културни центар

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

steel-helmet-4926127-1280

U Velikoj Sali Kulturnog centra Kikinda 19. novembra biće prikazan dokumentarni film „Kajmakčalan“.

Reč je o ostvarenju zasnovanom na dosad neobelodanjenom otkriću istoričara Bojana Pajića, o australijskim dobrovoljcima koji su se borili u Velikom ratu na Solunskom frontu na strani Srbije. Po scenariju pomenutog istoričara Pajića i Borisa Trbića, koji je uz Dragana Pajića i i reditelj, Kikinđani će moći da vide malo poznate istorijske činjenice prikazane u šezdesetak minuta kroz sudbinu australijskih dobrovoljaca koji su stali pod srpski steg.

U filmu govore istaknuti istoričari iz Srbije i Australije, a Pajić je, istražujući ovu građu došao do podatka da je preko 1500 ljudi iz Australije i Novog Zelanda došlo da pomogne srpskoj vojsci.
Trbić, koji je scenarista, ujedno je i filmski pedagog na Univerzitetu „Svinburn“ u Melburnu, dok je Gavrilović, koji takođe živi na pomenutom kontinentu, autor mnogih zapaženih dokumentarnih filmova.

Kako se navodi, u najavi, podatak koji čini okosnicu filma nikada nije navođen u zvaničnoj australijskoj istoriografiji i ovo je u neku ruku ispravljanje jedne istorijske nepravde.

Film je sniman osamnaest meseci i prati autentične lokacije iz Prvog svetskog rata. Radnja prati Pajića tokom njegovog putovanja kroz Srbiju, Makedoniju i Grčku, uz njegova svedočenja, kao i kazivanja potomaka australijskih boraca.

Projekcija filma zakazana je za 18 časova u Velikoj sali KC

N. S.

Trkulja-7

U Galeriji Kulturnog centra sinoć je otvorena multimedijalna izložba umetnice Ide Trkulje pod intrigantnim nazivom „(Kad me pitaju) Čime se ti baviš?“. Ova postavka, koja će biti otvorena narednih deset dana, prikazuje raznovrsnost stvaralaštva mlade autorke – od digitalnih ilustracija i dizajna za video igre, do fotografija, crteža i reljefnih slika.

 

Kako sama umetnica kaže, ideja je proistekla iz jednog jednostavnog, ali često ponavljanog pitanja.

-Bila sam inspirisana upravo time što me ljudi stalno pitaju čime se bavim. Bavim se različitim oblicima umetnosti, ali to do sada nisam prikazivala svojim sugrađanima. Po struci sam inženjer fotografije, ali osim toga, bavim se i digitalnom ilustracijom, ilustracijom dečijih knjiga, dizajniranjem tetovaža, grafikom za video igre… Ukratko ima svega digitalnog. Ovo je način da Kikinđanima konačno pokažem sve ono što radim – rekla je Trkulja.

Jedan deo postavke posvećen je ličnim, intimnijim radovima – njenom „hobi kutku“.

-Najdraži su mi reljef lotosa koji sam skoro završila i jedna slika koju sam zajedno sa dvogodišnjom ćerkom bojila. To je poseban momenat za mene – dodaje Ida sa osmehom.

Kao sertifikovani instruktor joge pilatesa i personalni trener, Trkulja u svom stvaralaštvu vidi povezanost između discipline tela i izraza duha.

-U jogi sam pronašla ravnotežu. Unutrašnja disciplina i spoljašnji izraz hrane se iz istog dela stvaralaštva – objašnjava umetnica.

Zamenica direktora Kulturnog centra, Tanja Nožica, izrazila je zadovoljstvo što je upravo Kikinda domaćin jedne ovako neobične i sveobuhvatne izložbe.

-Mi redovno organizujemo izložbe različitih umetnika, ali ova je po mnogo čemu posebna. Ida je mlada umetnica koja se bavi širokim spektrom kreativnih oblasti. Drago mi je što joj je ovo prva samostalna izložba u rodnom gradu“ – rekla je Nožica.

Posetioci su takođe podelili svoje oduševljenje.

-Ida je izuzetno talentovana na svim poljima. Mislim da je ova izložba veliki podstrek ne samo za nju, već i za druge mlade umetnike da se osmele i pokažu svoj rad – istakla je sugrađanka Gordana Laković.

Profesorka Sibil Petenji, koja je pratila Idu još tokom studija, opisala ju je kao umetnicu bogatog izraza i duboke introspekcije.

-Kroz njene radove vidi se istraživanje ženskog identiteta, povezanosti sa zemljom, sa sobom. Njeni radovi su poput bajki – pune tame, ali i ljubavi i životne radosti. Ida stvara nove svetove, bilo da radi na ekranu, na koži ili kroz objektiv – kazala je Petenji.

 

pokrajisnka-sekretarka-kultura-(1)

Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Snežana Janković, v.d. pomoćnika sekretara Sektor za kulturno nasleđe bile su u radnoj poseti našem gradu. Nakon razgovora u kabinetu gradonačelnika Mladena Bogdana, zajedno sa Marijanom Mirkov, članicom Gradskog veća, posetili su Kulturni centar. Pomenuti sekretarijat za rekonstrukcija fasade ove ustanove kulture izdvojio je 20 miliona dinara, a v.d. direktor Marko Markovljev istakao je da će radovi započeti vrlo brzo s obzirom na to da su se čekale spoljne temperature neophodne za obavljanje ovog posla.

 

-Cilj naše posete je da obiđemo ustanove kulture za koje su izdvojena sredstva iz Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, ali i da se upoznamo sa stanjem u institucijama i na licu mesta čujemo koji su im planovi i kako možemo da pomognemo da se oni realizuju – istakla je Aleksandra Ćirić Bošković. – U Narodnom muzeju, po obilasku stalne postavke i prostora namenjenog deci i mamutici Kiki, mogli smo da čujemo koji koraci bi trebalo da se preduzmu kako bi stalna postavka bila još bolja i bogatija.

Rad Narodnog muzeja predstavio je v.d. direktor Miloš Pušara, dok su programe ADZNM „Gusle“ obrazložili direktor Zoran Petrović i njegovi saradnici.

-U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“, koje okuplja veliki broj dece i mladih, imali smo priliku da se uverimo da su sredstva 2,8 miliona dinara, kojim su podržani FENOK i „Mali maturantski ples“ utrošena na pravi način. Ovo društvo je jedno od najstarijih u našoj zemlji, odlično rade i zaslužuju našu punu podršku. Prijatno smo iznenađeni radom, agilnošću i programima koji se organizuju u kulturnim ustanovama u Kikindi – precizirala je Aleksandra Ćirić Bošković i dodala da će Pokrajina i u narednom periodu pomagati ustanove kulture kako u realizaciji tekućih programa, tako i u kapitalnim ulaganjima.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je Aleksandra Ćirić Bošković i u prethodnom periodu bila u Kikindi i da je i tada imala priliku da se uveri u to šta je urađeno radi boljeg funkcionisanja kulturnih institucija.

-Grad ima dobre planove za dalja ulaganja u ustanove kulture i ovo je bila odlična prilika da o njima razgovaramo sa pokrajinskom sekretarkom – naveo je Mladen Bogdan – Značajna sredstva izdvojena su za uređenje fasade Kulturnog centra i za sve nas ovo ulaganje je značajno jer zaokružuje ciklus velikih ulaganja u ovaj objekat. Bez pomoći Pokrajine i Republike, kapitalna ulaganja ne bi bila moguća, te je važno da se pokrajinska sekretarka na licu mesta upozna sa sadašnjim stanjem, što smo joj i omogućili posetom Narodnom muzeju. Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ značajne su, ne samo za Kikindu, nego i za srpski narod, posebno što obeležavaju 150 godina postajanja i rada. Ustanove kulture u Kikindi nalaze se zgradama koje su simbol grada i u kojima su neophodna ulaganja.

U toku je priprema budžeta svih pokrajinskih sekretarijata za 2026. godinu. Budžetom će biti predviđeno sufinansiranje programa koji su i najvažniji ustanovama kulture.

-Finansijskim planom obuhvatićemo konkurse u oblasti kulturnog nasleđa, savremenog i filmskog stvaralaštva, verskih zajednica, nacionalnih manjina, otkupa knjiga, publikacija i drugo. Verujem da će svi koji konkurišu biti podržani i da će projekti sa kojima će aplicirati biti prepoznatljivi – zaključila je pokrajinska sekretarka.

A.Đ.

IMG-3775

Povodom netačnih i zlonamernih informacija koje su se pojavile u javnosti, Kulturni centar Kikinda obaveštava građane da nema nikakvu nameru da zatvori bilo koji ugostiteljski objekat u okviru svoje zgrade, niti džudo salu. Ti prostori nikada nisu ni bili namenjeni delatnosti Kulturnog centra i stoga se nikada nije ni razišljalo u tom pravcu.

Važno je naglasiti da je Grad Kikinda vlasnik zgrade i svih lokala i prostora u njoj, te da isključivo Grad odlučuje o njihovoj nameni i korišćenju. Kulturni centar Kikinda za to nema ingerencije, niti to može biti u njegovoj nadležnosti.

Istini za volju, jedini prostor o kojem se u određenom trenutku razmišljalo kao o mogućem mestu za otvaranje bioskopa bila je košarkaška sala Partizana. Međutim, kako nije pronađeno alternativno rešenje za sportske aktivnosti koje se u toj sali svakodnevno odvijaju,
od te ideje se odustalo.

Sa druge strane, prema istraživanju Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Srbije, čak 80% mladih u Kikindi prepoznalo je otvaranje bioskopa kao najvažniji kulturni prioritet u našem gradu. Kulturni centar Kikinda ostaje posvećen pronalaženju adekvatnog prostora i rešenja koje će omogućiti realizaciju ovog važnog kulturnog projekta, jer bioskop predstavlja potrebu i želju pre svega mladih, ali i šire zajednice.

Kulturni centar Kikinda nastaviće da odgovorno i transparentno informiše javnost o svim svojim planovima i projektima, te još jednom apelujemo na medije i pojedince da se uzdrže od širenja neproverenih i lažnih informacija, ističe se u saopštenju ove ustanove kulture.

decija-piaca-(3)

I ove subote dečija pijaca u Kulturnom centru izmamila je najmlađe prodavce. U ponudi su bile igračke, društvene igre, šnalice, slikovnice, knjige, bojice, udžbenici, odeća i još puno toga.

Iskra Mihaljčić kaže nam da se lepo provela i pored toga što je deo predmeta koji joj više ne trebaju prodala, nešto je i kupila.

-Drugi put sam došla. Ovde je lepo, ima nas puno i svi se družimo. Donela sam da prodam igračke sa kojima se više ne igram, slikovnice, bojice. Sledeći put kad dođem doneću i odeću. Na pijaci ima svašta i ono što sam zaradila potrošila sam kako bih kupila sebi heklanu žabicu – saznali smo od Iskre.

I dve drugarice devetogodišnja Teodora Nedin i desetogodišnja Lena Previjanac, takođe su bile u ulozi prodavaca.

-Prvi put smo ovde i sigurno ćemo doći i naredne subote – otkrila nam je Lena. – Nismo puno toga prodale, ali je najvažnije da smo se družile sa drugom decom i lepo provele.

Lena je dodala da ništa na dečijoj pijaci nije skupo.

-Donele smo šnalice, gumice, torbice, rajfove, novogodišnju kapu, pa i majicu – pojasnila je Lena. – Prodavali smo šnalice za 10 i 20 dinara. I svi ostali koji su došli imali su interesantnu robu. Kupila sam igračke koje nemam kod kuće.

Na pijaci ste mogli da dobijete i novu frizuru i to za svega 300 dinara, s obzirom na to da je jedna od devojčica pravila punđe po toj ceni.

A.Đ.

 

selakovic-kck-fasada-(7)

Ministar kulture Nikola Selaković boravio je u radnoj poseti Kikindi. Sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom potpisao je ugovor o sufinansiranju  rekonstrukcije fasade Kulturnog centra. Projekat se realizuje u okviru nacionalnog programa „Gradovi u fokusu“.

Najpre je ministar Selaković  posetio Gradsku kuću, gde ga je primio prvi čovek grada sa saradnicima Marijanom Mirkov, članicom Gradskog veća i Markom Markovljevim, v.d. direktorom Kulturnog centra. Nakon toga, gosti i domaćini, obišli su Kulturni centar za čije uređenje je Ministarstvo kulture izdvojilo značajna sredstva u prethodnim godinama.

 

-Zajedničkim ulaganjem Republike, Pokrajine i grada objekat je sređen. Da pre godinu dana nisam bio ovde, i video u kakvom je stanju zgrada bila tada, ne bih poverovao da jedna „starica“ može da postane „dama“ –  kazao je ministar Selaković – Opredelili smo 12 miliona dinara za rekonstrukciju najvećeg dela spoljne fasade, 20 miliona obezbedila je Pokrajina, a lokalna samouprava izdvojiće osam miliona dinara. Kulturni centar se iz godine u godinu proširuje kada je reč o programima i sadržajima, a sve u cilju da se obogati kulturni život Kikinde.

Gradonačelnik Bogdan zahvalio je na opredeljenom novcu jer će rekonstrukcija Kulturnog centra biti nastavljena.

-Zahvaljujući sredstvima Ministarstva i Pokrajine uradiće se veliki i zahtevan posao – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Krajnje vreme je da se fasada obnovi i zahvaljujući zajedničkim sredstvima ova zgrada dobiće izgled kakav zaslužuje. Kulturni centar ima značajan broj sekcija i programa koji privlače sugrađane svih uzrasta, a rekonstrukcija dolazi u pravo vreme, u godini kada obeležava jubilej, 40 godina postojanja i rada.

Ovo je bila prilika da se razgovara o budućim planovima i ulaganjima.

-Razgovarali smo o nužnoj rekonstrukciji krova zgrade Kurije. U ovom objektu je Narodni muzej, Istorijski arhiv, Turistička organizacija grada i Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“. Ovim, važnim, ustanovama kulture neophodne je obezbediti dobre uslove za rad. Podvukao bih da ne postoji podela na male i velike gradove, nego postoje posvećeni ljudi koji pred sebe postavljaju svoje vizije i ciljeve i koji marljivošću uspeju da privuku podršku kako bi došli do krajnjeg cilja. Ovo je deseta godina kako se sprovodi program „Gradovi u fokusu“ i za to vreme  uložili smo dve milijarde 382 miliona dinara u razne projekte. Od tog novca, samo u poslednjih pet godina u Kikindu je kroz „Gradove u fokusu“ došlo preko 62 miliona dinara. I ovo je pokozatelj da se ispunjava svrha programa, da ne budu u fokusu Beograd i Novi Sad, veća sve lokalne samouprave u Srbiji – zaključio je ministar Selaković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Rekonstrukcija fasade dugo se čeka i važan je korak u očuvanju jedne od tri najstarijih zgrada u centru.

-Radovi u Kulturnom centru započeli su zamenom spoljne stolarije i rekonstrukcijom krova. Nakon toga urađena je adaptacija foajea, reparacija stepeništa, hodnika, zamena unutrašnje stolarije, toaleta, podova, elektro i molersko-farbarski radovi. Plafoni su oslikani šarama koje su nekada krasile tavanicu ovog objekta – pojasnio je Markovljev.

Fasada će se raditi iz dve faze. Prva će obuhvatiti jugoistočni deo spoljne zgrade sa radovima na Baletskoj sali, na samom uglu. Nakon toga biće sanirana i jedna unutrašnja fasada. Posao bi trebalo da započne u septembru, kada vreme dozvoli.

A.Đ.

 

Ljiljana-1

Pored toga što slika, drži kreativnu radionicu u Kulturnom centru, naša sagovornica je i humanitarac  i volonter Crvenog krsta

Iz rodne Mačvanske Mitrovice Ljiljanu Bogosavljev studije su najpre odvele u Novi Sad, gde je upoznala svog budućeg supruga, Kikinđanina Sinišu, koji je isto bio student. Ljubav je planula i Ljiljana je odlučila da nakon izvesnog vremena svije svoje porodično gnezdo u našem gradu. Uz supruga, koji joj je uvek bio velika podrška, veoma je ponosna na dva sina. Danas, kad su oni samostalni ljudi, sa završenim fakultetima i lepim poslovima u Novom Sadu, Ljiljana ima vremena da se više posveti svojim davnašnjim ljubavima – slikarstvu i drugim likovnim umetnostima. I u tome ima puno uspeha.

Najnovije priznanje za njene kreativne domete desilo se nedavno, na obeležavanju četiri decenije Kulturnog centra Kikinda, kada je ova naša sugrađanka ponela laskavu titulu „Viteza Kulturnog centra“. Nije to došlo slučajno, jer ona već deceniju i po drži stvaralačku radionicu u ovoj ustanovi kulture.

– Kreativna radionica „Čarolija mašte” postoji već 14 godina. Sve je to počelo takoreći slučajno. Kad su mi deca odrasla i osamostalila se, pa sam imala malo više slobodnog vremena, najpre sam krenula da izrađujem slike od cepkanog plastelina koje su vrlo atraktivno izgledale. Slike su bile zapažene i pozvali su me jednom prilikom na neki ovdašnji umetnički kamp, gde je moje slike videla Tanja Nožica, tada direktorka Kulturnog centra. Ona se oduševila i tom prilikom me pozvala da počnem da držim kreativne radionice u Kulturnom centru. I to uspešno traje, evo, već deceniju i po.

– Najčešće su nam radionice subotom i ja se za svaku pripremam kao da je prvi put, radim vrlo temeljno i sa odgovornošću. Trenutno imamo 12 polaznika i pravimo ukrasne predmete od reciklažnog papira ili nekih drugih lako nabavljivih materijala. Učesnici radionice su deca osnovnoškolskog uzrasta i trudimo se da negujemo lepe vrednosti i osećaj zajedništva. Zanimljivo je da su članovi te radionice, koju smo nazvali „Čarolija mašte” uglavnom devojčice, a dečaci se pomalo snebivaju da nam se pridruže. Nadam se da će se ta praksa promeniti, jer kreativnost nema rodni predznak- priča Ljiljana u razgovoru za “Komunu”.

Pored ove preokupacije, od pre nekoliko godina učestvuje i u slikarskoj radionici, koju takođe u Kulturnom centru drži slikarka Smiljana Šalgo.

– Izgradila sam svoj samostalni likovni izraz i desi se da posmatrači na nekoj grupnoj izložbi prepoznaju, između mnoštva drugih, koji je moj rad –  dodaje naša sagovornica.

Prošle godine je Ljiljana imala i samostalnu izložbu radova u tehnici akril. Napominje i da joj posebno zadovoljstvo pričinjava pomenuta saradnja sa Smiljanom Šalgo, s obzirom da su i bliske prijateljice. Ljiljana ima reči hvale ne samo za Smiljanu, nego i Tanju Nožicu, kao i za sadašnjeg rukovodioca Kulturnog centra Marka Markovljeva. Uvek imaju sluha za sve kreativne ideje.

Pored nabrojanog, naša sagovornica je i veliki humanitarac. Volonter je Crvenog krsta skoro 17 godina, a deceniju i po dvaput sedmično aktivna učesnica programa „Briga o starima”.

– U pitanju su lica starija od 65 godina koja nisu instutucionalno zbrinuta, i koja su sa nižim nivoom socijalne sigurnosti. Moja koleginica Eržebet Cucić kao zdravstveni radnik i ja dolazimo im u kućne posete. Eržebet im meri fizičke parametre zdravlja, šećer i pritisak, a ja im pružam psihosocijalnu podršku. Često su u pitanju samačka domaćinstva i korisnici narodnih kuhinja i mi im pružamo ono što oni ne mogu da ostvare putem drugih organizacija, a to je da ne budu društveno izopšteni. Važno je da te starije osobe ostanu što duže u svom okruženju kao i da ih motivišemo da što duže koriste vlastite fizičke i mentalne potencijale, jer time i produžavaju vlastiti život.

PRIZNANJE JE MOTIVACIJA

– Prijatno sam se iznenadila ovim skorašnjim priznanjem „Vitez Kulturnog centra” i veoma sam im zahvalna što su prepoznali moj rad – kaže Ljiljana. Razgovorom s ovom kreativnom i svestranom osobom uverili smo se da će je ova nagrada još više motivisati u daljem radu.

N. Savić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

balet-kck-(4)

Baletska škola Novi Sad, izdvojeno odeljenje u Kikindi, upisuje dečake i devojčice uzrasta od 9 do 11 godina u pripremno odeljenje i u prvi razred.

Baletska škola je državna ustanova, školovanje je besplatno i nalazi se u Kulturnom centru.

Informacije se mogu dobiti na broj 061 281 41 41.

error: Content is protected !!