кикинда

383303118_258765760479668_3029642261877921712_n

Od danas do petka Kulturni centar organizuje manifestaciju „Zmajeve dečije igre“ koje se u našem gradu održavaju 30., jubilarni, put. Pod sloganom „Svaka zvezda ima svoga puta…“ od jutros su održani kviz za osnovce, dečija likovna kolonija i javni čas baleta učenika Baletske školice u Kikindi. Otvarena je i retrospektiva izložbe „30 godina zmajevanja u Kikindi” kojoj je prisustvovala Dušica Marinović, direktorica „Zmajevih dečijih igara“.

-Kikinda je jedini grad, posle Novog Sada, koji ovoliko organizuje najlepšu dečiju manifestaciju. Možemo da se pohvalimo sa tri decenije uspešne saradnje sa decom, mladima, mentorima i porodicama u vašem gradu koji je odličan domaćin. Za sve ove godine učestvovalo je mnoštvo kulturnih stvaralaca koji su rado sarađivali sa nekadašnjim Domom omladine, a sadašnjim Kulturnim centrom. Programima su bila obuhvaćena i sela, tako da su najmlađi mogli da se druže sa Minjom Subotom, Brankom Veselinović, Draganom Lukićem, Duškom Trifunovićev, kao i poznatim glumcima – rekla je Dušica Marinović.

Marko Markovljev, direktor KCK dodaje da su „Zmajeve dečije igre” najstarija i najdugovečnija dečija manifestacija u Kikindi koja nije prekinuta ni za vreme nedaća koje su snašle našu zemlju.

-Izložba je napravljena u saradnji sa novosadskim „Zmajevim dečijim igrama“, Istorijskim arhivom i deo materijala je iz naše arhive. Predstavlja retrospektivu 30 godina manifestacije. Ovde  je mali deo onoga što je organizovano. Na fotografijama su deca koja su sada odrasli ljudi i imaju svoju decu koja učestvuju u našim programima – istakao je Markovljev.

Na temu ovogodišnjeg slogana pristigao je veliki broj literarnih i likovnih radova. Za najbolji literarni rad u kategoriji od prvog do četvrtog razreda proglašen je sastav Emanuele Dabić iz iđoške Škole „Milivoj Omorac“, dok je u kategoriji od petog do osmog razreda nagradu dobila Milica Veskov iz mokrinske Škole „Vasa Stajić“.

U kategoriji likovnih radova nagrađen je Mihajlo Stankić iz vrtića „Pčelica“, Janja Cvetićanin, učenica OŠ „Žarko Zrenjanin“ bila je najbolja u nižim, a Martin Kucurovski iz OŠ „Feješ Klara“ prvo mesto osvojio je u kategoriji viših razreda osnovnih škola.

Na prvim „Zmajevim dečijim igrama“  u Kikindi učestvovali su pisci Mira Alečković, Raša Popov, Pavle Janković Šole, Pero Zubac, Rade Obrenović, Minja Subota i drugi.

 

 

 

led rasveta

Sve više gradova u Srbiji prelazi sa tradicionalne ulične rasvete na LED osvetljenje. U Kikindi je ovaj projekat sproveden u pravi čas, jer je usledilo značajno poskupljenje struje za ovu kategoriju korisnika.

Na teritoriji Grada Kikinde implementacija 7.394 LED svetiljki i reflektora završena je u julu prošle godine. Značajno manja potrošnja električne energije rezultirala je, već u prvoj godini, velikom uštedom u gradskom budžetu.

– Zamenom starih svetiljki javnog osvetljenja novim LED osvetljenjem, na godišnjem nivou je ostvarena ušteda od oko 30 miliona dinara odnosno 259.858 evra. Godišnja potrošnja iznosila je 4.658.620 kWh, da bi nakon završenog projekta potrošnja celokupnog sistema iznosila 1.251.959 kWh. Takođe, značajno je pomenuti i još jedan benefit zamene starih natrijum, halogenih i živinih svetiljki, a to je emisija ugljen-dioksida koja je smanjena za 73 odsto odnosno 3.747 tona za godinu dana – precizira Nikola Jugin, energetski menadžer Grada Kikinde.

Uvođenje nove javne rasvete, energetski efikasne, projekat je javno-privatnog partnerstva, a ugovor je zaključen na period od 15 godina. Zamenu javne rasvete kao i održavanje sistema javnog osvetljenja realizovala je firma Smart Enerdži Investment.

Za otklanjanje eventualnih kvarova, građani se obraćaju Gradskoj upravi, koja potom prosleđuje podatke nadležnima za njihovo rešavanje. Najveći broj neispravnih svetiljki u istom trenutku iznosio je 44 komada.

Svetosavska ulica

– Privatni partner brzo reaguje na prijavljene kvarove od strane Grada i u saradnji sa Gradom i EPS-om ih blagovremeno otklanja – navodi Jugin.

Komunalna inspekcija  podatke o kvarovima, prosleđuje dalje, u zavisnosti od vrste kvara- da li je neispravna svetiljka, napajanje ili više svetiljki u nizu. Pojedini kvarovi poput onih na podzemnom kablu iziskuju više vremena da se poprave, pa građanima preostaje da budu strpljivi.

aeratori 6

Ukoliko ste proteklih dana posetili Staro jezero, zasigurno ste primetili novinu – vodoskoke koji posebno noću, jer su osvetljeni, ulepšavaju ovaj prostor. Njihova funkcija, međutim, nije prvenstveno dekorativna. Reč je o aeratorima koji obogaćuju vodu kiseonikom. Postavljeno ih je pet, tri u jezeru i dva na obodnom kanalu. Neprekidno rade i planirano je da budu uključeni od proleća do kasne jeseni, dok ne krenu prvi mrazevi. Potom se skidaju i na proleće ponovo postavljaju na isto mesto, saznajemo od člana Gradskog veća Saše Tanackova.

– Radom jakih motora i izbacivanjem mlaza vode dolazi do veće cirkulacije kiseonika, voda se meša i delimično postaje protočna, ubacuju kiseonik u nju. Postavljanje ovih aeratora je završna etapa prekograničnog projekta „Ekolejks” koji smo realizovali sa partnerima iz Rumunije – pojašnjava Tanackov.

Benefit projekta „Ekolejks” je očigledan. Umesto nekadašnjeg zapuštenog trstika između Starog jezera i Sportskog centar „Jezero”, na radost svih sugrađana, dobili smo uređenu oazu za šetnju i rekreaciju. Takođe, u okviru ovog projekta, urađena je temeljna analiza kvaliteta vode u jezeru i obodnom kanalu koja pruža smernice za poboljšanje kvaliteta vode što je, ističe naš sagovornik, dugoročan cilj.

– To nije moguće odjednom, već u etapama. U novom ciklusu prekograničnih projekata koji se finansiraju sredstvima EU, konkurisali smo za nastavak projekta koji se odnosi na kvalitet vode. Dugoročan cilj je da jezero preko obodnih kanala, poprečnim kanalima bude spojeno sa Velikim kikindskim kanalom, da dobijemo veću protočnost vode i da bude čistija. Želimo da iskoristimo ovaj veliki potencijal koji imamo na Starom jezeru – ukazuje Tanackov.

Na pitanje o rezultatima analize vode, naš sagovornik dodaje:

– Kvalitet vode u jezeru i obodnom kanalu nije na zavidnom nivou, to je 5 i 6 kategorija. Postoje tu i individualni zagađivači, to je deo naše nedovoljne kolektivne svesti, koji u deo kanala ubacuju otpad. Stručnjaci iz vodoprivrede su nesumnjivo procenili da ako realizujemo ideju povezivanja sa Velikim kikindskim kanalom, podignemo nivo vode tako što će pumpama biti prebacivana u severni krak oko jezera, dobićemo protočnost koja bi poboljšala kvalitet vode. Mnogi Kikinđani ne znaju da kanal koji ide oko jezera i pored vrtića „Plavi čuperak”, kao podzemni kanal ide do Velikog kikindskog kanala, i kada je vodostaj niži u obodnom kanalu i jezeru, voda stoji, pa je ideja da se napravi kružno kretanje – precizira član Gradskog veća.

ZNAČAJNA PODRŠKA JVP „VODE VOJVODINE”

– Veliku zahvalnost dugujemo „Vodama Vojvodine”, zahvaljujući njima dodatno je očišćen deo kanala, čime su nam pomogli da ovaj projekat završimo na najbolji mogući način. Finansirali su radove, a izvođač je bilo VPD „Srednji Banat” iz Zrenjanina- ističe Tanackov.

prvi Dani ludaje

Ovo je fotografija sa prvih Dana ludaje održanih 17. i 18. oktobra 1986. godine.

Novu manifestaciju na Trgu je ispratio veliki broj Kikinđana, koje je pozdravio i duhovitim komentarima zabavio legendarni Raša Popov. Pored poznatog pesnika i novinara, program je vodio glumac Miroslav Žužić.

Tadašnje „učesnice” ne mogu da se porede sa današnjim džinovskim plodovima. To potvrđuju i rezultati prvog takmičenja. Pobedila je bundeva teška 99 kilograma. Uzgojio ju je Stevan Pozojević.

Drugo mesto pripalo je bundevi teškoj 86 kilograma, Stevana Mirkonja, poljoprivrednika iz Iđoša, a treće takođe „takmičarki” Stevana Pozojevića koja je težila „svega” 81 kg.

Od kurioziteta izdvajamo i to da je, u večernjim satima, u prepunom Motelu „Lovac”, gde su se gosti sladili specijalitetima od ludaje, nastupilo više izvođača, među kojima i Šaban Šaulić.

Najteža bundeva na drugim „Danima ludaje”

Zanimljivo je pomenuti i to da je već naredne godine, na drugim „Danima ludaje”, pobedu odnela dama. Studentkinja iz Kikinde, Jasmina Jakonić, uzgojila je bundevu tešku 92 kilograma.

– Prošle godine sam bila posmatrač, i to me je podstaklo  da se uključim. Tata mi je nabavio seme domaćeg hibrida, a ja sam je zasejala i negovala. Ima tu i malih tajni, a one će to i ostati zbog konkurencije- prokomentarisala je pobednica koje kao nagradu dobila sedmodnevno zimovanje za dve osobe.

airsoft

Drugi susret ljubitelja airsofta, u organizaciji Dragonfly-a, održan je danas u nekadašnjoj kasarni na rubu Kikinde, a prisustvovao je i Dragan Pecarski, gradski većnik za sport i omladinu.

– Preko 100 učesnika iz cele Srbije danas je ovde u kasarni i zaista radimo i ulažemo mnogo u sportski turizam, a ovo je jedan od vidova toga i zato se i trudimo da podržimo sport kroz turizam koji nam je vrlo bitan, jer Kikinda, kao grad sporta, treba da se razvija i kroz sportski turizam i kroz rekreativni sport. Zahvaljujem se organizatorima ovog događaja na izuzetnom trudu i što su doveli ovoliki broj ljudi da se rekreativno bave svojim zdravim telom i zdravim duhom. Jedan od prioriteta nam je proširenje smeštajnih kapaciteta, jer ih nemamo dovoljno kada su ovakvi događaji u našem gradu – rekao je Pecarski.

Igor Bajnoci, predsednik Dragonfly-a, pojasnio je o čemu je reč kada se govori o airsoftu:

– Radimo simulaciju određenog scenarija, zadatke za oko 100 ljudi ovog puta, a imamo i oko 20 ljudi iz Crvenog krsta sa kojima imamo saradnju da budu učesnici. Ovde će vojska i policija da napadaju mafiju da bi uništile drogu i tema je, generalno da kažemo, borba protiv narkokartela. Koristimo replike koje ne mogu da se preprave i budu pravo oružje. Naše replike koriste gasni i elektropogon. Airsoft postaje sve popularniji, jer ljudi žele da izađu iz svog svakodnevnog okruženja i da se vrate sportu i kretanju u prirodi i ovde smo da se zabavimo. Naše udruženje ima šest aktivnih članova i još dvojicu na proveri da vidimo da li je lice sposobno i odgovorno da se bavi ovim sportom. Ove godine smo konkurisali za pomoć od Grada koju smo dobili.

375520201_2218298965028216_2533322298435153067_n

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici i demografiju i Grada Zrenjanina, u Perlezu je organizovana manifestacija „Dani porodice u Srbiji”. I ove godine Kikinda je predstavila uspešnu  pronalitetnu politiku  i mere koje se sprovode u okviru socijalne zaštite.

Ministar Vučević, obraćajući se okupljenima, podsetio je na reči vladike Nikolaja Velimirovića koji je govorio da onaj ko je roditelj, ko ima decu, blagosloven je i slavan – blagosloven i slavan i pred Bogom i pred anđelima i pred narodom.

-Verujemo da ljudi koji vole svoje porodice, koji vole svoje roditelje, koji vole svoju decu i tuđu decu, samo ti ljudi mogu da razumeju, vole i poštuju druge ljude. Da ljudi koji ne vole svoju porodicu ili ne vole svoj grad i svoju državu ne mogu da vole ni druge gradove, ni druge države, ni druge narode – saopštio je Vučević.

Ministarka za brigu o deci Darija Kisić na manifestaciji, kojoj su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća, istakla je da je sve što se radi i gradi zbog najvećeg čovekovog blaga – dece.

-Srbija je velika porodica i zemlja je odvažnih, jakih i hrabrih ljudi. Vlada Srbije odlučna je u nameri da učinimo sve da nas bude još više. Na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića započeli smo čitav niz mera i programa kako bi bilo što više dečijih osmeha. Na tom putu odlučno koračamo i  već vidimo prve rezultate. Na nama je da podržimo mlade ljude da zasnuju svoje porodice jer je to najlepše i najviše što mogu u životu da postignu – kazala je Darija Kisić.

Manifestacija neguje prave vrednosti i kult porodice.

-Naš Grad sa više od 200 miliona dinara podržava niz mera socijalne politike. Od te sume 54 miliona dinara opredeljeno je za program podrške deci i porodici sa decom. Kikinda je prepoznata kao grad porodice, a to nam je i potvrđeno prošle godine na ovoj manifestaciji kada smo bili među prve tri lokalne samouprave, u konkurenciji od 40, koje su prepoznate kao zajednica kojoj je briga o porodici prioritet. Za sve nas to je podstrek da budemo još bolji – rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

U okviru pomoći, između ostalog,  izdvaja se za parove prilikom odlaska na vantelesnu oplodnju,  za akciju „Bebi klub“ i pakete za novorođenčad, roditeljske dodatke, nezaposlene porodilje, besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenike prvih razreda kojima su obezbeđeni udžbenici kao i školski pribor Grad izdvaja sredstva i za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju, a obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i vrhunskim sportistima, regresiran prevoz i stipendiranje studenata. Kikinda je i deo pokreta „3+“.

U okviru manifestacije predstavljeni su potencijali Grada, kao i predstojeća manifestacija „Dani ludaje”.

371910851_3310381305774797_376075097454173488_n

Na 58. Filmskim susretima u Nišu, glumac Narodnog pozorišta u Kikindi – Vladimir Maksimović – dobitnik je nagrade za najbolju epizodnu ulogu (ulogu brata blizanca) u filmu „Ovuda će proći put”.

Rad na Pavlu, Petrovom bratu blizancu je bio vrlo uzbudljiv i izazovan jer smo ih pravili na liniji između stripa i realnog. Naravno rediteljka Nina Ognjanović je bila uvek tu da nas pridržava da tu liniju nigde ne pređemo, i pored nje cela ekipa iz Toplog Dola. Petar i Pavle su jedna uloga dva lika, što ni malo nije bila olakšavajuća okolnost, naprotiv.

– Kao i što to inače biva, blizanci se dopunjuju a i razlikuju, toliko smo pokušali a verujem i uspeli u glumačkoj interpretaciji ova dva lika. Ovo mi je prva filmska nagrada i sama ta činjenica govori koliko mi je draga. Nagrada mi je bitna jer dolazi sa najstarijeg festivala, sa jedinog glumačkog festivala i festivala gde nas kolege ocenjuju. Takođe, veoma je značajna jer tradicionalno niška publika je ta koja voli i čuva svoje glumce, drago mi je da sam se upisao među nagrađene – rekao je Maksimović.

Film Nine Ognjanović prikazan je na ovogodišnjem FEST-u, nakon svetske premije na Slamdens festivalu u SAD gde je dvostruko nagrađen. Film govori o devojci Jani koja nije zadovoljna u svojoj sredini i stranca koji dolazi u malo selo vidi kao svoj izlaz.

Uloge tumače: Jana Bjelica, Ninoslav Ćulum, Vladimir Maksimović, Eva Ras, Svetozar Cvetković, Zlatan Vidović…

Mladi glumac kikindskog pozorišta ovdašnjoj publici poznat je po predstavama koje su premijerno izvedene u protekloj sezoni: „Ljubavno pismo” reditelja Dragana Ostojića, gde je pobrao simpatije gledalaca ulogom Momčila, i „Oblaci” u režiji Stevana Bodrože, u kojoj mu je poverena glavna rola, lik pesnika Dušana Vasiljeva.

 

viber_image_2023-09-01_09-34-21-324

Ove godine, oko 450 đaka prvaka na teritoriji Grada Kikinde prvi put selo je u školske klupe. Svima njima, Grad Kikinda obezbedio je besplatne udžbenike i deo školskog pribora i tim potezom olakšao roditeljima. Podsetimo, ova mera pomoći porodicama uvedena je prvi put prošle godine, kada je takođe oko 450 prvaka dobilo besplatne knjige za školu.

Srednjoškolci koji žive u seoskim mesnim zajednicama, imaju obezbeđen besplatan prevoz do škola u Kikindi, kao i ranijih godina.

Za obe mere podrške deci i njihovim porodicama, sredstva su opredeljena gradskim budžetom.

Već po tradiciji, gradonačelnik Nikola Lukač i ovog 1. septembra obilazi škole kako bi đacima i prosvetnim radnicima poželeo uspešnu novu školsku godinu. Gradonačelnik je, sa saradnicima, od jutros u obilasku osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović”, „Đura Jakšić”, „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima i „1. oktobar” u Bašaidu.

Sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem su pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar, kao i načelnik Policijske uprave u Kikindi Pavle Rajkov.

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je ranije da škole spremno dočekuju učenike, da će đake i škole obezbeđivati policajci i da će se tokom školovanja posebna pažnja posvećivati negovanju ljudskih vrednosti.

temisvar7

Još svega dve sedmice preostalo je do najveće i najpoznatije kikindske manifestacije „Dani ludaje”. I ove godine, vesela povorka predškolaca u dobrom raspoloženju, uz muzičku pratnju, ukusnu bundevaru i ljubazne delatnike gradske Turističke organizacije obići će više gradova i na prepoznatljiv način pozvati goste u naš grad.

Karavan promocije „Dana ludaje” u ponedeljak 4. septembra biće u Subotici, 5. septembra u Somboru, 6. septembra u Zrenjaninu i Novom Sadu. Stanovnici glavnog grada na 38. manifestaciju biće pozvani 8. septembra, a susedi iz Rumunije 12. septembra kada će narandžasta povorka posetiti Temišvar.

Ovogodišnji „Dani ludaje” biće održani od 14. do 17. septembra, kada posetioce, pored takmičarskog dela -merenja najteže i najduže bundeve, očekuju tradicionalni programi poput Banatskog fruštuka, Gostinske sobe, Evropskog kutka i Karnevala predškolaca, uz žanrovski različite koncertne večeri, nezaobilaznog vašara i brojnih pratećih zabavnih, sportskih i kulturnih sadržaja .