кикиндски портал

Na fotografiji je 13. Vojvođanska udarna brigada. Formirana je 14. oktobra 1944. godine u Kikindi. U početku je imala oko 2.000 boraca, ali je taj broj vremenom narastao na 5.000. Komandant brigade bio je Marko Tanurdžić Šiptar, borac iz Srema koji je posle Bosne prekomandovan u Banat.

Najmlađi u brigadi bio je petnaestogodišnji Mijo Varošanec, rođen u hrvatskom Međumurju. Iz logora su ga oslobodili pripadnici Crvene armije i doveli u Vojvodinu. Mijo je želeo što pre da se priključi partizanima. U brigadi je bio kurir.

13. Vojvođanska brigada je imala zadatak da bude druga linija odbrane i čuva pozadinu fronta u završnoj operaciji za oslobođenje zemlje.

Naziv proleterska, kao i počasni naziv udarna brigada, dodeljivan je brigadama koje su se posebno istakle u izvršavanju borbenih zadataka.

 

Muzej radovi

Adaptacija novog galerijskog prostora površine oko 300 kvadratnih metara u Narodnom muzeju Kikinda biće završena  do kraja godine. Putem konkursa “Gradovi u fokusu”, Ministarstvo kulture i javnog informisanja za radove je opredelilo osam miliona dinara.

Prostor je predviđen za novu stalnu postavku, a radovi su započeti protekle godine, ukazala je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

– Dodatni prostor koji se adaptira je prostorija od 40 kvadratnih metara koju je do sada koristio Istorijski arhiv.  Zahvaljujući sufinansiranju Grada Kikinde, biće sređena i ta prostorija, koja je bila najveća pretnja novom prostoru koji gradimo zbog velike vlage. Kada se sve završi, imaćemo veoma lepu galeriju u našem Muzeju koja će biti na ponos celog grada, s obzirom na to da ćemo imati kompletno uređeno levo prizemno krilo Kurije, potpuno adaptirano sa sprovedenim strujnim sistemom, protivpožarnom zaštitom i video nadzorom- rekla je  Lidija Milašinović, direktorica Narodnog muzeja Kikinda.

Da radovi teku predviđenom dinamikom, uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Grad Kikinda je ove godine za ustanove kulture namenio 170 miliona dinara, a preko 20 miliona predviđeno je za investicije. Prezadovoljan sam onim što sam video jer Muzej sa svojim idejama uz podršku Grada Kikinde, republičkih i pokrajinskih institucija, planira da potpuno uredi novi galerijski prostor predviđen za novu postavku.  Sadašnjim tempom radova, sve bi trebalo da bude završeno do kraja godine. Proteklih godina, Grad Kikinda je redovno dobijao sredstva na konkursu Gradovi u fokusu, na osnovu kog se dosta uradilo, pre svega u unapređenju rada ustanova kulture- istakao je gradonačelnik.

Kako je zgrada Kurije kulturno dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju, građevinski radovi izvode se pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice. Izvođač je novosadska kompanija ”Gro statik”.

 

 

 

 

 

Iz Gradske uprave su saopštili da se danas zatvara konkurs za nabavku bicikala, zbog velikog broja prijava i utroška sredstava po ovom konkursu.

U ime lokalne samouprave, Stevan Iličić, predsednik komisije za realizaciju nabavke bicikala zahvalio se sugrađanima na velikoj zainteresovanosti, uz obećanje da će ovaj konkurs postati tradicija, odnosno da će se program podsticaja nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog načina prevoza naći u budžetu resora za ekologiju i naredne godine.

Iličić je rekao da će preliminarna lista krajnjih korisnika biti objavljena u narednih 7 dana.

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao je Konkurs za dodelu kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta do pet hektara u 2022. godini.

Osnovni cilj odobravanja kredita je ukrupnjavanje poseda registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju stvaranja uslova za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje nivoa efikasnosti i stepena konkurentnosti individualnih poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u tekstu Konkursa.

Krediti će biti odobravani sa kamatnom stopom od 1% na godišnjem nivou. Najviši iznos kredita je 4.500.000 dinara, a najmanji 600.000 dinara. Učešće je najmanje 20% vrednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet kupovine, a rok vraćanja kredita pet godina uz grejs period od 12 meseci.

Prijavljivanje na konkurs traje do 31. oktobra.

skola-(3)-w1024

Svečani prijem nove generacije studenata upriličen je danas u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača. Osnovne studije na ovoj visokoškolskoj ustanovi upisalo je 60 studenata, od kojih 45 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta, a 15 na smeru za tradicionalne igre. Među brucošima je i Danka Tomić iz Gradiške.

-Upisala sam ovaj fakultet zbog ljubavi prema tradiciji, kulturi i folkloru. Dugogodišnja sam članica kulturno-umetničkog društva iz Gradiške. Želim da proširim svoje znanje i prenesem ga deci i omladini- kaže ova studentkinja prve godine.

Nastava će početi u ponedeljak 3. oktobra.
-Konkurs za master strukovne studije je završen, u toku je glasanje za rang listu, a upis sledi 13. i 14. oktobra. Ukoliko ostane još mesta, raspisaćemo i treći upisni rok- navodi dr Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Svečanosti u amfiteatru škole prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

-Svaki uspeh dolazi uz marljiv rad, trud, disciplinu i mnogo odricanja. Grad Kikinda ima obavezu prema studentima, da im obezbedi kvalitetno obrazovanje. Ova ustanova ima kvalitetan kadar koji će studentima obezbediti sva potrebna znanja i veštine- istakla je Mickovski.

U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u četvrtak će biti upriličen koncert solo pesama za glas i klavir “Srbija nas spaja”.  Nastupiće sopran Agota Vitkai Kučera u klavirskoj pratnji Jelene Simonović Kovačević.

Agota Vitkai Kučera redovna je profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Pored pedagoškog rada bavi se koncertnim i operskim pevanjem, aktivno izlaže na kongresima i konferencijama, vodi stručne seminare, bavi se glasovnim obrazovanjem elitnih vokalnih profesionalaca. Autorka je brojnih stručnih i naučnih radova i knjiga i dobitnica nekoliko priznanja i nagrada.

Koncert u Muzeju biće održan u četvrtak 29. septembra sa početkom u 19 sati. Ulazak je besplatan.

 

startup-g9479804fa-1280

U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva, domaćinstava i stanova i trajaće do kraja oktobra. Od 8 časova popisivači izlaze na teren i intervjue sprovode od vrata do vrata.
Svako ima zakonsku obavezu da odgovori na postavljena pitanja tačno. Građani će odgovorati na 69 pitanja, a popis okvirno traje 30 minuta. Ako niste kod kuće, popisivač obilazi ponovo, a ukoliko ste i tada odsutni, stavlja obaveštenje u poštansko sanduče na kojem ostavlja svoje podatke i kontakt popisnog info-centra sa kojim zatim stupate u kontakt, a kasnije sa popisivačem ugovarate njegov dolazak.

Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević kaže za RTS da se popis sprovodi jednom u deset godina, ali da ovaj popis kasni jednu godinu zbog pandemije, budući da je bio planiran za april prošle godine. Dodaje da su sva pitanja bila postavljena i na popisu 2011. godine, pa i na ranijim.

“Najveća inovacija u ovom popisu je elektronsko popisivanje. Popisivači idu sa računarima i u laptopima je aplikacija koju je izradio sam Zavod, to je proizvod domaće pameti, i to će mnogo da ubrza postupak, jer se preskaču operacije koje slede nakon popisa, a to je unos podataka”, naglašava Kovačević.

Objašnjava da se to sada sve odigrava onlajn, jer popisivač svakog dana nakon obavljenog posla šalje sve podatke u centralnu bazu. Svi popisivači imaće legitimaciju Republičkog zavoda za statistiku i ovlašćenje. Postoje i pitanja na koja ne moramo da odgovorimo na popisu, a to su etnička pitanja – nacionalna pripadnost, veroispovest i maternji jezik.

Kazne od 20.000 do 50.000 dinara

Ukoliko odbijemo da učestvujemo u popisu, sledi kazna.

“Prema zakonu o popisu uvek se uvodi ta sankcija i ona je krajnji instrument – nešto što nikako nije cilj same operacije. Popisi su jedna tekovina i istorijska i kulturna, a pre svega državna i oni se sprovode u svim državama koje imaju statističke ustanove”, objašnjava Kovačević.

Kada je reč o visini kazne, ona je od 20.000 do 50.000 dinara.

“Nešto se odnosi i na popisivače ukoliko izađu izvan svojih uobičajenih ovlašćenja, a deo i na građane koji odbiju da učestvuju u popisu”, zaključio je Kovačević.

Milenko-Jovanov

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov izjavio je da svaki građanin Srbije i svaki Srbin u svetu može da bude ponosan na način na koji je predsednik Aleksandar Vučić u Ujedinjenim nacijama preneo poziciju naše zemlje, ali i ukazao na politiku koja se vodi u svetu.

„Predsednik Vučić je pred celim svetom izneo argumente Srbije, i kada je u pitanju pozicija Srbije, ali i kada je u pitanju politika koja se trenutno vodi u svetu koji je obuzet krizama na različitim mestima, a te krize dalje prete da naruše čitav do sada poznat međunarodni poredak“, rekao je Jovanov novinarima u Skupštini Srbije.

Jovanov je istakao da je Vučić na vrlo jasan i direktan način, hrabro pred svima, rekao da svetom vladaju dvostruki aršini i da je Srbija vrlo često bila žrtva tih dvostrukih aršina, te pozvao svetske lidere da se vrate onome što je bio međunarodni pravni okvir koji je držao svet u miru svih ovih godina.

„Nadam se da su svi dobro razumeli poruku koju je predsednik rekao i da će bar razmisliti što je rečeno jer bi to bilo važno za budućnost čovečanstva“, rekao je Jovanov.

Fijakeri

U Konjičkom klubu „Banat” neguju tradiciju i ljubav prema ovim plemenitim životinjama, a tradicionalna revija paradnih zaprega koju organizuju jedna je od tri najstarije manifestacije tog tipa u Srbiji.

27. Revija paradnih zaprega na pogonu III okupila je šezdesetak učesnika iz Vojvodine koji su se nadmetali u kategorijama: jednopreg, dvopreg, četvoropreg i petopreg, ali i deca i jahači.

Događaju je prisustvovao Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine, koji je ukazao da je tradicionalna fijakerijada ulepšala „Dane ludaje” i da će lokalna samouprava nastaviti da podržava popularizaciju konjičkog sporta. Prema rečima Jelene Šorak iz KK „Banat”, ovaj klub okuplja tridesetak članova koji uspešno učestvuju na brojnim smotrama i takmičenjima.

Tibor Kookai
Ovogodišnja džinovska pobednica teži 716,5 kg. Tibor Kokai iz Mađarske ne samo da je odbranio prošlogodišnju titulu, već je postavio i novi rekord na Danima ludaje. Prethodna rekorderka, iz 2019. godine, težila je 639,5 kg.
Najdužu tikvu, od 259 cm, doneo je Dušan Jankov iz Čuruga. To mu nije jedina nagrada sa ovogodišnjeg takmičenja, jer je u kategoriji najtežih bundeva osvojio vicešampionsko mesto sa plodom od 501 kg. Treće mesto među teškašicama pripalo je Goranu Laziću (295,5kg).
U kategoriji najdužih bundeva drugo mesto je osvojila Ružica Jankov (253cm), a treće Nađa Jankov (247 cm).
error: Content is protected !!