кикинда

Nikola-Lukac-i-Danka-Vasiljevic

Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i izvršna direktorica Javnog vodoprivrednog preduzeća “Vode Vojvodine”, Danka Vasiljević, obišli su danas završne radove na uređenju kanalske mreže na Starom jezeru.

– Uređuje se oko 30 kilometara kanala u trima katastarskim opštinama: Kikinda, Bašaid i Banatska Topola. Uklonjeno je više od 260 hiljada kvadratnih metara vegetacije i izmuljeno je preko 40 hiljada kubnih metara iz kanalske mreže. Deo se rasipa u okolini kanala, a tamo gde to nije moguće, transportuje se na pogodne lokacije. Osim toga, očišćeni su i propusti koji su se u prethodnom periodu začepili od mulja – izjavila je Vasiljevićeva.

U pitanju je završna faza uređenja kanalske mreže, koju sprovode Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Grad Kikinda i „Vode Vojvodine“. Ukupna vrednost radova je 40 miliona dinara, a izvođač je Vodoprivredno društvo „Srednji Banat“, koje je teritorijalno nadležno za ovo područje. Gradonačelnik Lukač podsetio je da ova saradnja traje već 15 godina.

– Nastavljamo dobru praksu. Sada se uređuje severni krak kanalske mreže, ali mi kontinuirano radimo na uređenju i održavanju Starog jezera. U narednom periodu biće još projekata za dodatno uređenje, kako bi ova oaza u centru grada dobila nove sadržaje i novu dimenziju. Planiramo da, s rumunskim partnerima, u okviru prekogranične saradnje, apliciramo sa projektima kojima bismo, možda, čak i oživeli reku Galadsku.

U izgradnju parkovskih površina, 700 metara staza, mobilijar, klupe i rasvetu s druge strane kanala, Kikinda je, ove godine, uložila 413 hiljada evra, od kojih je 85 odsto dobijeno na konkursu Intereg IPA programa prekogranične saradnje. Zasađene su 34 vrste zelenila i napravljeno brdo za sankanje.

Jedina prirodna vodena površina u Kikindi, Staro jezero, ukupne površine oko 5,1 hektar, ostatak je nekadašnje rečice Galadske koja je, kao ogranak reke Moriš, proticala kroz grad. Posle velikih poplava u 19. veku, izgradnjom nasipa radi zaštite stanovništva, Galadska je odsečena od Moriša i dotok vode je postepeno prestao.

Šezdesetih godina prošlog veka, Staro jezero ili Štefančeva bara, uređena je  kao gradsko kupalište. Problemi s dotokom tekuće vode bili su sve veći i, vremenom, samo jezero je zapušteno, kao i prostor oko njega. Prvo veće uređenje ovog prostora preduzeto je pre petnaestak godina. Mostići su napravljeni 2016. godine, a uređenjem površina preko kanala, proširen i ulepšan prostor postaje ekskluzivno mesto za šetnju i rekreaciju, kako za Kikinđane, tako i za turiste, goste grada.

270357027_4811806708868180_5820413073653808882_n

Međunarodni dan slepih u slabovidih obeležava se svakog 15. oktobra, radi podizanja svesti o pružanju jednakih šansi i mogućnosti u svim oblastima života. Poznat je i kao Dan belog štapa, simbola nezavisnosti slepih i njihovog nastojanja da se samostalno kreću i postignu što veću samostalnost u radu, obrazovanju i svakodnevnom životu. U svetu se obeležava od 1964. godine i ovog dana posebno se ukazuje na probleme i prepreke sa kojima se slepe i slabovide osobe suočavaju, ali i na njihove potencijale i mogućnosti.

U Srbiji živi oko 12 hiljada slepih i slabovidih. Ministarka za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja, Darija Kisić, izjavila je da je to ministarstvo, u ovoj godini, izdvojilo 35 miliona dinara za podršku organizacijama koje rade sa slepim i slabovidim osobama. Kako je rekla, 24 miliona opredeljeno je za rad Saveza slepih Srbije i Saveza slepih Vojvodine i 45 lokalnih organizacija u njihovom sastavu, i dodatnih pet miliona za sportsko-rekreativne aktivnosti koje realizuju udruženja koja okupljaju slepe i slabovide.

Članovi Organizacije slepih i slabovidih „Severni Banat“ u Kikindi će sutra, 14. oktobra, povodom obeležavanja Svetskog dana belog štapa, organizovati skup u svojim prostorijama, a zatim i šetnju do Narodnog muzeja.

Nove uniforme i oprema uručene su danas članovima četiri dobrovoljna vatrogasna društva na području Grada. Za ovu namenu Ministarstvo unutrašnjih poslova i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izdvojili su pet miliona dinara. Oprema je namenjena vatrogascima u Kikindi, Ruskom Selu, Mokrinu i Nakovu.

U prisustvu gradonačelnika, Nikole Lukača, oprema je uručena Talpai Erneu, predsedniku Gradskog vatrogasnog saveza Kikinda.

– Siguran sam da ćete opremu koristiti na najbolji mogući način, štiteći živote i imovinu naših građana. Grad će nastaviti da ulaže u dobrovoljna vatrogasna društva, kako bi stvorio što bolje uslove za rad. Pored toga, predviđeno je da se nastavi sa konstantnim ulaganjem u infrastrukturu i mehanizaciju društava, koja su od posebnog značaja za naš grad – izjavio je gradonačelnik.

Talpai Erne podsetio je da je Grad Kikinda, takođe, obezbedio i finansijsku pomoć.

– Oprema će nam dobro doći kako bismo bili spremni za sve izazove koji nas očekuju. U svakom društvu imamo po jednu jedinicu sa devet članova, što je urađeno na osnovu novog zakona. Četiri društva stekla su status treće kategorije, dok je plan da se, za najkasnije dve godine, svih 10 društava osposobi za treću kategoriju – objasnio je Talpai.

Pojedinačna vrednost opreme za treću kategoriju, dobijene od MUP-a, je 850 hiljada dinara. U 35 novih uniformi Pokrajina je uložila milion dinara, pojasnio je član Gradskog veća zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Miroslav Dučić. On je najavio da će, za objekat Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Kikindi, sledeće godine, biti obezbeđen novac za izolaciju i zamenu stolarije.

Najmlađi sugrađani, mališani iz vrtića „Poletarac“, danas su bili gosti Gradske kuće i čelnika Grada. Uručili su poklon gradonačelniku Nikoli Lukaču, a imali su i pitanja za njega i saradnike.

Tokom sat vremena druženja deca su, osim kabineta, videla i Skupštinsku salu i upoznala se sa znamenitim Kikinđanima, čiji portreti se nalaze u Gradskoj kući.

 

 

Učenici i zaposleni u Osnovnoj školi “Đura Jakšić” u Kikindi proslavili su  72 godine rada te ustanove. Školu je posetio gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Grad će, zajedno sa pokrajinskim i republičkim institucijama, učiniti sve da obezbedi deci i zaposlenima bolje uslove i da stvori još bolje okruženje za sve učenike. Uz čestitke za Dan škole, želim da, kao i do sada, svoje znanje prenosite deci, da učenici nauče što više i da iz vaše škole odu kao još bolji ljudi – rekao je gradonačelnik.

Uspeh đaka ove škole na takmičenjima dokazuje njihovu motivisanost, što je zasluga i nastavnog kadra, istakla je zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Zalaganjem i kvalitetnim radom, u Školi su dokazali da su dostojni imena našeg velikana, Đure Jakšića. Zaposleni učenicima bezrezervno daju znanje, prenose im ljubav prema knjizi i vrednostima koje će ih izvesti na pravi put – rekla je zamenica gradonačelnika.

U večernjim satima, u Narodnom pozorištu, đaci su izveli priredbu za roditelje i goste. Svečanosti je prisustvovala i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

Direktorica Škole, Biljana Šimon, istakla je motivisanost učenika i nastavnika.

– Deca su kreativna, ponosna sam na njih. Naša škola je dobro opremljena i uređena u proteklom periodu. Ove godine obnovili smo i učionice za prvake i sada oni ne moraju da nose knjige kući, nego ih ostavljaju u ormarićima – rekla je direktorica.

Osnovnu školu „Đura Jakšić“ pohađa 410 učenika kojima su na raspolaganju i produženi boravak i medijateka. Ova ustanova učestvuje i u projektima Evropske unije „Erazmus plus“, u kojima se nastavnici stručno usavršavaju, a đaci učestvuju u razmenama sa školama u drugim zemljama radi stivanja novih znanja i veština.

Poljoprivredna gazdinstva koja se bave prodajom proizvoda sa kućnog praga, njih 12, dobili su danas turističke table zahvaljujući novcu koji je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelio Gradu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture. Dodeljeno je oko pola miliona dinara i postavljene su 24 table, rekao je rukovodilac Odseka za poljoprivredu, Dalibor Oličkov.

– Najviše su zastupljeni vinari i pčelari. Trudili smo se da svako selo dobije table, u zavisnosti od ponude. U razgovoru sa vlasnicima gazdinstava kojima smo postavili table, saznali smo da su veoma zadovoljni. Nadam se da će Pokrajinski sekretarijat uvideti potrebu, a mi ćemo ponovo konkurisati, jer smatramo da je ovo veoma važno za predstavljanje turističkih kapaciteta u gradu – istakao je Oličkov.

Turističku signalizaciju dobilo je i domaćinstvo „Raca“ u Nakovu.

– Ovo je znak da dobro radimo svoj posao, da je Gradska uprava prepoznala da se bavimo kvalitetnom proizvodnjom. Bićemo znatno vidljiviji posetiocima u selu  – izjavio je Aleksa Raca.

Poljoprivredno gazdinstvo „Raca“ bavi se uzgajanjem i preradom lešnika. Ima plantažu na oko tri hektara i u asortimanu ima i puter, hladno ceđeno ulje i druge prozvode na bazi meda i lešnika.

 

 

 

books-geeb58ccaa_1280

Prve čitaonice u Velikokikindskom distriktu ustanovljene su sredinom 19. veka. U Velikoj Kikindi je, 1845. godine, osnovana Srpska čitaonica.

Čitaonice su osnivale nacionalne zajednice, a finansirane su donacijama. Zabeleženo je da su bile omiljeno mesto okupljanja velikog broja građana koji su, osim literature, u njima čitali i štampu.

Zanimljivo je da su u čitaonice dolazili i nepismeni, kako bi čuli novosti.

 

IZVOR: Milivoj Rajkov, „Kultura u Kikindi do 1941. godine“

pharmacy-g3ab868944_1280

Proterivanjem Turaka iz Južne Ugarske i ponovnim nastanjivanjem Kikinde posle 1751. godine, otvara se i prva apoteka. Otvorio ju je Franc Frank, oko 1790. godine.

Ime ove apoteke nije poznato, kao ni mesto, gde se nalazila, ali se zna da je 1807. godine nazvana „Kod Spasitelja“ (na nemačkom: „Zum Erlöser“).

Apoteke toga vremena nazivane su po svecima, koji su bili i njihovi zaštitnici i u prostorijama su bile obavezno postavljene njihove slike.

 

(„Prilozi iz prošlosti velikokikindskih apoteka“ – Marta Ištvan. Zahvaljujemo Istorijskom arhivu Kikinda.)

 

 

Odbornici Gradskog parlamenta danas su usvojili odluku o rebalansu gradskog budžeta, sa projekcijama na 2023. i 2024. godinu. Budžet je uvećan za oko pet odsto i predviđeno je da iznosi tri milijarde 407 miliona 314 hiljada dinara. Prvi rebalans urađen je u maju i tada su planirana sredstva za rekonstrukciju vodovodne mreže. Ovoga puta korigovan je zbog novih investicija, povećanja materijalnih troškova i pomoći socijalno ugroženom stanovništvu.

– I dalje ćemo se boriti da ublažimo posledice globalne krize, maksimalno ćemo pomoći svakom pojedincu u gradu. Pružićemo pomoć svakom selu i ni od jedne investicije se neće odustati. Trudićemo se unapredimo kvalitet života u svim segmentima našeg društva, da uradimo što više od planiranih investicija, kako u ovoj, tako i narednoj godini. Sigurno ćemo odgovorno voditi računa o interesima svih građana, tako da ćemo kvalitetno, na osnovu dosadašnjeg iskustva, kreirati i naredni budžet. Želimo da investiramo u projekte i da pronađemo rešenja za izvore finansiranja – rekao je  gradonačelnik, Nikola Lukač.

Očekuje se da će većina investicija biti ostvarena u poslednjem ovogodišnjem kvartalu, što se posebno odnosi na velike projekte, rečeno je na sednici.

– U pitanju je rekonstrukcija vodovodne mreže koja će, nadam se, pokrenuti i rekonstrukciju Gradskog trga – objasnila je zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski. – Takođe, trebalo bi da započne izgradnja vodovoda do nove fabrike vode jer se čekalo na mnoge procedure i javne nabavke.

Za obnavljanje trga završena je prva faza, njegovo projektovanje. Uz novu gradsku pijacu, to su i najveće gradske investicije, koje zahtevaju različite izvore finansiranja, objasnio je Svetislav Vukmirica, pomoćnik gradonačelnika za razvojne i investicione projekte.

Zbog povećanja cena, dodatna sredstva neophodna su i za nesmetano funkcionisanje ustanova, sportskih klubova, udruženja građana, kulturno–umetničkih društava u gradu i selima, zaključeno je na 24. sednici Gradskog parlamenta.

 

Izložbom, muzičkim i sportskim aktivnostima, učenici Osnovne škole ”6. oktobar” u Kikindi obeležili su Dan škole – 53 godine rada ove ustanove.

– Od protekle sedmice, u prostorijama škole radi produženi boravak sa dve grupe. Sada radimo na osnivanju Servisnog centra koji bi, regionalno, pružao stručnu podršku deci sa smetnjama u razvoju, nastavnicima i svima kojima je potrebna dodatna pomoć – rekao je direktor škole, Srđan Stojanović.

Svečanosti su prisustvovali Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, Bogdan Tasovac.

– Ova ustanova veoma važnu ulogu i značaj u našem gradu. Škola je okićena dečijim radovima, ovde nastavnici znaju da se u svakom detetu krije neki talenat i potencijal. Hvala kolektivu na svim ovim godinama požrtvovanog truda i rada i na brizi i vaspitanju dece sa smetnjama u razvoju – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Osnovna škola „6. oktobar“ ima devet odeljenja sa ukupno 38 učenika. Ovo je jedina škola u Severnobanatskom okrugu koja se bavi obrazovanjem i vaspitanjem dece sa sa intelektualnim, čulnim i motoričkim smetnjama u razvoju.