кикиндски портал

Stanislava-(2)

Veoma je važna dobra komunikacija Grada, Pokrajinske vlade i Vlade Republike Srbije- i to sve na temelju politike čiji je idejni tvorac Aleksandar Vučić, kako bismo se zajedničkim snagama borili za dalji razvoj i prosperitet, ukazuje zamenica šefa poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane” Stanislava Hrnjak.

Kontinuitet razvojnih projekata i nova kapitalna ulaganja. To će, u najkraćem, biti okosnica rada novoformirane Pokrajinske vlade na čelu sa predsednicom Majom Gojković. Snažna podrška Pokrajine od nesumnjive je važnosti za razvoj lokalnih samouprava na njenoj teritoriji, a koliko je ta podrška za Kikindu značajna potvrđuju konkretni rezultati i brojke, rekla je u razgovoru za „Komunu” Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica, zamenica šefa poslaničke grupe „Vojvodina ne sme da stane” i predsednica skupštinskog Odbora za zdravstvo, socijalnu politiku i brigu o deci.

– Srpska napredna stranka je sa svojim koalicionim partnerima 2016. preuzela odgovornost za vođenje Pokrajinske vlade. Veoma ozbiljne rezultate rada, o čemu svedoče finansijski pokazatelji, istakla sam i u svom skupštinskom obraćanju.  U godini kada smo preuzeli odgovornost u vođenju Pokrajine, 57 milijardi dinara iznosio je budžet i ta godina je, posle rebalansa, završena sa oko 60 milijardi. U 2023. budžet AP Vojvodine bio je 120 milijardi. To govori u prilog činjenici da se za osam godina vrlo ozbiljno radilo, pre svega sanirane su posledice prethodne vlasti na čelu sa Demokratska strankom koja je besomučno trošila novac, što se ogledalo i u zaduženosti. Podsetiću, Razvojna banka Vojvodine je dala kredit od 3,5 miliona evra DS-u bez ikakvog obezbeđenja. Mi smo krenuli u realizaciju projekata po prioritetima. Uz jasan plan i program, i posvećenost budžet je udvostručen za osam godina i otvoreno je 85.000 radnih mesta. Saradnja Pokrajinske vlade sa svih 45 jedinica lokalne samouprave bila je intenzivna i  jednako prisutna- ukazuje Hrnjakova.

 

U Kikindi su od 2019. do 2022. godine, iz pokrajinske kase podržani projekti u vrednosti od 1,925 milijardi dinara. Samo  u 2023. godini, taj iznos je čak 918 miliona dinara. Spisak ulaganja je dugačak.

– Ako znamo da je budžet Grada 3,5 milijardi, jasno je koliko je snažna podrška i koliko smo se trudili da konkurišemo sa projektima i dogovaramo ono što je strateški važno. To su najpre ulaganja u vezi sa izgradnjom fabrike vode, magistralni vod i zamena vodovoda, kao i sredstva za četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima, potom za elektrifikaciju, putnu infrastrukturu, atmosfersku kanalizaciju. Radovi u slivu Moravske krenuće vrlo brzo.Treba napomenuti i kontinuirano ulaganje u opremanje bolnice, sve obrazovne ustanove, ustanove kulture. Skoro 400 miliona opredeljeno je za rekonstrukciju škole „Feješ Klara” – podseća naša sagovornica.

Hrnjakova napominje da je prošle godine usvojen Plan razvoja AP Vojvodine do 2030. godine koji se zasniva na četiri glavna pravca: visok životni standard, energetski održiva, digitalno i prostorno povezana Vojvodina, zelena Vojvodina otporna na klimatske promene i interkulturalna- po meri svih njenih građana.

– Uverena sam da će novoizabrana Vlada kvalitetno i posvećeno raditi, to su iskusni i odgovorni ljudi koji su decembra 2023. dobili ozbiljnu podršku na izborima. Veoma je važna dobra komunikacija Grada, Pokrajinske vlade i Vlade Republike Srbije- i to sve na temelju politike čiji je idejni tvorac Aleksandar Vučić, i mi jesmo na tom putu, a naši koalicioni partneri sa tim su saglasni- ističe Hrnjakova.

Podsetimo da je za izgradnju prva četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izdvojio 280 miliona dinara, dok će ostatak potrebnih sredstava obezbediti Grad.

-Dogovorili smo strateški da sva sela dobiju čistu, pijaću vodu, apliciraćemo sa projektno tehničkom dokumentacijom. Svesni smo da ima mnogo otvorenih infrastrukturnih pitanja, i ona su na mapi projekata koje ćemo rešavati. Za izgradnju kanalizacije u naseljima Strelište i Železnički novi red očekujemo podršku Ministarstva zaštite životne sredine, projektno tehnička dokumentacija je spremna- ističe Hrnjakova.

NA LISTI VREDNI I POSVEĆENI SUGRAĐANI

Na predstojeće lokalne izbore 2. juna, SNS izlazi u širem frontu, pa su na listi „Aleksandar Vučić- Kikinda sutra” još i SPS i SRS, pored dosadašnjih koalicionih partnera PUPS-a, Pokreta socijalista i Ljajićevih socijaldemokrata.

– Imamo stara i nova lica, kandidate iz svih sela, kao i grada. To je sve pošten svet, vredni, angažovani i posvećeni sugrađani, u saglasju sa planovima razvoja, lojalni Srbiji i politici koju zastupaju, rešeni da ne odustaju od borbe za bolji život i prosperitetniji Grad, Pokrajinu i Republiku- navodi predsednica kikindskih naprednjaka.

KOD OPOZICIJE OPŠTA PAPAZJANIJA

Predsednica Gradskog odbora naprednjaka podseća da je na decembarskim izborima SNS dobila 53 odsto glasova. Uvek jasno govorimo šta smo uradili i šta planiramo, kao i šta su tekući problemi, ukazuje.

–  Što se tiče opozicionih opcija, tu je opšta papazjanija. Imali su decembra koaliciju koja se raspala, pa sad jedni drugi optužuju ko je kriv. Jedni bojkotuju izbore, drugi ne, stranke čiji lideri na televizijama govore da bojkotuju, na lokalima idu na izbore. I ovde ste videli koaliciju u kojoj je prvo bila jedna grupa ljudi, pa onda neki neće jedni sa drugima, te su se izdvojili. Velika zbrka. Veže ih to što predstavljaju istu politiku o kojoj su građani na izborima rekli šta misle, politiku Demokratske stranke koja se razbila u više frakcija. Sve ih ovde okuplja Zoran Milešević i on je prvi i poslednji kandidat. Ako bi građani, kojim slučajem, birali tu opciju, toga moraju biti svesni. Njihovi rezultati se vide u centru grada- u Hotelu „Narvik”, na ulazu u grad gde je nesuđena hladnjača, podsetiću i da je Milešević prošle godine inkasirao dva miliona evra iz gradske kase. Više nego očigledno je šta je njihova politika, sve ostalo su neutemeljene floskule i lista želja koja pokazuje nepoznavanje budžeta, prihoda, rashoda, cene koštanja, to ne bih ni komentarisala- navodi Stanislava Hrnjak.

 

 

 

 

SLIKA 2 (2)

Gost podkasta Kikindskog portala je Novak Despotović, mladi i talentovani Kikinđanin, učenik trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, osvajač zlatne medalje iz matematike na nedavno održanoj Žautikovskoj olimpijadi u Kazahstanu. 

Kakvi su utisci posle prestižne olimpijade, kako se priprema za takmičenja, kako je biti đak mentorskog odeljenja Matematičke gimnazije u Beogradu koji upisuju najbolji od najboljih?

Šta su planovi mladog matematičara koji je bio đak generacije OŠ „Vuk Karadžić”, ali itekako zna da se ne uči za ocenu, već znanje.

 

lukac

Strateški razmišljamo o budućnosti grada, a ulaganjem u svim segmentima želimo da učinimo Kikindu kvalitetnijim, modernijim i lepšim mestom za život i rad, u čemu imamo snažnu podršku Republike i Pokrajine, kaže gradonačelnik Lukač

Mnogo je povoda za prvi ovogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem. Sa kakvim planovima, ambicijama i željama se ušlo u Novu 2024. godinu? Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih?

Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška Pokrajine i Republike? Da li ćemo u ovoj godini dobiti higijenski ispravnu pijaću vodu i prvi ritejl park? O svim ovim temama, gradonačelnik je govorio za gradski informativni nedeljnik KOMUNA.

Kada se osvrnete na 2023. godinu, šta je generalna ocena proteklih dešavanja i rezultata?

– Iza nas je vrlo izazovna i turbulentna godina, ponosan sam na sve što smo uspeli da uradimo kao tim koji vodi grad, a uz ogromnu podršku republičke Vlade i konstantnu pomoć i razumevanje Pokrajinske vlade. Uz svesrdnu podršku svih naših predstavnika u Republici i Pokrajini uspeli smo da prevaziđemo izazove koje smo imali u toku 2023. godine. Tu mislim na blokadu računa grada i značajne projekte koje realizujemo- neke od njih uspešno privodimo kraju- od fabrike vode i zamene vodovodnih cevi, atmosferske kanalizacije, rekonstrukcije bolnice gde se završava prva faza, potom rekonstrukciju putne infrastrukture od Kikinde ka Ruskom Selu i ka Bašaidu gde se gradi kružni tok. To su veliki projekti koje ne možemo sami da realizujemo. Brza saobraćajnica Sombor- Kikinda je od strateškog značaja, to je nacionalni projekat za koji možda i nismo svesni koliko će nam benefita doneti. Podići će naše investicione potencijale, učiniti da Kikinda postane tranzit. „Osmeh Vojvodine” značajno će uticati i na cilj kojem težimo- a to je ostanak i povratak ljudi u Kikindu. Na nama je da u narednom periodu pripremimo sve što je potrebno kako bi radovi otpočeli i od Kikinde ka Somboru.

Ranije je najavljeno da će na proleće ove godine početi sa radom postrojenje za preradu pijaće vode? Kako se razvija taj projekat?

– Konačno, posle više decenija dobićemo kvalitet vode kakav građani i zaslužuju. Fabrika vode je pri kraju. Konkretno, krenuće testiranje postrojenja, u martu i aprilu biće puštena voda u vodovodne cevi gde će se obaviti testiranje kroz vodovodnu mrežu. Inženjeri i kompletan stručni tim testiraće kvalitet vode u cilju finog podešavanja parametara i u aprilu treba da dobijemo željeni kvalitet vode. U maju, izvođač radova zajedno sa konsultantima za tehnologiju, treba Gradu da preda na upravljanje postrojenje. Predstoji nam i nastavak rekonstrukcije vodovodne mreže kako u gradu, tako i u selima.

Iz pokrajinske kase je obezbeđeno finansiranje izgradnje prva četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima. Kada će početi radovi?

– Pred kraj prošle godine završena je javna nabavka za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu. U toku je uvođenje izvođača u posao i u ovoj godini počeće izgradnja tih mini postrojenja. Nastavljamo dalje, da završimo projekte za ostalih pet sela i da u ovoj godini apliciramo  za izgradnju preostalih postrojenja kako bismo u naredne dve, tri godine na celoj teritoriji Grada Kikinde imali zdravu pijaću vodu.

Čitaoci nam često šalju pitanja o budućem ritejl parku. Hoće li se obistiniti najava da bude otvoren u ovoj godini?

– Bilo je više zainteresovanih investitora za izgradnju ritejl parka u Mikronaselju. Potpisali smo ugovor i uređenje na delu placa je počelo. Malo se kasnilo zbog određenih procedura. U februaru će početi intenzivno izgradnja. Ritejl park će tokom godine biti završen. Taj deo grada biće uređen, a značajno je i to što će između 50 i 100 sugrađana dobiti posao. Planiramo i da ulicu Mihajla Pupina, zajedno sa investitorom uredimo. Novi sadržaji  doprineće i boljem kvalitetu života.

Ima li još investitora zainteresovanih da posluju u našem gradu?

– Nama jeste cilj da u narednom periodu pronađemo kvalitetne, pouzdane i odgovorne investitore koji nude možda i plaćenije poslove, u čemu nam takođe treba pomoć naših predstavnika u republici i pokrajini, kao i republičke i pokrajinske Vlade. Želimo da uposlimo što veći broj sugrađana, i pokušamo da neke vratimo da rade i žive ovde. Imamo  investitore koji su zainteresovani za izgradnju u Mikronaselju. Na uglu Svetosavske i Partizanske, kupljeno je nekoliko parcela kako bi jedan investitor proširio svoj prodajni lanac. Nastojaćemo i da privučemo ulagače za stanogradnju. Takođe, promociji grada doprinose i dešavanja u oblasti kulture i turizma. Broj noćenja u prošloj godini porastao je u odnosu na 2022. godinu za nekoliko hiljada. Posetioci koji dođu da se upoznaju sa lepotama našeg grada, rado se i vraćaju ovde. Kako je Hotel „Narvik” pretvoren u ruinu, tražimo investitore za izgradnju novog hotela jer nas sadašnji smeštajni kapaciteti ograničavaju da određene manifestacije organizujemo na višem nivou, a to i kao sedište okruga zaslužujemo.

Svedoci smo da su kapaciteti vrtića u Kikindi postali tesni. Kako ćete rešiti to pitanje?

– Po postojećim pravilnicima, nema dovoljno mesta da svi zainteresovani roditelji upišu decu, pa ćemo razmotriti izgradnju novog ili dogradnju postojećeg vrtića. Definisaćemo lokaciju i izraditi projekat, a potom konkurisati za sufinansiranje kako bismo omogućili da se sva deca upišu u vrtiće. Povećava se broj novorođene dece, što nas raduje. Nastavljamo ulaganja u vrtiće u gradu i selima, kao i u školske objekte. Nakon što smo od pokrajine dobili 150 miliona dinara za rekonstrukciju škole „Feješ Klara”, u narednom periodu sledi priprema dokumentacije za rekonstrukcije zgrade Gimnazije. Intenzivno ćemo nastojati da sa državom i pokrajinom obezbedimo potrebna sredstva.

Šta su još prioriteti po pitanju infrastrukturnih ulaganja?

– To je naredna faza rekonstrukcije bolnice, izgradnja fekalne kanalizacije u naseljima Strelište i Železnički novi red, potom radovi na atmosferskoj kanalizaciji u slivu Moravske ulice za šta je deo novca opredeljen iz pokrajine, a deo iz gradskog budžeta. Kako je i najavljeno, Dispanzer za žene dobiće adekvatan prostor, a uslediće i izgradnja novog Centra za socijalni rad. Kada je reč o putnoj infrastrukturi u gradu i selima, urađeno je na desetine ulica, a mnogo je još preostalo. Planski je da, zajedno sa građanima i Savetima mesnih zajednica, odredimo prioritete. Za velike saobraćajnice apliciraćemo za sufinansiranje. U svakom selu želimo da podignemo kvalitet života, počev od komunalne infrastrukture pa do ulaganja u sport, KUD-ove, domove kulture, škole, vrtiće, igrališta, parkove, stadione…

I ova godina je izborna, u maju ili junu slede lokalni izbori u Kikindi. Šta će biti vaša poruka građanima?

– Hvala građanima na podršci na prethodnim izborima u Republici i Pokrajini. Pokazali su da politika Aleksandra Vučića i SNS uživa podršku i da su sugrađani prepoznali borbu za bolju sutrašnjicu. Pokazatelj toga su i rad i rezultati u Kikindi u proteklih 11 godina, te sam siguran da će kontinuitet napretka biti prepoznat kako bismo završili kapitalne projekte, i realizovali brojne druge koji će unaprediti kvalitet života sugrađana.

Za razliku od nekih političara koje funkcija neretko udalji od tzv običnog naroda, vi ste u stalnom kontaktu sa sugrađanima. Zbog čega vam se najčešće obraćaju?

– Važna nam je dobra komunikacija sa sugrađanima u kojoj čujemo brojne sugestije, predloge, zamerke i kritike. To nam je i putokaz da preusmeravamo prioritete. Ponosan sam na to jer moj tim i ja konstantno osluškujemo potrebe, probleme, želje i usmeravamo našu strategiju i program.

ZA OSTANAK I POVRATAK SUGRAĐANA

Za pet do deset godina, Kikinda će izgledati drugačije, lepše, modernije, ali uz našu obavezu i posvećenost da čuvamo istoriju, arhitekturu, multikulturalnost, istakao je Lukač.

– Sa fabrikom vode dobićemo bolji kvalitet života, sa brzom saobraćajnicom nove investicije, sa rekonstrukcijom bolnice viši nivo zdravstvenih usluga, sa ritejl parkom nove sadržaje. Strateški gledamo šta je to sve što je potrebno za ostanak i za povratak ljudi u Kikindu i da  investitori dolaze da otvaraju nove pogone i nove sadržaje za građane, ne samo Kikinde, već za ceo ovaj region. Nastavljamo ulaganja u sport, kulturu, podršku mladima. Svake godine Grad daje nekoliko stotina stipendija. Nastojimo i da domaćim preduzetnicima izađemo u susret kako bi zaposlili što više sugrađana. Kada imate dobre saradnike i kvalitetne ideje pretočene u projekte, uz podršku politike predsednika Vučića, odnosno republike i pokrajine, siguran sam da ćemo viziju Kikinde kao modernijeg, lepšeg i boljeg grada za život, za koju se borimo, i ostvariti- ističe gradonačelnik.

 

 

PhotoFunia-1704038547

Dragi naši čitaoci, kikindski.rs i Komuna žele vam srećnu i uspešnu Novu 2024. godinu!

Najpre vam želimo odlično zdravlje, mnogo radosti i ljubavi, razumevanje, podršku, toplinu i harmoniju unutar porodice, mnogo uspeha i ispunjenih trenutaka na poslu, dobre komšijske odnose i iskrena prijateljstva!

Da budemo bolji najpre sami od sebe juče- da u sebi pronađemo motiv, snagu i želju za to. Da ne krivimo druge za propuštene prilike, sopstvene neuspehe, pogrešne procene, već da preuzmemo odgovornost za svoje postupke, predanost, strpljenje.

Da uvek imamo na umu istinske vrednosti, jer koliko god se svet vrtoglavo menjao, one ostaju vanvremenski putokaz svakome od nas!

I u ovoj godini, bićemo vaša adresa za sve gradske vesti, aktuelnosti, zanimljive reportaže, ekskluzivne intervjue, ali i servisne informacije, nagradne igre kao i atraktivne video priče i uskoro podkast!

Jedno podsećanje kako biste bili na jedan klik od nas:  MOBILNU APLIKACIJU za naš portal, za vaše android uređaje možete preuzeti OVDE.

 

 

 

 

mladi

Firma Marigoj Media Group, izdavač gradskog informativnog nedeljnika „Komuna” i Kikindskog portala prijavila se za učešće u programu Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata”.

Oglasili smo pozicije snimatelj/fotograf i novinar saradnik.

Ukoliko imate do 30 godina, nezaposleni ste i zainteresovani za rad u medijima, volite dinamično radno okruženje i spremni ste za učenje i sticanje novih veština, pozivamo vas da se prijavite za učešće u programu.

Posle prijave zainteresovanih poslodavaca, prijava kandidata za učešće u programu trajaće od 13. novembra do 6. decembra na sajtu „Moja prva plata”.

Proces izbora kandidata od strane poslodavaca odvijaće se od 7. do 22. decembra.

slika 2_2.83.1

Na KIKINDSKOM PORTALU danas od 18 sati pogledajte ekskluzivni intervju sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem. U šetnji gradom, sa urednicom Jelenom Crnogorac, prvi čovek grada govorio je o najaktuelnijim temama:

Rezime dosadašnjeg mandata na najodgovornijoj funkciji u gradu i ocena postignutih rezultata.

Da li je izgradnja fabrike vode kapitalan projekat koji će ispuniti očekivanja Kikinđana?

Kojom trasom će ići brza saobraćajnica Sombor- Kikinda i šta će u praksi značiti ipsilon krak?

Kakve su posledice letošnje blokade računa grada? Da li je promenjen vlasnik Hotela „Narvik” i ima li gradska vlast bilo kakvu nadležnost da rešava pitanje rugla u centru grada?

Da li na terenu, u kontaktima sa sugrađanima, češće čuje pohvale ili kritike?

 

 

kikindski (2)

Nakon prva tri meseca rada, kikindski.rs je najčitaniji kikindski portal. Od 1. novembra, kada je Kikindski portal počeo sa radom, pa do kraja januara, beležimo 226.571 poseta. Od toga, samo u januaru 110.812. poseta.

Pored sugrađana koji su postali naši verni čitaoci, beležimo posete i iz SAD, Švedske, Slovenije, Nemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i drugih država.

Težimo ka razvoju i još boljim rezultatima. Podsećamo da našu mobilnu aplikaciju za android uređaje besplatno možete preuzeti iz Gugl plej prodavnice. Lako dostupne vesti i video sadržaji samo su neke od prednosti zbog kojih je aplikacija dobila odlične povratne reakcije korisnika.

Link za preuzimanje mobilne aplikacije dostupan vam je i OVDE.

pruga

O rekonstrukciji pruga u Srbiji, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić razgovarao je krajem prošlog meseca u Briselu sa evropskim komesarom za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem. Najavljeno je da će za rekonstrukciju brze pruge Beograd-Niš Evropska unija dati grant od 600 miliona evra.

Ministar Vesić je na sastanku izneo i predlog da Evropska unija uđe u projekat rekonstrukcije 588 kilometara regionalnih pruga u Srbiji. On je ukazao na značaj obnove manjih regionalnih pruga, pored izgradnje i rekonstrukcije glavnih železničkih pravaca. Među te manje pruge ubrojao je dve koje spajaju Srbiju i Rumuniju.

-Jedna pruga je od Beograda prema Pančevu i Vršcu, druga je Beograd, Zrenjanin, Kikinda prema Rumuniji. Zatim Vrbas- Sombor, Lapovo-Kraljevo- Lešak i Ruma- Šabac prema granici Bosni i Hercegovini – naglasio je Vesić i istakao očekivanje da se u narednom periodu uđe u taj projekat i nastavi saradnja.

 

 

 

kulturista naslovna

U putopisnom serijalu „Kulturista“ koji nas upoznaje sa prirodnim i kulturno-istorijskim lepotama, Kikinda je, za sada, rekorder sa snimljenih čak sedam epizoda. Autor i voditelj Boško Kozarski u potrazi za istinskim biserima prirodnog i kulturnog nasleđa, otkrio je gledaocima priče o mamutici Kiki, borbi gusana u Mokrinu, „Teri“, sovama, bundevama, čuvarima starih zanata… Kikinda očigledno ima šta da ponudi, a mi se trudimo da to predstavimo, kaže u razgovoru za Kikindski portal Boško Kozarski.

Šta od svega toga posebno preporučiti u Kikindi?

-Internacionalno je zanimljiva „Tera“- muzej, atelje, galerija na otvorenom. To apsolutno ne postoji u glavama domaćih turista, a još ako bi se napravio neki vodič kroz tu priču jer videti umetničko delo je jedno, a čuti priču o tome nešto drugo, mislim da bi to bio dobar dodatni potez da se „Tera“ više afirmiše. Borba gusana je svakako veoma zanimljiva priča – kaže Kozarski.

Kombinacijom istraživanja i turizma, „Kulturista“ je ovekovečio intrigantne i zanimljive putopisne priče. Na pitanje koju bi nam destinaciju, manje poznatu, toplo preporučio, spremno odgovara:

– Selo Dobroselica na Zlatiboru je neotkriveni turistički biser. Tamo se nalazi pećina Prerast koju možete da uđete, nema naplate ulaznica, u kojoj se nalazi reka Ponornica. U selu se nalazi crkva brvnara koja je 2021. godine napunila 200 godina na mestu gde je danas, a preneta je sa druge lokacije u istom selu koja se zove Crkvine. Tu se nalazi manastir sa izuzetnom pričom, jer su na ruševine manastira sa Hilandara došli monasi i pronašli dva ćupa sa zlatom, a od tog zlata je nikao novi manastir na litici reke. U tom selu je najlepši vidikovac, snimano je nekoliko filmova među kojima je i Kusturičin „Život je čudo“.

A da život jeste čudo, neretko spoj naizgled nespojivih kontrasta, svedoče istraživačke avanture „Kulturiste“, među kojima je i priča iz Gornjeg Bičumeta kod Medveđe, gde je nalazište dragog i poludragog kamenja.

-Ljudi tamo žive na ivici egzistencije, a od dragog i poludragog kamenja zidaju štale, bunare, čak i poljske toalete. Juveliri tu masovno dolaze kamionima, kombijima, odnose ono pored puta. Pitao sam meštane zašto to dozvoljavaju, a oni mi kažu pa mi toga imamo koliko hoćeš. Video sam tamo kod čoveka koji čuva pet koza, i od toga i živi, da ima neverovatnu ogradu od tog dragog kamenja. Zamislite koliko bi koštala u Beogradu ili Kikindi…A njemu je to bio jedini materijal pri ruci. Do tog sela sada postoji put, ali nemaju vodovod, bunari su im često prazni, i muče muku sa tim. Lako je da dovuku potrebne količine vode za ljude,ali za stoku je problem.

Emisije ovog serijala emituju se na kanalu „Balkan trip“, a dostupne su i na jutjubu.

-Drago mi je što ljudi gledajući „Kulturistu“ nisu stekli distancu. Prilikom nedavnog snimanja u Kikindi, bili smo na ulici i jedan čovek koji se u radnom odelu vraćao s posla, prišao je i pitao da se slikamo. Volim takve trenutke spontanosti, da me doživljavaju da sam neko tu iz kraja, tako mi i prilaze i obraćaju mi se. To mi je potvrda da radimo pravu stvar.

U radnoj biografiji našeg sagovornika je i produkcija za decu- od emisije „Pop rok kids“ do pozorišnih predstava i sinhronizacije crtanih filmova.

-Pozajmio sam glas Fredu Kremenku, kapetanu Pećinku, raznim crtanim junacima. Bilo mi je zanimljivo da gledam svoju ćerku kad prvi put gleda te crtane filmove. Njoj su favorit bili negativci. Lepa uspomena je i predstava za decu „Minja i tajni agenti“. Pisao sam, režirao i igrao u toj predstavi koja je bila na scenama širom Balkana tri godine. Pored Minje Subote, ja sam bio negativac Zloćko, a Minjini tajni agenti su bili Leontina, Tijana Dapčević i Ivana Negativ. Moj zadatak je bio da deci ukradem zabavu, a Minja se borio protiv mene kvalitetnom dečjom pesmom, dok sam im se ja suprotstavljao nekim treš, turbo folkom…U beogradskoj „Areni“ smo imali preko 10.000 mališana u publici što je nesvakidašnje za dečju pozorišnu predstavu- ispričao je za Kikindski portal Kozarski.

Prestižna priznanja u Moskvi

U konkurenciji 600 projekata za „Kristalni kompas“, nacionalnu nagradu koju dodeljuje Rusko geografsko društvo, „Kulturista“ je osvojio visoko drugo mesto. Priznanje se dodeljuje u različitim kategorijama-za novo geografsko dostignuće, za knjigu, televizijski projekat itd. Nagrada je poznata i kao „geografski Oskar“.

Bili smo u Moskvi na svečanosti dodele nagrada koje je uručio Stiven Sigal. Prvo mesto je pripalo rusko estonskoj koprodukciji za jedan film o ekspediciji. Predstavnik Francuske je jahao konja od Pariza do Moskve, a kraj projekta je bio obnova groblja ruskih carskih konja koju je on finansirao svojim novcem jer je veliki zaljubljenik u konje. Sam ulazak u finale za mene je bio veliko priznanje. Dobili smo prelepu plaketu, impresivni su utisci koje sam poneo. Nisam siguran da li je ovo došlo na vreme ili pre vremena, ipak je to državno priznanje Ruske Federacije- iskren je Kozarski.

U Rusiji je nedavno nagrađen još jednim značajnim priznanjem. Od Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije „Rosotrudičestva“ dobio je medalju za jačanje mira, prijateljstva i saradnje. Najviše odličje tog ministarstva uručio mu je Jevgenij Primakov.

Posebno zapažen kod publike je i serijal od šest epizoda „Kulturiste“ o Krasnodarskom kraju, istinskom biseru juga Rusije.

(Foto: fejsbuk Boško Kozarski)

 

 

 

322630338_873764057204246_7528788279077533691_n

Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih? Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Da li je ovogodišnji budžet od bezmalo tri i po milijarde ipak „pretesan“ za sve naše probleme, potrebe i želje? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška pokrajine i republike, a najvažnija ona koja stiže od građana? Kraj jedne i početak nove godine, prilika je da se sumiraju rezultati i definišu planovi za naredni period. Upravo to je i bio povod za novogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem.

-Uprkos neplaniranim velikim izazovima koji su posledica globalnih zbivanja,  nastavili smo da realizujemo kapitalne  investicije, da započete nastavimo i privodimo kraju. I u prošloj godini još jednom se pokazala važnost određivanja prioriteta, suočili smo se sa energetskom krizom za koju je drugi deo godine pokazao da se ne stišava, već reflektuje i na našu zemlju i grad. Ispostavilo se da nam, primera radi, za nastavak uređenja parka, treba 30 odsto više novca nego što smo planirali pre godinu i po dana. Međutim, uz sjajan tim saradnika, marljiv rad i zajednički cilj- bolji i lepši život u Kikindi uspevamo da prebrodimo nedaće. Posvećeni smo rešavanju višedecenijskog problema pijaće vode, građevinski radovi teku, kikindska fabrika vode raste uz pomoć KFV banke, republike, pokrajine, kao i sopstvenim sredstvima. Sledeći  korak za dva, tri meseca biće implementacija tehnologije. Plan je da bude u funkciji krajem 2023, početkom 2024. godine. Uz podršku pokrajinske Uprave za kapitalna ulaganja obavlja se rekonstrukcija vodovodne mreže, radi se u fazama. I magistralni vod  takođe se rekonstruiše, vremenske prilike i sada idu na ruku radovima.

Lukač ukazuje da je završena nova industrijska zona „Rasadnik“ kao preduslov za dolazak investitora. Od Ministarstva privrede usmerena su sredstva za infrastrukturno opremanje, trafo stanicu obezbedio je grad sa EPS-om, a Pokrajinska vlada odobrila je sredstva za postavljanje rasvete od kružnog toka do industrijske zone.

-Imamo jednog domaćeg i šest, sedam zainteresovanih stranih investitora. Želimo da to budu plaćeniji i kvalitetniji poslovi, pa i da postoji razvoj unutar samih fabrika. Želimo da mladi ostaju i da se vraćaju u Kikindu. Raduje me da smo stvorili uslove i da se domaće firme proširuju i zapošljavaju nove radnike. U Kikindi će biti izgrađen moderan ritejl park, pregovori su u završnoj fazi i pred potpisivanje ugovora, a još jedan investitor zainteresovan je da izgradi jedan manji ritejl park jer takvi sadržaji nedostaju u okrugu.

-U našim selima, određivanjem prioriteta uspeli smo da uradimo ono što su građani zajedno sa savetima tražili. Posla naravno još ima, a probleme nastavljamo da rešavamo. Za deponiju u Mokrinu, ogroman problem, 11 miliona dinara smo uspeli od tri nivoa vlasti da obezbedimo, da se deo te deponije sanira- ukazuje Lukač.

Gradonačelnik napominje i da je pravovremeno u gradu završena zamena javne rasvete kako bi se ostvarila značajna ušteda električne energije. U protekloj godini nastavljena su ulaganja u škole, vrtiće, sport, mlade, kulturu.

– Obezbedili smo 260 stipendija za studente, besplatne udžbenike i pribor za prvake, buster sedišta za predškolce. Nastavljamo i sa merama pronatalitetne politike- od „bebi kluba“ do pokreta Tri plus. Mladi prepoznaju našu želju i napore da ih slušamo- kaže Lukač. Ambiciozni planovi predviđeni su i za 2023. godinu.

-Rekonstrukcija bolnice ide svojim tokom i nastavlja se za nekoliko meseci. Zahvaljujem se Kancelariji za javna ulaganja koja je finansijer ovog posla. U planu je i projekat novog Doma zdravlja. Takođe, moramo da pomognemo mladim lekarima kako bi ostali u Kikindi. Višestruko je značajan projekat izgradnje brze saobraćajnice Sombor- Kikinda, prvih 22 km krenulo je od Bačkog Brega ka Somboru, a mi završavamo potrebne predradnje da bi krenula izgradnja i od Nakova. Intenzivno radimo i na tome da granični prelaz kod Nakova proradi 24 časa.

Razlozi za zadovoljstvo su i činjenica da Kikinda beleži porast broja turista i da se može pohvaliti raznovrsnim kulturnim sadržajima. Ništa manje nije važna ni odgovorna socijalna politika grada, napominje gradonačelnik.

-Pomažemo preko Centra za socijalni rad i različitim socijalnim davanjima, za lekove, medicinska pomagala, lečenje dece. Ponosan sam na to što moj tim i ja imamo razumevanja i sluha za sugrađane, ali lično sam protiv toga da ističemo kome smo pomogli- jasan je Lukač.

Da će, pored stanovnika Kikinde, i meštani sela dobiti higijenski ispravnu vodu za piće, sada je sasvim izvesno. Među najznačajnijim investicijama u 2023. je izgradnja četiri mini postrojenja za prečišćavanje vode u selima.

-Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u 2023. godini četiri sela će dobiti čistu pijaću vodu. Za izgradnju postrojenja potrebno je oko 2 miliona evra, a grad je izdvojio 80 miliona iz budžeta. Plan je da se u 2024. godini mini prečistači urade i u preostalim selima. Rekonstrukciju vodovodne mreže u gradu nastavićemo sanacijom od vrtića „Plavi čuperak“ do trga, a nakon završetka radova, uslediće parterno uređenje trga kod pijace. Rekonstruisan je deo puta ka Ruskom Selu, u dogovoru sa državom i Putevima Srbije, a insistiraćemo i da se uradi put Kikinda-Mokrin. Radi se projekat za izgradnju kanalizacije za Železnički novi red i Strelište kako bi konačno deo radova otpočeo u ovoj godini-ukazuje Lukač.

Prekogranična saradnja sa kolegama iz Rumunije biće nastavljena, kao i uređenje škola, vrtića, Starog jezera, Sportskog centra „Jezero“,  pošumljavanje.

-Planiramo i uređenje Velikog parka, gledaćemo gde da apliciramo sa tim projektom. Pomenuću samo neke od planiranih ulaganja u selima: bivši motel u Novim Kozarcima treba da se sredi, u Banatskom Velikom Selu započet stadion, u Ruskom Selu sledi nastavak uređenja parka, u Mokrinu deponija koju sam pomenuo, ali tu su i razni predlozi od igrališta i terena za fudbal do delova ulica. Nadam se da će nam prilivi u budžetu omogućiti i da nešto dodatno uradimo. Na potezu Starog jezera, tražimo investitora koji bi u tom delu grada izgradio nove sadržaje. Mikronaselju su potrebna parking mesta, uređenje trotoara, prostora oko škole, klupa, kao i još sadržaja za decu- kaže Lukač.

U planu je i da se u narednoj godini izgradi kružni tok u Bašaidu, kao i da počne izgradnja novog Centra za socijalni rad. Grad će nastojati da sa Domom zdravlja obezbedi funkcionalan prostor za Dispanzer za žene. Projekat stadiona je urađen i ima naznaka da bi krajem godine mogli početi pripremni radovi za njegovu izgradnju, ukazuje gradonačelnik i ističe da ima sjajan tim i posvećene saradnike koji vole svoj grad.

-Hvala na razumevanju sugrađanima i kada nas kritikuju i upućuju nam sugestije. Kada me pitate za novogodišnju poruku, ona bi glasila da ujedinjeni bodrimo i poštujemo jedni druge i da samo tako možemo da učinimo da Kikinda bude bolje mesto za život i rad. Svima želim dobrog zdravlja, porodične sreće i mnogo osmeha u 2023. godini i da zajednički kreiramo bolju budućnost u našoj Kikindi. Srećna Nova godina i božićni praznici.

 

error: Content is protected !!