miroslav dučić

aad2f29b-4bad-4014-9f1d-aa67b88c87e5_1

Država ulaže velika sredstva u izgradnju „Osmeha Vojvodine” i time pokazuje koliko su nam važna sva ta mesta u Vojvodini kroz koju će proći brza saobraćajnica, istakao je predsednik Vučić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilašao je gradilište na graničnom prelazu sa Mađarskom u Bačkom bregu gde je počela izgradnja brze saobraćajnice koja će obuhvatiti Bački Breg – Sombor – Kulu – Vrbas – Srbobran – Bečej – Novi Bečej – Kikindu- granični prelaz sa Rumunijom  u Srpskoj Crnji.

Foto: Fejsbuk Aleksandar Vučić

-Ova brza saobraćajnica će mnogo toga promeniti kada govorimo o putovanju kroz Vojvodinu. Investicija će približiti Sombor, Beogradu i Novom Sadu, ali i Mađarskoj i Rumuniji. Velike pare ulažemo u ovo i ovo je deo EKSPO 27, koji nije vezan samo Beograd, već za celu zemlju  – istakao je predsednik Vučić dodajući da će ovo biti deo modernih i brzih saobraćajnica koje kad imate onda vam dolaze investitori.

Takođe se dotakao gasne konekcije Mokrin-Beograd i kazao da “neće industrija tamo gde nema gasa”.

Ovom događaju prisustvovali su i gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač i načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić.

 

Pripremni radovi na izgradnji brze saobraćajnice “Osmeh Vojvodine” počeli su polovinom decembra. Saobraćajnica “Osmeh Vojvodine” biće duga oko 186 kilometara i od Bačkog Brega do Vrbasa stizaće se oko 50 minuta, a od Vrbasa do Srpske Crnje za sat i deset minuta. Projektovana je za brzinu od 100 kilometara na sat.

Na delu trase, od Sombora do Kikinde, planirana je izgradnja 46 mostova, preko kanala i prolaza za put, 34 nadvožnjaka, pet podvožnjaka i 35 propusta. Saobraćajnica će 13 površinskih kružnih raskrsnica i 12 petlji: Sombor, Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula, Vrbas Zapad, Vrbas Sever, Vrbas Istok, Vrbas E75, Srbobran Sever, Turija i Kikinda Istok.

Vučić je ukazao da se za Vojvodinu uvek mislilo da je najrazvijeniji deo Srbije, a da su zapravo u centralnoj Srbiji razvijeniji delovi od pojedinih delova Banata.

– Zato je ova saobraćajnica važna za ceo severni Banat. Kad izgradite autoput Beograd-Zrenjanin, to vam diže ceo južni Banat…Sve oko Zrenjanina će da procveta – rekao je Vučić.

Istakao je da mora da se ulaže u Banat mnogo više, ali i u deo Južnobačkog okruga, u Zapadnobački, delove Severnobačkog i posebno u Severnobanatski okrug.

– To su stvari prema kojima moramo da promenimo svoj odnos, lakše je i bolje nego ranije, ali ovo su stvari koje moramo da napravimo i uradimo da budu mnogo bolje – rekao je predsednik Srbije.

 

Dučić palata Srbija (2)

Stanje i inspekcijskim službama u Srbiji veoma je teško i neophodna je izmena Zakona o inspekcijskom nadzoru. Ovo je najvažniji zaključak Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor na sednici održanoj u Palati Srbije u Beogradu.

Sednici, kojom je predsedavao ministar državne uprave i lokalne samouprave Aleksandar Martinović, prvi put su prisustvovali i načelnici okruga, kaže za „Kikindski portal“ načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić.

– Konstatovali smo da je stanje teško, složeno, da je starosna struktura inspektora nepovoljna – prosečna starost je 59 godina. Nema ih dovoljno – naš okrug godinu je započeo sa 24, a završiće je sa samo 17 inspektora. Poređenja radi, na početku 2011. godine bilo ih je 46. Teško se zapošljavaju novi kadrovi jer procedure za dobijanje dozvole traju i do godinu dana, a da biste dobili samostalnog inspektora, potrebne su i tri godine – objašnjava Dučić.

On dodaje da su problem i plate, kao i uslovi rada i neprijatne situacije na terenu.

– Dešava se da inspektori odlaze nakon primanja u radni odnos. Problem je motivisati ljude sa završenim Medicinskim ili Veterinarskim fakultetom da se zaposle kao inspektori.Ipak, u Severnobanatskom upravnom okrugu, u 2022. godini inspekcijske službe su obradile 10.070 predmeta.

– To ne znači da su svi predmeti i zaključeni, ali podaci pokazuju da ih je toliko obrađeno – kaže Dučić.

Na sednici u Palati Srbija ministar Martinović preneo je da je premijerka Ana Brnabić upoznata sa situacijom i da je aktivno uključena u praćenje stanja.Analizirani su predlozi i data mišljenja o godišnjim planovima inspekcijskih nadzora republičkih inspekcija za 2023. godinu. Razmatrani su i izveštaji o radu za prošlu godinu, kontrolne liste i donesen je novi poslovnik o radu.

Novina je, kaže Dučić, formiranje radne grupe za praćenje, usklađivanje i vršenje inspekcijskog nadzora u neprofitnim organizacijama.

Ministar Martinović najavio je aktivno učešće svih načelnika upravnih okruga u radu Koordinacione komisije i jačanje veze Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave sa njima.

 

 

Okrug Agencija saobraćaj 1

Prva ovogodišnja sednica Saveta Severnobanatskog upravnog okruga održana je danas u Kikindi, na inicijativu novog načelnika, Miroslava Dučića. Prisustvovali su joj predstavnici svih šest lokalnih samouprava, Policijske uprave i Agencije za bezbednost saobraćaja.

Dučić je objasnio da je na skupu analiziran stepen realizacije programa rada pojedinačnih Saveta za bezbednost saobraćaja u lokalnim samoupravama i utvrđeni planovi, uz sugestije Agencije.

– U prošloj godini imali smo veoma visoku realizaciju planiranog, čak 95 odsto. Imamo odličnu saradnju sa  AMSS, osnovnim školama i Policijskom upravom. Sredstva koja se slivaju u budžet Grada i opredeljuju za rad Saveta drastično su veća – rekao je načelnik Dučić.

Pripadajuća sredstva od naplaćenih prekršajnih kazni Grad Kikinda je, prošle godine, u najvećoj meri iskoristio za postavljanje brzinskih displeja u zonama škola u selima. Organizovane su tribine i prvacima su poklonjeni led-svetla, buster-sedišta i fluorescentni prsluci.

V. d. direktor Agencije za bezbednost saobraćaja, Branko Stamatović, istakao je važnost sistemskog pristupa u prevenciji.

– Prošle sedmice formirano je nacionalno koordinaciono telo za bezbednost saobraćaja. Zaključeno je da je neophodno da budemo vidljiviji u preventivno- promotivnim i svim ostalim aktivnostima koje sprovodimo sa lokalnim samoupravama.  Po „Viziji nula“, pokrenutoj prošle godine, cilj je da, do 2030. godine, nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama. Danas sa predstavnicima lokalnih samouprava razgovaramo o tome kako da to dostignemo i kako Agencija može da im pomogne.

U 2022. zabeležen je povećan broj stradalih u saobraćaju, u našoj zemlji, kao i u državama regiona i u EU što je, kako kaže, efekat postkovid perioda. Stamatović je najavio kampanju „Na maturu bez automobila“ i naglasio da će, u narednom periodu, posebna pažnja biti posvećena bezbednosti pešaka na prelazima, kao i promociji značaja vezivanja sigurnosnih pojaseva vozača i svih putnika u automobilu.

Agencija za bezbednost saobraćaja podržava inicijativu pooštravanja kaznene politike, ali i nastavlja sa aktivnostima na prevenciji, dodao je Stamatović.

ALEKSANDAR MARTINOVIC

Načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić učestvovao je na sastanku koji je ministar državne uprave i lokalne samouprave Aleksandar Martinović organizovao sa načelnicima i predstavnicima upravnih okruga u Republici Srbiji, uključujući i načelnike upravnih okruga sa teritorije AP Kosovo i Metohija.

Na sastanku je vođena konstruktivna diskusija o izazovima sa kojima se načelnici upravnih okruga suočavaju u svom radu, predstavljeni su konkretni predlozi za njihovo prevazilaženje i razmotrene mogućnosti za jačanje uloge upravnih okruga u Srbiji.

Ministru Martinoviću predočena je potreba za ažurnijim dostavljanjem direktiva, instrukcija i izvoda iz planova rada od strane nadležnih organa državne uprave, u cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg rada. Govorilo se i o materijalnim problemima na koje nailaze načelnici upravnih okruga, kao i o njihovoj ulozi u unapređenju koordinacije inspekcija.  U cilju povećanja delotvornosti inspekcijskog nadzora u lokalnim samoupravama, u narednom periodu biće organizovan i sastanak Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor sa načelnicima upravnih okruga.

Martinović je naglasio da su načelnici upravnih okruga produžena ruka Vlade Srbije za određeni deo državne teritorije i spona između državne uprave i jedinica lokalne samouprave, zbog čega je njihova uloga u uspostavljanju moderne i transparentne javne uprave, kao servisa građana i privrede, izuzetno važna. Poručio je  da će na prvoj sledećoj sednici Vlade upoznati premijerku Anu Brnabić i ministre sa zaključcima sastanka.

Načelnici upravnih okruga izrazili su zadovoljstvo dogovorima, dok je ministar najavio da će u narednom periodu aktivno obilaziti gradove i opštine u Srbiji.

 

srdjan sivcev

Srđan Sivčev, master istoričar, imenovan je za vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva u Kikindi na današnjoj sednici gradske skupštine. Sivčev koji je u protekle dve i po godine bio šef naprednjaka u gradskoj skupštini, danas je podneo ostavku na odborničko mesto.

-Podnosim ostavku da bih izbegao sukob interesa. Želeo bih da se zahvalim svojoj odborničkoj grupi, gradonačelniku i članovima Veća, kao i odbornicima opozicije sa kojima sam imao fer odnose uprkos neslaganjima. Želim vam uspešan rad -rekao je Sivčev.

Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se Sivčevu na uspešnoj saradnji i dobro vođenoj odborničkoj grupi i iskazao uverenje da će kvalitetno obavljati novu dužnost. Sivčev je u Istorijskom arhivu zaposlen od 2016. godine, a na rukovodećem mestu zameniće dugogodišnjeg direktora  Milana Srdića kojem je istekao mandat.

Da su Sivčeva stručnost i obrazovanje preporučili za novu funkciju potvrđuje i njegova radna biografija. Autor je brojnih stručnih radova, članaka i monografija iz istoriografije i arhivistike: Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1905-1941, Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1944-1991, Jevreji u Velikoj Kikindi, Nacionalne i nacionalnističke organizacije u Velikoj Kikindi 1918-1941, Prisajedinjenje Velike Kikinde 1918. godine u svetlu Velike Kikinde -perspektive i izazovi, Grafiti u Kikindi- poruka i svedočanstvo vremena. Stalni je saradnik Matice srpske i predsednik Kluba istoričara Kikinda.

Na današnjem zasedanju lokalnog parlamenta konstatovana je još jedna ostavka. Nakon što je imenovan za načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić je podneo ostavku na mesto člana Gradskog veća u kom je u protekle dve i po godine bio zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije. Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio mu se na saradnji i izuzetnim rezultatima.

– Posvećenost, marljivost i izuzetan rad je pokazivao i sa svojim timom uspeo da realizuje uspešne projekte i trasira put mnogim drugim projektima. Nastavljamo saradnju na zajedničkim ciljevima, od putne infrastrukture do strateških projekata za severni Banat i Grad Kikindu – istakao je Lukač.

semafor 2

Semafori na raskrsnici ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina biće uključeni već za nekoliko dana. Građevinski radovi su završeni, i počinje probni rad nove signalizacije.

– Plan je da za vikend uključimo žuto trepćuće svetlo, kako bi se učesnici u saobraćaju navikli na semafor na ovom mestu – kaže Miroslav Dučić, u Gradskom veću zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije. – Čim se završi objedinjena procedura, semafor će biti pušten u rad. Očekujem da će to biti u februaru.

U postavljanje svetlosne signalizacije na ovoj veoma frekventnoj raskrsnici uloženo je 5, 2 miliona dinara – 2,7 miliona su sredstva Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, a preostali iznos obezbedio je Grad Kikinda.

– Narednih dana započinjemo i najavljeno postavljanje radara za detektovanje povećane brzine kod ŽAK-ovog stadiona, kakav već postoji na uglu Ive Lole Ribara i Jovana Jovanovića Zmaja. I ove radove sufinansiraće isti sekretarijat sa 4,8 miliona dinara, dok će Grad uložiti  7,2 miliona – kaže Dučić.

Za ovu godinu, kako je rekao, planirano je postavljanje istog radara, ali i  horizontalne i vertikalne signalizacije u zoni Osnovne škole „Jovan Popović“, što će biti finansirano iz istih izvora.

Dučić

Nakon što je Milivoj Linjački podneo ostavku na mesto načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, rešenjem Vlade od 22. decembra , na tu funkciju imenovan je Miroslav Dučić. Linjački je ostavku podneo, kako saznaje portal Kikindski, iz ličnih razloga- zbog preseljenja u drugi grad.

Dučić je na novoj dužnosti već održao nekoliko sastanaka. Pored redovnog kolegijuma sa načelnicima i šefovima Odseka inspekcijskih službi, Dučić je imao sastanak i sa novoizabranim članovima Nacionalnog saveta  romske nacionalne manjine. Prilikom susreta sa pokrajinskom poslanicom Jelenom Jovanović, direktorkom pokrajinske Kancelarije za inkluziju Roma Ljiljanom Mihajlović i Željkom Raduom, koordinatorom u gradskoj upravi, dogovorena je intenzivnija saradnja u oblasti inkluzije Roma i sastanak sa predstavnicima svih opština u okrugu.

Miroslav Dučić je po struci diplomirani ekonomista. Prilikom formiranja sadašnje gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem u avgustu 2020. godine, izabran je za člana Gradskog veća zaduženog za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije.  U prethodnom sazivu lokalnog parlamenta bio je odbornik. Radio je u fabrici „Toza Marković“ i Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

 

316875122_846906063223525_2532863249202926110_n

Požarevljanin Milan Mitić (34) imao je 22 godine kada je teško stradao u saobraćajnoj nesreći. Vožnja motora u alkoholisanom stanju zamalo ga je koštala života. Bio je 40 dana u komi sa frakturom lobanje, ali život mu je pružio drugu šansu. Danas je koristi da bi prenosio važnu poruku.

-Bilo je to 2010. godine. Drug i ja smo, vidno pijani izašli iz kafića i seli na motore i brzinom od 170 km na sat uleteli u krivinu. Moj motor isprva nije hteo da upali, kao da mi je sam Bog davao znak, ali ja sam bio tvrdoglav i đavolje uporan da krenem. Mimoišli smo se sa sanitetom, a oni su unutra prokomentarisali: ove ćemo noćas da sakupljamo. Svega nekoliko minuta kasnije, tako je i bilo. U krivini sam poleteo, udario u ivičnjak i glavom polomio tri drvena stuba koja su držala trem od prodavnice.

Nisam nosio kacigu, a drug jeste. On je polomio ruku i operisao diskus herniju, dok sam ja bio životno ugrožen. Imao sam frakturu lobanje. Tokom perioda u komi dobio sam tri bakterije, pluća su mi se napunila vodom, dobio sam sepsu – svoje dramatično iskustvo Milan je podelio večeras na tribini posvećenoj vozačima motocikla i mopeda i njihovom bezbednom učešću u saobraćaju.

-Bio sam mlad, lud, tvrdoglav, nisam hteo da slušam šta su mi roditelji govorili, zbog čega se danas kajem. Šanse da preživim bile su jedan prema 10 miliona. Danas je moj cilj da obilazim gradove i prenosim lično iskustvo u nadi da drugi neće raditi to što sam radio ja- istakao je Milan. Danas radi u Gradskoj upravi Požarevca i aktivno učestvuje na ovakvim tribinama.

U Kikindi je u proteklih pet godina poginulo pet motociklista. U polovini slučajeva motociklisti stradaju sami, bez učešća drugog vozila, a razlozi su brzina, nepažnja, alkohol- predočio je rukovodilac Instituta za bezbednost saobraćaja Slaven Manović.

-Gradska uprava u Kikindi je propoznala važnost ovog problema i posvetila mu pažnju. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja od 161 lokalne samouprave, Grad Kikinda se nalazi na 118 mestu. U odnosu na broj stanovnika, ima veliki broj poginulih i povređenih u saobraćajnim nezgodama. Za poslednjih pet godina poginulo je 25 osoba, od kojih su pet motociklisti. U odnosu na druge gradove, visok je procenat upotrebe kaciga u Kikindi, to mogu da pohvalim – rekao je Manović.

Tribinu u Centru za stručno usavršavanje organizovao je gradski Savet za bezbednost saobraćaja. Prisutni su sa punom pažnjom ispratili poučno predavanje koje nikog nije ostavilo ravnodušnim. A svako bi trebalo da ga odsluša jer učešćem u saobraćaju snosimo odgovornost za sopstveni, ali i za tuđe živote.

Dučić: Donacije predškolcima, prvacima i saobraćajnoj policiji

Tribini je prisustvovao i član Gradskog veća Miroslav Dučić koji je ukazao na brojne aktivnosti gradskog Saveta za bezbednost saobraćaja. Usmerene su ka različitim ciljnim grupama, a sve zarad povećanja bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

-Predškolcima ćemo podeliti buster sedišta, a poklon pakete dobiće i prvaci: knjigu Pažljivko, fluorescentni prsluk i blinker svetla za bicikle. Grad je pripremio i donaciju u opremi za saobraćajnu policiju. Uručićemo im čitač tahografa, neseser za uviđaje i dodatnu opremu koju su tražili- istakao je Dučić.

error: Content is protected !!