogućnosti za mlade, kako u obrazovanju, tako i u slobodnom vremenu.

– Najveći problemi sa kojima se mladi u Kikindi suočavaju je to što nema dovoljno škola, nemamo dovoljno izbora prilikom upisa, mesta za posao, za druženje.

Učenica Tehničke škole Marina Koskar ukazala je na izazove sa kojima se suočavaju maturanti.

-Želim da postavim pitanje zašto mi u četvrtom razredu srednje škole moramo da održavamo odličan uspeh a paralalelno da spremamo završni i prijemni ispit. Isto tako, kada žele da upišu fakultet, kikinđani moraju da idu u veće gradove, a tamo teško upadaju u studentske domove. Ja kada završim školovanje planiram da idem u inostranstvo.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da lokalna samouprava kontinuirano radi na unapređenju uslova za život mladih.

-Naš cilj je da mladi nakon školovanja ostanu ili se vrate u Kikindu, da ovde pronađu posao i grade stabilan život. U tom pravcu već preduzimamo konkretne korake – istakao je Bogdan.

On je dodao da je važno da se kroz ovakve susrete čuju potrebe mladih, kako bi se zajednički kreirala rešenja koja će doprineti njihovoj sigurnijoj budućnosti.

T. D.

pusenje-2

Ove godine, Nacionalni dan bez duvanskog dima, 31. januar, obeležavamo pod sloganom „Svakog dana bez duvana“. Podaci iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” ukazuju na to da više od trećine punoletnih građana Srbije puši, dok su mladi najizloženiji duvanskom dimu u mestima za izlazaku našoj zemlji.

Prema rezultatima nacionalnog istraživanja sprovedenog tokom 2023. godine na reprezentativnom uzorku od 1.598 građana uzrasta od 18 do 64 godine, 37,9 odsto stanovništva puši – 34,1 odsto svakodnevno, a 3,8 odsto povremeno. Svakodnevno pušenje je najzastupljenije u starosnoj grupi od 35 do 44 godine, dok polovina mladih od 18 do 24 godine nikada nije pušilo.

Najviše svakodnevnih pušača ima među građanima starosti od 35 do 44 godine, a većina pušača nema nameru da prestane. Čak 59,4 odsto njih ne razmišlja o odvikavanju, dok skoro tri četvrtine smatra da cigarete neće ostaviti ni u budućnosti. Prilikom izbora cigareta, pušačima su najvažniji ukus i cena – mlađima je presudan ukus, a starijima trošak.

Iako zakon zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim i radnim prostorima, izloženost duvanskom dimu i dalje je veoma rasprostranjena. Više od 85 odsto građana koji posećuju mesta za izlazak bilo je izloženo dimu, dok gotovo polovina zaposlenih navodi da duvanski dim udiše i na radnom mestu

Podaci o mladima dodatno ukazuju na rano usvajanje rizičnih navika. Prema ESPAD istraživanju iz 2024. godine, više od trećine učenika prvih i drugih razreda srednjih škola pušilo je cigarete bar jednom u životu, dok je elektronske cigarete probalo više od polovine ispitanih. Više od četvrtine učenika pušilo je cigarete u poslednjih 30 dana, a deo njih sa pušenjem je počeo već sa 13 ili manje godina.

Iako većina građana podržava primenu Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, istraživanja pokazuju da se zakon u praksi samo delimično poštuje. Stručnjaci ukazuju da ovi podaci predstavljaju jasan signal za dosledniju primenu postojećih propisa i jačanje preventivnih programa, posebno usmerenih ka deci i mladima.

Institut podseća na besplatnu telefonsku liniju i internet stranicu ostavipusenje.rs gde građani mogu pronaći odgovore na pitanja i podršku ukoliko se odluče da ostave pušenje. Telefonski broj je 080 020 0002 i dostupan je svakog radnog dana od 11 do 14 časova.

kockanje-6

Iako većina mladih u Srbiji prepoznaje kockanje kao opasno ponašanje, veliki broj njih se i dalje upušta u igre na sreću, pokazuju rezultati istraživanja sprovedenog među 500 tinejdžera uzrasta od 15 do 18 godina u više gradova Srbije. Podaci ukazuju da se kockalo ili se i dalje kocka 59 odsto mladića i 34 odsto devojaka, dok 62 odsto ispitanih smatra da je kockanje ozbiljan društveni problem.

Psihološkinja Jovana Davidhazi navodi da interesovanje za kockanje najčešće počinje u adolescenciji i da u rizičnoj grupi ni su sva deca podjednako zastupljena.

-Tinejdžeri koji ulaze u problem sa kockanjem često i ranije pokazuju impulsivnost, otpor prema autoritetima i društvenim normama, kao i sklonost da sopstveno zadovoljstvo stave ispred posledica – ističe Davidhazi.

Prema njenim rečima, mladi se u početku najčešće upuštaju u kockanje „iz naivnih razloga – želje za lakom zaradom, zabavom ili prihvatanjem u društvu“, ali je ključni problem to što je teško uočiti trenutak kada igra prelazi u zavisnost.

-Kada zabavu zameni zavisnost, ulazi se u začarani krug u kome kockanje postaje jedini način da se osoba oseti dobro i stimulisano, bez obzira na dobitke ili gubitke – objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da zavisnost od kockanja ima sve karakteristike ozbiljnog poremećaja.

-Gubitak kontrole, opsesivne misli, takozvana kockarska euforija i izražena napetost kada se sa kockanjem prekine jasni su pokazatelji zavisnosti – navodi Davidhazi, dodajući da posledice ne pogađaju samo psihičko zdravlje, već i porodične odnose, socijalno funkcionisanje i finansijsku stabilnost mladih.

Posebnu ulogu u ranom prepoznavanju problema ima porodica, ali se, kako kaže, u praksi često dešava suprotno.

-Članovi porodice neretko prikrivaju problem – plaćaju dugove ili minimiziraju posledice – verujući da pomažu, a zapravo time produbljuju zavisnost – kaže Davidhazi i naglašava da je rana intervencija znatno efikasnija od lečenja u kasnijim fazama.

Zabrinjavajući je i podatak da 69 odsto mladih ne zna kome bi se obratilo ukoliko ima problem sa kockanjem. Prema rečima psihološkinje, pomoć najčešće prvo traže bližnji, dok sami mladi dugo ne prepoznaju ili ne prihvataju da imaju problem.

-Ako osoba ne smatra da ima problem sa kockanjem, ona neće tražiti pomoć, niti će je prihvatiti kada joj se ponudi – ukazuje Davidhazi.

Iako u Srbiji postoje ustanove koje se bave lečenjem bolesti zavisnosti, sagovornica smatra da je neophodno unaprediti sistem podrške, pojačati kontrolu dostupnosti kockarskih sadržaja i učiniti informacije o pomoći jasnijim i dostupnijim.

-Mladima je kockanje danas veoma lako dostupno, a bez jasnih granica i adekvatne zaštite, rizik od razvoja zavisnosti je izuzetno visok – zaključuje Davidhazi.

T. D.

pexels-yankrukov-7793697

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je da je resorno ministarstvo raspisalo program podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju i mlade u 2025. godini, saopštilo je  Ministarstvo.

Raspoloživa sredstva po ovom programu su 560 miliona dinara od čega je 223,5 miliona dinara bespovratnih sredstava i 336, 6 miliona dinara kreditnih sredstava, navela je Mesarović. Ukupna sredstva koja se odobravaju po pojedinačnom zahtevu su od 400.000 do šest miliona dinara. Rok otplate je 60 meseci, sa grejs periodom od godinu dana.

-Na inicijativu našeg predsednika Aleksandra Vučića, Ministarstvo privrede raspisalo je Program podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju i mlade u 2025. godini – naglasila je Mesarovićeva  i pozvala sve da se prijave i iskoristite podršku države.

 

Pravo da se prijave imaju preduzetnici, mikro i mala privredna društva registrovana u APR-u najranije od 1. januara 2023. godine (korisnici početnici), preduzetnici, mikro i mala privredna društva registrovana u APR-u najranije od 1. januara 2020. godine, čiji je osnivač, zakonski zastupnik, ostali zastupnik ili poslovođa lice do 35 godina – rođeno 1990. godine ili kasnije (korisnici mladi). U privrednim društvima sa više vlasnika, većinski udeo (minimum 51 odsto) mora biti u vlasništvu jednog ili više lica do 35 godina.

Sredstva iz Programa mogu se koristiti za kupovinu mašina, opreme, računarske opreme, softverskih licenci, alata i dostavnih vozila (uključujući električne mopede), novih ili polovnih do pet godina starosti, osim računarske opreme i softvera koji moraju biti novi, tekuće održavanje i adaptaciju poslovnog ili proizvodnog prostora – do 1.500.000,00 dinara i operativne troškove – u učešću do 20 procenata ukupnog ulaganja.

Javni poziv je otvoren sve dok ukupan iznos traženih bespovratnih sredstava ne dostigne 135 procenata raspoloživih sredstava, što odgovara prosečnom procentu odbijenih i odustalih zahteva iz prethodnih godina, a najkasnije do 30. aprila 2026. godine.

trka-7

Pod motom „Imamo cilj, dođi na start” u subotu, 4. oktobra, biće održana 36. Trka za srećnije detinjstvo čiji je organizator Crveni krst Kikinde. Ovo je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma.

-Po tradiciji program će otvoriti predškolci sa plesnim tačkama i hor „Čuperak”, a prva će biti šetnja roditelja sa bebama do godinu dana. U 26 trka očekujemo oko 4.000 učesnika, od predškolaca, osnovaca, srednjoškolca, do trke „Zdrav i sposoban“ i revijalne trke rolerima – rekla sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac. – Kikindska trka specifična je zbog velikog odziva učesnika koji je podržavaju.

I ove godine neizostavna je podrška lokalne samouprave koja je i generalni pokrovitelj, generalni sponzor je kompanija „Grindeks“ dok su prijatelji manifestacije firme „Jafa“ i „Kolačić sreće“.

U subotu, 4. oktobra od 7 do 14 časova, zbog trke, biće potpuno obustavljen saobraćaj u Svetosavskoj, od raskrsnice ulica Mihajla Pupina i Moravske do raskrsnice ulica Vuka Karadžića i Đoke Radaka.

Sva sredstva od startnih brojeva i donatora biće vraćena školama i vrtićima srazmerno broju učesnika.

A.Đ.

 

 

panorama-stanovi-kuce

Mladi u Srbiji stari između 20 i 35 godina od danas u poslovnim bankama mogu da se prijave za subvencionisane kredite za stanove.

To će moći da urade u Poštanskoj štedionici, kao i u Banci Intezi. Najverovatnije će to biti moguće i u NLB Komercijalnoj banci.

Predviđen je maksimalni iznos kredita od 100.000 evra, minimalno učešće korisnika stambenog kredita je jedan odsto od vrednosti nepokretnosti, a na zahtev korisnika kredita učešće može biti i veće. Za ove kredite mogu konkurisati osobe starosti od 20 do 35 godina, koje kupuju svoju prvu nekretninu. Država subvencioniše deo kamatne stope i garantuje 40 odsto iznosa kredita u prvih deset godina otplate. Kamata u prvih šest godina iznosi 1,5 odsto, zahvaljujući državnoj subvenciji od dva procentna poena.

Maksimalna vrednost kredita koja je pokrivena ovim programom je 100.000 evra i ne postoji ograničenje kada je visina kredita u pitanju, ali što se tiče države, 100.000 evra je pod ovim povoljnim uslovima, ostalo se uzima pod tržišnim kriterijumima.

Period otplate kredita je do 40 godina, a najviše do 70 godina života. Obaveza banke je godinu dana grejs period i jedan odsto učešće. Prve godine je fiksna kamatna stopa 3,5 odsto, od kojih država plaća dva odsto, a korisnik kredita 1,5 procenata. Od druge do pete godine, fiksna kamatna stopa je 3,5 odsto, uz istu subvenciju države. Od šeste godine, kamatna stopa je tromesečni, odnosno šestomesečni euribor, plus dva odsto.

kuce-na-selu-1

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije za 2025. godinu, kako bi se omogućilo naseljavanje oko 675 seoskih kuća sa okućnicom u ruralnim područjima.
Cilj ovog programa je smanjenje migratornih kretanja stanovništva koja dovode do depopulacije u ruralnim područjima Srbije, motivisanje seoskog stanovništva da ostane na selu, kao i podsticanje mladih da se vrate na selo rešavanjem stambenog pitanja.
Na osnovu usvojene Uredbe Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava u iznosu od 750.000.000,00 dinara namenjenih kupovini seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije. Konkurs je otvoren za punoletne državljane, ispod 45 godina, koji se mogu prijaviti kao pojedinci, samohrani roditelji, bračni parovi ili vanbračni partneri.

Bespovratna sredstva su namenjena za kupovinu seoske kuće sa okućnicom koja se nalazi izvan gradskih, opštinskih sedišta i prigradskih naselja, u svim naseljenim mestima u zemlji. Podnosioci prijava samostalno pronalaze odgovarajuću nekretninu i obraćaju se lokalnoj samoupravi na čijoj se teritoriji se nalazi kuća. Maksimalni iznos dodeljenih sredstava iznosi 1.200.000,00 dinara.

Bespovratna sredstva nisu namenjena za opremanje seoske kuće i okućnice, porez na prenos apsolutnih prava prilikom kupoprodaje seoske kuće sa okućnicom, porez na imovinu, troškove prikupljanja dokumentacije za prijavljivanje na javni konkurs, kao i za građevinske radove za adaptaciju seoske kuće.

Precizno i tačno popunjena prijava i prateća dokumentacija šalje se preporučenom pošiljkom na adresu Ministarstva za brigu o selu, Bulevar Mihajla Pupina 2a, 11070 Novi Beograd ili se dostavlja predajom na pisarnicu na navedenoj adresi. Prijave se predaju u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti sa naznakom „Prijava na konkurs–za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom – NE OTVARATI”, sa punim nazivom i adresom pošiljalaca na poleđini koverte.

1712218138105

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je Konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima u AP Vojvodini u 2024. godini. Cilj je demografska obnova ruralnih područja u pokrajini radi podsticanja ostanka mladih u ruralnim područjima odnosno njihovog povratka iz gradova. To je podrška novim generacijama mladih poljoprivrednih proizvođača, njihovom razvoju i unapređivanju kroz podsticanje investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava.

Za realizaciju je ukupno predviđeno 200 miliona dinara. Bespovratna sredstva za podršku investicija po konkursu utvrđuju se u iznosu do 90 odsto  od ukupno prihvatljivih troškova investicije. Prilikom obračuna, uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost.

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 1.500.000 dinara. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 500.000 dinara. Konkurs je otvoren do 26. aprila.

selo8

Kikinda je jedna od pet lokalnih samouprava koje su dobile najviše sredstava za rešavanje stambenih problema mladih kupovinom seoskih kuća. Tako je u protekle tri godine stotinak mladih parova kupovinom  kuće na selu rešilo svoje stambeno pitanje.

Prijavljivanje za program kupovine seoskih kuća Ministarstva za brigu o selu počeće 13. januara, a u planu je bespovratna pomoć države mladima, koji odluče da u nekom od sela grade svoju budućnost, u vrednosti do 10.000 evra kako bi započeli neki posao na selu. Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić je rekao kako mladi koji vide svoju budućnost na selu sami treba da odluče čime će se baviti i od čega će živeti, ali da mogu da očekuju i pomoć države.

– Ohrabruje što je prosek godina onih koji su dobili kuće na selu ispod 30. Želimo da oživimo rubna područja, kao što je Kuršumlija, sa 40.000 ljudi pali su na nekih 12.000. Hajde da vidimo da neka sela revitalizujemo – rekao je Krkobabić.

 

woman-1123645_1280

Oslanjajući se na rezultate UNICEF-a koji pokazuju da gotovo 40 odsto mladih u Srbiji smatra da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da potraže neophodnu pomoć, Mejbelin Njujork je, na talasu svoje globalne kampanje Brave together, pokrenuo inicijativu u Srbiji za destigmatizaciju anksioznosti i depresije kod mladih i pružio podršku UNICEF-u u Srbiji da i u narednom periodu nastavi da razvija i unapređuje savetodavno-edukativnu platformu „Sve je OK“.

Na njoj mladi uzrasta od 15 do 30 godina svakog dana od 18 do 22 časa mogu da potraže besplatne i anonimne savete stručnjaka o tome kako da se izbore sa mentalnim poteškoćama.

Zahvaljujući ovoj kampanji, registrovan je značajan porast interesovanja za besplatnu psihološku podršku. U avgustu i septembru ostvareno je tek nešto više od 200 čet sesija, da bi u prvom mesecu kampanje, u oktobru, zabeleženo gotovo 550 sesija. Statistički gledano, poseta platformi porasla je za više od 150 odsto.

U poređenju sa podacima iz maja, kada su Srbiju potresle nezapamćene tragedije, u oktobru je zabeležen porast od više od 60 odsto. To su vrlo jasni pokazatelji koliko je važno da se mladima posveti više pažnje i da se sa njima mnogo otvorenije razgovara o mentalnom zdravlju.