кикиндски портал

struja (2)

Građani koji ispunjavaju uslove od ponedeljka mogu da podnesu zahtev za sticanje statusa energetski ugroženog kupca kako bi dobili pravo na umanjenje računa za struju, gas ili toplotnu energiju. Energetski ugroženi kupac u toku jedne kalendarske godine može da se opredeli za umanjenje mesečnog računa za korišćenje samo jednog energenta. Kod električne energije olakšica se primenjuje tokom čitave godine, dok se umanjenje obaveza za gas i toplotnu energiju primenjuje tokom zimskih šest meseci.

Uslovi za sticanje ovog statusa su materijalni položaj, ukupan mesečni prihod domaćinstva i broj članova, imovno stanje, ostvareno pravo na novčanu socijalnu pomoć ili dečji dodatak ili uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica, kao i zdravstveno stanje člana domaćinstva. Prethodni dug za prirodni gas, električnu ili toplotnu energiju ne isključuje mogućnost sticanja statusa energetski ugroženog kupca. Građani podnose zahtev u svojoj opštini ili gradu, prema mestu prebivališta, odnosno boravišta.

Ko ima pravo na popuste?

Pravo na status energetski ugroženog kupca imaju primaoci socijalne pomoći, dečjeg dodatka ili uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica. Taj status ima i domaćinstvo čiji član koristi medicinske aparate ili uređaje neophodne za održavanje zdravlja, a za čiji rad je potrebno napajanje iz elektromreže, i kome obustavom isporuke struje može biti ugrožen život ili zdravlje.

Ispunjenost uslova za sticanje statusa energetski ugroženog kupca nadležni u gradskoj ili opštinskoj upravi utvrđuju uvidom u podatke iz službene evidencije i dužni su da u roku od 30 dana odgovore na zahtev. Njihova obaveza je i da podatke o građanima koji su stekli ovaj status dostavljaju energetskom snabdevaču svakog meseca.

Status energetski ugroženog kupca mogu da dobiju jednočlana domaćinstva čija ukupna mesečna primanja ne prelaze 21.074 dinara. Za porodice sa dva člana limit je 33.402, a tročlana 45.729 dinara.

Granica prihoda za četvoročlano domaćinstvo je 58.057 dinara. Kod petočlanih porodica prihodi treba da budu do 70.384, a šestočlanih do 82.711 dinara, Predviđeno je i da se za porodice sa više od šest članova, za svakog dodatnog pojedinca dodaje 12.327 dinara.

Prema kriterijumu imovno stanje, ukupna površina stambene jedinice za jednočlana domaćinstva ne sme da bude veća od 40, a za dvočlana od 58 kvadratnih metara. Maksimalna površina za porodice sa tri člana je do 66, a sa četiri člana do 74 kvadrata. Limit za petočlana domaćinstva je do 87, a za šestočlana i veća do 96 kvadratnih metara.

Tri puta više domaćinstava

Sredstva za zaštitu energetski ugroženih kupaca obezbeđuje država. Za tu namenu budžetom za narednu godinu predviđene su četiri milijarde dinara. Procenjuje se da će umanjenje računa za struju, gas i toplotnu energiju, umesto dosadašnjih 68.000, moći da koristi 191.000 domaćinstava.

 

IMG_0871

Dvadeset šesta sednica gradske skupštine biće održana u utorak 20. decembra. Odbornici će razmatrati predlog odluke o budžetu grada za narednu godinu kao i programe poslovanja javnih preduzeća u 2023. godini.

– Odluka o budžetu je jedan od najvažnijih dokumenata koji se nađe pred odbornicima i po običaju izazove obimniju raspravu- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

– Budžet je pažljivo planiran i na njemu se detaljno radilo. Razgovarali smo svakodnevno sa sugrađanima i trudili se da u najvećoj meri uvažimo njihove zahteve i potrebe. Suština naše politike je da obraćamo pažnju na sve, tako da će i ovaj budžet biti uravnotežen, što bi značilo i razvojni i socijalno odgovoran- ukazuje Bogdan.

– Na dnevnom redu sednice naći će se i programi poslovanja javnih preduzeća i javnost će imati priliku da čuje kakvi su njihovi planovi za narednu godinu. To su sigurno teme koje zanimaju građane, jer se tiču rešavanja bitnih životnih pitanja u gradu. Javna preduzeća postaju pravi servisi građana, a njihove pozitivne reakcije nam pokazuju da smo na pravom putu-navodi predsednik gradske skupštine..

Na dnevnom redu predstojeće sednice biće i izmene osnivačkog akta JP „Kikinda“, statut Narodnog pozorišta, Lokalni akcioni plan za sprovođenje mera i aktivnosti u upravljanju migracijama na teritoriji Kikinde od 2022. do 2027. godine, Lokalni akcioni plan za Rome i Romkinje 2022-2025. godine, kao i između ostalog, odluka o pristupanju izradi plana detaljne regulacije za solarni park „Solar Power Plant Delta” u k.o. Banatska Topola.

parking mesta

Privedena je kraju izgradnja novih parking mesta na tri lokacije u Kikindi. Nakon što su građani nadležnima u lokalnoj samoupravi opravdano ukazali na nedostatak adekvatnih mesta za parkiranje na više lokacija u gradu, njihovi apeli uslišeni su- posle rebalansa gradskog budžeta.

Nova parking mesta izgrađena su u Mikronaselju, u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, potom u ulici Ive Lole Ribara, nedaleko od raskrsnice sa Svetosavskom kao i na početku ulice Uglješe Terzina, kod ukrštanja sa ulicom Miloša Velikog.

 

 

 

jevrosima lukić

U čarobnom svetu akvarela Jevrosime Lukić čekaju vas iskonski prizori netaknute lepote- snežni planinski predeli, osunčane obale, kovitlaci oblaka nad ravnicom, idiličan proplanak  pokraj bistre reke, šumoviti obronci…Suptilne nijanse dočaravaju harmoniju i lepotu izvorne prirode, slojevito i poetično. Izložba je simbolično nazvana “Susret”, kaže autorka.

-Izloženo je trideset mojih radova, najviše pejzaža, mada radim i mrtvu prirodu, portrete i urbane pejzaže. Izložba se zove „Susret“ jer sam na slikarskoj koloniji u Novim Kozarcima upoznala gospođu Tanju i naš susret je bio plodonosan, pa sam za kratko vreme spremila ovu izložbu. Izlažem u Kikindi prvi put i veoma mi je drago što je publika u prilici da vidi moje akvarele, pogotovo što ste, ovde u okolini imali Zdravka Mandića, našeg poznatog akvarelistu- navodi Jevrosima Lukić.

Preko Međunarodne asocijacije akvarelista (IWS), njeni radovi stigli su do Rusije, Turske, Španije, Albanije, Irana, Francuske, Vijetnama, Mađarske, Bugarske, Velike Britanije. Iza sebe ima veliki broj nagrada i priznanja. Učesnica je brojnih likovnih kolonija i humanitarnih akcija u zemlji i inostranstvu.

-Radila sam ranije i ulja na platnu, ali sam imala intervenciju na srcu, zbog čega mi smeta terpentin. Sada radim isključivo akvarele. Brzo mislim i brzo radim. Akvarel morate svakodnevno da radite, da bi ruka bila slobodna, da to ide kao voda – rekla je umetnica.

Jevrosima Lukić rođena je 1952. godine u Golupcu. Živi i radi u Beogradu. Slikarstvo je učila kod profesorice Dunje Dokić Nikolić. Članica je ULUS-a i ULUPUDS-a.

-Treba kazati da je akvarel delikatan medijum koji pruža mogućnost neograničenih, vrednosnih izvedenica kojima Jevrosima suvereno vlada gradeći oblike suptilnih nijansi-napisao je o Jevrosiminim slikama Zdravko Vučinić, istoričar umetnosti, slikar i likovni kritičar. – Prizori njenih slika ukazuju na sećanje kada je priroda nadmoćno vladala čovekovim neobuzdanim prohtevima ili je, pak, među njima trajalo uspostavljeno, obostrano sadejstvo. Njena dela upućuju na vreme kada su čovek i priroda živeli u saglasnosti i harmoniji koja, u novije vreme neumitno izmiče, navodi Vučinić.

Izložbu „Susret“ u Galeriji KC možete pogledati do 27. novembra. Jevrosima Lukić sutra će biti gošća radionice u Kulturnom centru koju vodi Smiljana Šalgo, na kojoj će deci, praktično dočarati tehniku akvarela.

 

1668603359370

Posle požara u kojem su, prošle nedelje, ostali bez kuće i kompletne imovine, šezdesetsedmogodišnja Kikinđanka Jelena Jević i njen sin još uvek su u privremenom smeštaju, u Hostelu „Paparazzo“.

– Ako neko zna za neki smeštaj, bar sobu, do 50 evra, koliko bismo mogli da priuštimo da platimo, molim da nam javi. Mi nemamo ni nameštaj, ništa, ali čak ni to nije toliko važno, koliko je bitno da ima grejanja jer ja ne mogu da ložim. Sin i ja smo sami, oboje bolesni, jedan drugom pomažemo. Strah me je, dolazi zima – kaže Jelena.

Jelena je invalid. U penziju je otišla iz Vodoprivrednog preduzeća „Gornji Banat“ u kojem je 35 godina radila kao sekretarica. Sin je bolestan i ne može da radi. Sa penzijom od 35 hiljada dinara i nadoknadom koju dobija sin uspevali su da prežive zahvaljujući tome što je Jelena radila sezonske poslove. Prilikom odlaska u fabriku u Staroj Pazovi, u martu, doživela je saobraćajnu nesreću. Zbog teških povreda operisana je, ima šipku u nozi. Sada trpi stalne bolove i više ne može da radi.

Mobilni tim Centra za socijalni rad prvi je, u noći požara, pritekao u pomoć Jevićima koji su smešteni u Hostel “Paparazzo”. Molbi vlasnika Hostela, Siniše Pašića, takođe i predsednika Udruženja preduzetnika, odazvali su se ugostitelji, vlasnici „Kod Fićoka“, „Nacionalne klase“ i Pekare „Niti“, Stefan Felbab, Robert Pataki i Vebi Čočaj, koji su obezbedili obroke. Iz Pekare „Ristevski“ ponudili su večeru, ali se Jelena zahvalila. Ne moraju i da večeraju, kaže.

– Oni bukvalno ništa nemaju. Trebaće im mnoge stvari, ali tek pošto budu imali trajnije rešenje za stanovanje, a za to se, do sada, niko nije javio. Svi samo daju podršku, od toga nemamo ništa – kaže Pašić.

Jelena i Marko nadaju se da će jednog dana moći da obnove svoju kuću. Međutim o tome, za sada, ne mogu ni da razmišljaju. Njihova budućnost sasvim je neizvesna.

Za novčanu pomoć otvoren je žiro-račun u “Rajfajzen” banci: 265-0000000580627-52. Ukoliko majci i sinu želite da ponudite kuću za održavanje ili stan uz malu nadoknadu, možete ih potražiti na recepciji Hostela „Paparazzo“.

Nikola-Lukac-i-Danka-Vasiljevic

Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i izvršna direktorica Javnog vodoprivrednog preduzeća “Vode Vojvodine”, Danka Vasiljević, obišli su danas završne radove na uređenju kanalske mreže na Starom jezeru.

– Uređuje se oko 30 kilometara kanala u trima katastarskim opštinama: Kikinda, Bašaid i Banatska Topola. Uklonjeno je više od 260 hiljada kvadratnih metara vegetacije i izmuljeno je preko 40 hiljada kubnih metara iz kanalske mreže. Deo se rasipa u okolini kanala, a tamo gde to nije moguće, transportuje se na pogodne lokacije. Osim toga, očišćeni su i propusti koji su se u prethodnom periodu začepili od mulja – izjavila je Vasiljevićeva.

U pitanju je završna faza uređenja kanalske mreže, koju sprovode Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Grad Kikinda i „Vode Vojvodine“. Ukupna vrednost radova je 40 miliona dinara, a izvođač je Vodoprivredno društvo „Srednji Banat“, koje je teritorijalno nadležno za ovo područje. Gradonačelnik Lukač podsetio je da ova saradnja traje već 15 godina.

– Nastavljamo dobru praksu. Sada se uređuje severni krak kanalske mreže, ali mi kontinuirano radimo na uređenju i održavanju Starog jezera. U narednom periodu biće još projekata za dodatno uređenje, kako bi ova oaza u centru grada dobila nove sadržaje i novu dimenziju. Planiramo da, s rumunskim partnerima, u okviru prekogranične saradnje, apliciramo sa projektima kojima bismo, možda, čak i oživeli reku Galadsku.

U izgradnju parkovskih površina, 700 metara staza, mobilijar, klupe i rasvetu s druge strane kanala, Kikinda je, ove godine, uložila 413 hiljada evra, od kojih je 85 odsto dobijeno na konkursu Intereg IPA programa prekogranične saradnje. Zasađene su 34 vrste zelenila i napravljeno brdo za sankanje.

Jedina prirodna vodena površina u Kikindi, Staro jezero, ukupne površine oko 5,1 hektar, ostatak je nekadašnje rečice Galadske koja je, kao ogranak reke Moriš, proticala kroz grad. Posle velikih poplava u 19. veku, izgradnjom nasipa radi zaštite stanovništva, Galadska je odsečena od Moriša i dotok vode je postepeno prestao.

Šezdesetih godina prošlog veka, Staro jezero ili Štefančeva bara, uređena je  kao gradsko kupalište. Problemi s dotokom tekuće vode bili su sve veći i, vremenom, samo jezero je zapušteno, kao i prostor oko njega. Prvo veće uređenje ovog prostora preduzeto je pre petnaestak godina. Mostići su napravljeni 2016. godine, a uređenjem površina preko kanala, proširen i ulepšan prostor postaje ekskluzivno mesto za šetnju i rekreaciju, kako za Kikinđane, tako i za turiste, goste grada.

Sugrađanka Ena Gogić (13) nastavlja da niže muzičke uspehe. Na Međunarodnom festivalu za decu „Školjkice“, koji se ovog vikenda održava u Novom Sadu, osvojila je drugo mesto. Nastupila je sa pesmom „Glasam za ljubav“ za koju je tekst napisao Tode Nikoletić, a muziku i aranžman Lado Leš.

Na festivalu je učestvovalo 24 takmičara iz Rusije, Bugarske, Slovenije, Makedonije, Malte, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske i Bosne i Hercegovine.

„Školjkice” je muzički festival za decu međunarodnog karaktera, a za cilj ima predstavljanje zemalja učesnica, njihove kulture, umetnosti i tradicije kroz savremeno stvaralaštvo za decu i omladinu. Sad već tradicionalno, od 2006. godine, održava se u prvoj polovini novembra.

Ena Gogić i ranije je osvajala nagrade na muzičkim festivalima u zemlji i inostranstvu, a talenat i pevačko umeće ovoga puta dobili su potvrdu od međunarodnog žirija koji čine renomirani stručnjaci, producenti i direktori festivala iz zemlje i inostranstva. Festival „Školjkice“ uvršten je u kalendar svetske asocijacije festivala “WAF”.

 

 

Grad

Više od 1.300 socijalno ugroženih porodica dobiće besplatan ogrev za šta je iz gradskog budžeta opredeljeno 14 miliona dinara, skoro duplo više sredstava nego ranijih godina. Uprkos poteškoćama u nabavci- visokoj ceni i nestašici na tržištu, pomoć sugrađanima stiže u pravo vreme. Sa početkom grejne sezone 1. novembra, počela je i podela ogrevnog drveta na kućne adrese. Kriterijumi za ostvarivanje prava nisu se menjali, izjavio je „Kikindski“ predsednik Skupštine Grada Kikinde Mladen Bogdan.

-U pravo vreme smo raspisali nabavku i uspeli da dođemo do povoljnije cene drveta. Zbog teške zime koja nas očekuje uslovljene krizom energenata i poskupljenjima, obezbedićemo više ogrevnog drveta nego ranijih godina, pa će više socijalno ugroženih porodica dobiti pomoć. Da je bilo lako, nije. Borili smo se sa visokom cenom, sa nedostatkom drveta na tržištu, sa sve većim potrebama socijalno ugroženih. Nije naivno kada morate da izdvojite duplo više novca iz budžeta u odnosu na prethodne godine, a da drugo nešto ne oštetite- naglasio je Bogdan.

-Porodicama koje su ostvarile pravo na pomoć sledi jedan kubik, što nismo menjali, kako bi što više ljudi dobilo ogrev. U ovom trenutku ne možemo reći tačan broj korisnika, zbog prava na žalbe i roka za postupanje po istim, ali je sigurno da će znatno više socijalno ugroženih sugrađana biti pomognuto- napominje predsednik gradske skupštine.

Pravo na besplatan ogrev, kao i ranijih godina, imaju socijalno ugrožena domaćinstva: korisnici novčane socijalne pomoći, porodice sa troje i više dece, porodice sa teže obolelim članovima, staračka domaćinstva, višestruki dobrovoljni davaoci krvi. Kao i svake godine postoji Komisija koja razmatra zahteve po ovim stavkama.

-Očekujemo da će podela biti završena u roku i zamolićemo dobavljače da što brže rade na terenu. Grad Kikinda je još jednom pokazao brigu o svojim najugroženijim sugrađanima, posebno u ovim kriznim vremenima. Njima to mnogo znači, a nama da smo tim ljudima pomogli  – jasan je Bogdan.

analiza

Poljoprivredna proizvodnja mora se raditi planski, kako bi krajnji rezultat bio povoljan, jasan je stav struke. Značajnu ulogu u tome ima laboratorijska analiza zemljišta koja se kontinuirano sprovodi proteklih godina. Grad Kikinda i Poljoprivredna stručna služba omogućili su više od 400 besplatnih agrohemijskih analiza zemljišta za poljoprivrednike.

-Poljoprivrednici treba da nas obaveste gde se parcela nalazi, a naša služba preko Geo Srbije nađe gde je parcela, uzmemo uzorak, uradimo analizu i dostavimo rezultate. Ugovor je takav da mi ovaj posao moramo da završimo do kraja godine – objašnjava Mladen Đuran, direktor Poljoprivredne stručne službe u Kikindi.

Redovna kontrola osnovne plodnosti tla preduslov je pravilne ishrane bilja. Analiza zemljišta važna je za postizanje rezultata proizvodnje, a ima i jasnu ekonomsku računicu.

– Analize su važne kako bi se videlo sa čim se raspolaže, kakvo je zemljište. Uradimo osnovne makro elemente i vidimo koliko određenih elemenata ima u višku ili manjku i onda možemo to da korigujemo đubrenjem. S obzirom na to koliko je đubrivo skupo, analizu je isplativo uraditi, a ne napamet primeniti đubrenje. Đubriva su u proteklih godinu dana poskupela čak i do dva i po, tri puta- kaže Đuran.

Pokrajinski sekretarijat za poaoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  ove godine potpisao je ugovor sa PSS Kikinda kojim je bilo opredeljeno 290 besplatnih uzoraka za ispitivanje  državnog zemljišta na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca. Đuran ukazuje da je akcija uspešno završena i da je najavljeno da će takav program biti ponovljen u narednoj godini.

I opština Novi Kneževac izdvojila je sredstva za analizu poljoprivrednog zemljišta. Ispitano je 275 uzoraka sa njihovog terena.

Edjseg

Postavljanjem nove drveno-metalne kapije na ulazu u  Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ krunisana su dosadašnja ulaganja u renoviranje objekta ovog udruženja.

Radovi su tokom prošle godine obuhvatili sanaciju krova, zamenu prozora i vrata, a da bi se značajno poboljšali uslovi za negovanje kulture i tradicije mađarske nacionalne zajednice, na čemu „Eđšeg“ u kontinuitetu radi već skoro osam decenija, doprinos su dali Fondacija „Betlen Gabor“, Gradska uprava, ali i vredni i posvećeni članovi i prijatelji KUD-a.

 

-U prošloj godini, uloženo je više od 5,5 miliona dinara. Većina sredstava dobijena je preko Fondacije “Betlen Gabor” iz Mađarske, dok je milion dinara iz gradskog budžeta uloženo za zamenu svih prozora. Od ostalih 4,5 miliona uspeli smo da uradimo potpuno novi krov na zgradi sa ulice, što nam je bilo najvažnije, pošto je krov već godinama prokišnjavao. Urađena je fasada na zgradi i unutrašnji deo klub prostorije, gde članovi KUD-a, preko nedelje, provode najviše vremena. Uspeli smo i da promenimo dvoja ulazna drvena vrata.  I članovi društva su bili jako vredni. Renovirali su predsoblje i terasu- napominje predsednica KUD “Eđšeg” Ramona Tot.

Iako ove godine nisu planirali velika ulaganja, rešili su da konkurišu za sredstva za zamenu stare, zelene kapije na samom ulazu u kulturno-umetničko društvo.

-Želja nam se ispunila. Na konkursu Fondacije “Betlen Gabor” dobili smo 200.000 dinara- zadovoljno dodaje Ramona Tot.

Nova kapija od juče krasi ulaz u “Eđšeg”. Izvođač radova bila je firma “Mahagoni varoš” iz Kikinde. U KUD-u su veoma zadovoljni novim izgledom i boljim uslovima za rad. O detaljima u enterijeru, uz iskrenu volju i trud, rado su se pobrinuli i sami članovi. Jedan od njih, Igor Komarek, od stare grede, napravio je zanimljiv luster koji sada krasi predsoblje ovog kulturno-umetničkog društva.

 

 

error: Content is protected !!