кикинда

Velika-subota

Velika subota, poslednji dan Strasne sedmice, u pravoslavnom hrišćanstvu nosi jednu od najdubljih i najtajanstvenijih poruka. To je dan tišine, iščekivanja i nade – trenutak između smrti i života, između raspeća i vaskrsenja.

Prema učenju Crkve, ovaj dan je posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i Njegov silazak u Ad. Verovanje kaže da je Hristos telom bio u grobu, dok je duhom sišao u Ad, gde je razrušio „vrata pakla“ i doneo spasenje pravednicima. Upravo zato Velika subota nije samo dan žalosti – ona je i nagoveštaj pobede nad smrću.

Običaji u srpskoj pravoslavnoj tradiciji

Velika subota u narodu ima posebno mesto, jer spaja veru i vekovne običaje. Dan se provodi mirno, bez buke i veselja. Vernici se posvećuju molitvi i unutrašnjem preispitivanju. Takođe, ovo je jedina subota u godini kada se strogo posti, najčešće na vodi, kao nastavak žalosti za Hristom.

U domovima se završavaju poslednje pripreme: spremanje kuće, priprema praznične trpeze i farbanje jaja (ako nije učinjeno na Veliki petak).  Prema narodnom verovanju, na ovaj dan posebno je važno učiniti dobro delo ili pomoći drugima, jer se time umnožava blagoslov.

Iako je obeležena tišinom, Velika subota nije dan bez nade. Naprotiv – ona je najdublji trenutak iščekivanja. U ponoć, kada se u hramovima oglasi „Hristos vaskrse“, tišina se prekida radošću. Tada se završava vreme žalosti i počinje najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.

Zato Velika subota ostaje jedan od najmoćnijih simbola u pravoslavlju: dan kada se, u tišini groba, već rađa život.

 

Edjseg-premijera-(11)

Ljubitelji pozorišta imaće priliku da uživaju u snažnoj i emotivnoj predstavi dramske sekcije „Jožef Atila“ u prostorijama Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“, koja će biti izvedena u subotu, sa početkom u 19 časova.

Reč je o predstavi „Ernelini kod Farkaševih“, nastaloj po nagrađivanom filmu reditelja Hajdu Sabolča, koja donosi slojevitu priču o porodičnim odnosima, potisnutim emocijama i sudarima koji neminovno izbijaju na površinu kada se ljudi ponovo nađu zajedno.

Radnja prati porodicu Ernele koja se, nakon godinu dana provedenih u Škotskoj, vraća kući i privremeno useljava kod Ester i njene porodice. U skučenom prostoru i pod pritiskom svakodnevice, stare tenzije i neizrečene istine počinju da isplivavaju, dok se likovi suočavaju jedni sa drugima, ali i sa sopstvenim dilemama i nesigurnostima.

Predstavu režira Šandor Kiralj, a uloge tumače Teodora Sili (Ester), David Čikoš (Farkaš), Vivien Fazekaš (Ernela), Norbert Đuranki (Albert), Diana Tot (Laura) i Ognjen Gavranov (Bruno). Tehničku podršku pružaju Elvira Kermendi, Čaba Šetet i Ramona Tot.

Organizatori pozivaju sugrađane da prisustvuju i budu deo ove iskrene i duboko promišljene pozorišne priče, koja otvara važna pitanja o porodici, bliskosti i ličnim izborima.

T. D.

farbanje-spomenika-jajetu-4

U duhu Velikog petka i u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku, meštani Mokrina i ove godine su ulepšali ulaz u selo – oslikavanjem prepoznatljivog spomenika jajetu, simbola tradicije i identiteta ovog mesta.

Kao deo 36. Vaskršnjih svečanosti, u jutarnjim časovima organizovana je akcija farbanja spomenika, u kojoj su učestvovali najmlađi članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“, uz podršku samostalnog umetnika Miloša Srbljina. Pre samog oslikavanja, deca su, zajedno sa umetnikom, očistila i pripremila površinu spomenika, pokazujući da zajedništvo i briga o svom mestu počinju od malih, ali značajnih koraka.

Kako ističu iz KUD-a, cilj ove aktivnosti nije samo očuvanje tradicije, već i podsticanje dece da budu aktivni članovi zajednice.

-Želimo da deca osete da pripadnost KUD-u ne znači samo dolazak na probe, već i učešće u životu sela i doprinos zajednici. Važno je da znaju da su uradili nešto značajno – poručio je predsednik upravnog odbora Radoslav Pribiš.

Ove godine, gornji deo spomenika obojen je u tradicionalnu crvenu boju, dok je donji ostao u prepoznatljivoj plavoj, sa natpisom „Mokrin, dobrodošli“, koji goste dočekuje već na samom ulazu u selo.

Lepo vreme i dobro raspoloženje doprineli su da sve protekne u najboljem redu, a najmlađi učesnici nisu krili zadovoljstvo što su dali svoj pečat jednoj ovako lepoj i značajnoj manifestaciji.

Inače, kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ broji oko 180 članova, raspoređenih u šest folklornih sekcija, od najmlađih do najstarijih – što svedoči o snazi zajedništva i očuvanju kulturnog nasleđa. U okviru Vaskršnjih svečanosti, već u ponedeljak u 19 časova u Domu kulture biće održan i tradicionalni uskršnji koncert, na kojem će se predstaviti članovi svih generacija.

T. D.

farbanje-jaja-mokrin

U duhu predstojećeg najradosnijeg hrišćanskog praznika, članice Udruženja žena „Mokrin“ i ove godine su pokazale kako se tradicija neguje srcem – uz druženje, posvećenost i radost zajedništva. Povodom 36. Uskršnjih svečanosti u Mokrinu, vredne domaćice okupile su se kako bi ofarbale jaja za potrebe Mesne zajednice.

Kako ističe Zorica Despotov iz Udruženja, ove godine ofarbano je čak 200 jaja, i to na tradicionalan način – u lukovini, ali i u crvenoj boji, uz ukrašavanje travčicama i gumicama koje daju prepoznatljive, prirodne šare. U ovoj lepoj aktivnosti učestvovalo je desetak žena, a posebnu radost donela je i gošća iz Novog Sada.

-To je devojčica poreklom iz Mokrina, Nikita Popov, učenica četvrtog razreda, koja je došla da se druži, nauči običaje i pomogne nam u farbanju – navela je Despotov.

Iz Udruženja upućuju i prazničnu poruku:

-Želimo svim ljudima dobre volje i vernicima pravoslavne veroispovesti srećne uskršnje praznike, da se druže, da zaborave sve probleme i da na miru proslave Uskrs.

Udruženje žena „Mokrin“ trenutno broji 18 aktivnih članica, a planovi za budućnost su jasni – nastavak druženja, širenje članstva i, pre svega, očuvanje bogatih narodnih običaja koji čine važan deo kulturnog identiteta ovog kraja.

T. D.

IMG-20260410-113401

U duhu tradicije i zajedništva, u porti Hram Svetih Kozme i Damjana danas u 11 časova organizovano je tradicionalno farbanje vaskršnjih jaja, koje je okupilo oko stotinu dece – osnovaca i predškolaca, kao i njihove roditelje, veroučitelje i sveštenstvo.

Iako je Veliki petak dan tuge i sećanja na stradanje Isusa Hrista, u porti hrama danas je vladala posebna, tiha radost – ona koja dolazi iz dečje iskrenosti i zajedničkog stvaranja. Mališani su sa velikim entuzijazmom bojili jaja, svako na svoj način, unoseći u ovaj običaj lični pečat i značenje.

Osmogodišnji Filip Gavrančić odlučio se za zelenu boju.

-Ofarbao sam jaje u zeleno jer mi je to omiljena boja. Prvi put sam došao u hram da farbam jaja i jako mi je lepo. Verujem da ću doći i sledeće godine, a nadam se da ću moći i u nedelju da učestvujem u dečijoj tucanijadi.

Slično uzbuđenje deli i Vukašin Milić (11).

-Prvi put sam ovde i super mi je. Ofarbao sam jaje u belo, ali planiram još da ga ukrašavam. Doneću ga u nedelju da se takmičim i nadam se pobedi. Preporučio bih svim drugarima da dođu svake godine na Veliki petak.

Desetogodišnja Dunja Bukva već ima iskustva.

-Dolazim već pet godina. Danas sam ofarbala jaje u crveno jer to predstavlja Isusovu krv. Kad se vratim kući, farbaću jaja za porodicu. U nedelju ću verovatno doći na takmičenje.

I devetogodišnja Anja Stojkov pokazal je da razume simboliku praznika.

-Ofarbala sam jaje u crveno zbog Isusa Hrista i nacrtala krst kao simbol crkve. Prvi put sam ovde i baš mi je lepo. Doći ću i sledeće godine.

Prisutnima se obratio starešina hrama, otac Boban Petrović, koji je zahvalio svima koji su pomogli organizaciju, posebno roditeljima i predstavnicima Crvenog krsta. On je istakao da je cilj ovakvih okupljanja da se deci približi vera kroz radost i zajedništvo.

-Svesni smo da je Veliki petak tužan dan, ali se trudimo da stvorimo radost kod dece. Srećan sam što se odazvao veliki broj dece i roditelja. Pozivamo da deca poste danas i sutra, makar ova dva dana simbolično, kako bi u nedelju mogla da se pričeste – poručio je otac Boban.

On je najavio i novinu – prvo takmičenje u tucanju vaskršnjih jaja, koje će biti organizovano u nedelju, uz nagrade za pobednike, ali i poklone za sve učesnike.

Pored duhovnog i edukativnog značaja, događaj je imao i humanitarni karakter. I ove godine pripremljeni su paketi pomoći za porodice kojima je podrška najpotrebnija – ukupno 33 paketa, simbolično u čast Hristovih godina. Najznačajniji doprinos dala je Tatjana Kosić iz Amerike sa svojim udruženjem i donatorima.

Za naredni period najavljen je i vaskršnji koncert donatorskog karaktera, koji će biti održan 18. aprila u 19 časova, sa ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju zvonika – budućeg ukrasa hrama i grada.

T. D.

veliki-petak-raspece-isusovo

Danas je Veliki petak, jedan od najtužnijih i najznačajnijih dana u hrišćanskom kalendaru. U okviru Veliki petak, vernici se sećaju stradanja i raspeća Isus Hrist na Golgoti – događaja koji predstavlja temelj hrišćanske vere i simbol najveće žrtve za spas čovečanstva.

Prema učenju Srpska pravoslavna crkva, Veliki petak je dan najstrožeg posta, tuge i molitvene tišine. Ne služi se liturgija, već se u hramovima iznosi plaštanica – platno koje simbolično predstavlja telo Hristovo položeno u grob. Vernici joj prilaze sa dubokim poštovanjem, celivajući je i tiho se moleći.

Ovaj dan obeležava se bez radosti i slavlja. Zvona ne zvone, a bogosluženja protiču u tišini i dostojanstvu. U narodnoj tradiciji, Veliki petak se smatra danom kada treba zastati, utihnuti i okrenuti se sebi – preispitati misli, postupke i odnose sa drugima.

Posebno mesto u obeležavanju ovog dana zauzimaju i narodni običaji, među kojima je najpoznatije farbanje vaskršnjih jaja. Prema tradiciji, jaja se najčešće farbaju u crvenu boju, koja simbolizuje prolivenu krv Isusa Hrista, ali i novi život i vaskrsenje. Prvo obojeno jaje, poznato kao „čuvarkuća“, čuva se tokom cele godine kao simbol zaštite doma i porodice. U mnogim krajevima Srbije veruje se da na Veliki petak ne treba raditi teške poslove, prati veš ili obrađivati zemlju, već dan provesti u miru, postu i molitvi.

Iako je obojen tugom, Veliki petak nosi snažnu poruku ljubavi, praštanja i nade. Žrtva Isus Hrist, kako uči hrišćanstvo, nije kraj, već početak – uvod u Vaskrsenje i pobedu života nad smrću.

Za mnoge vernike, upravo ovaj dan predstavlja najdublji duhovni trenutak u godini – trenutak kada se, u tišini, najjasnije čuje ono što je zaista važno.

 

ucenici-iz-albanije-3

Učenici i profesori iz Berata u Albaniji boravili su početkom meseca u Kikindi, u okviru međunarodnog projekta razmene „Superschools“, koji realizuje Regionalna kancelarija za saradnju mladih uz podršku Evropske unije i Vlade Nemačke. Gosti su u Kikindu stigli 30. marta uveče, a nakon pet dana ispunjenih aktivnostima, vratili su se kući.

Kako ističe Vanja Tomašev, profesor stručnih predmeta u SSŠ „Miloš Crnjanski“, ovo je treći put da škola učestvuje u „Superschools“ projektu, a saradnja sa školama iz Albanije nastavlja se iz godine u godinu.

– U ovom ciklusu bili smo partneri sa gimnazijom iz Berata. U decembru je 15 naših učenika sa dvoje profesora boravilo kod njih, a sada su oni uzvratili posetu. Tokom boravka u Kikindi imali su radionice na temu multikulturalnosti, mira i upoznavanja različitih kultura, kao i obilazak grada – Narodnog muzeja, „Tera“, „Mokrin hausa“ – uz vreme za druženje i zabavu – navodi Tomašev.

Poseban utisak na goste ostavila je radionica u „Tera“ ateljeu, gde su imali priliku da izrađuju figure od gline, dok su u Narodnom muzeju sa pažnjom slušali priču o mamutici Kiki.

Iako vremenske prilike nisu bile naklonjene, razmena je, kako ističu organizatori, protekla veoma uspešno.

– Učenici su bili oduševljeni. Kikinda je prilično drugačija od Berata, koji je primorski grad, ali su se veoma brzo uklopili. Rastanak je bio emotivan, bilo im je žao što odlaze – dodaje Tomašev.

Posebna vrednost ovog projekta je što je u potpunosti besplatan za učenike, što omogućava da i oni koji inače ne bi imali priliku da putuju steknu ovakvo iskustvo.

Da su razlike manje nego što se čini, potvrđuju i sami učenici. Minja Balint, učenica druge godine smera arhitektonski tehničar, koja je u decembru boravila u Albaniji, sada je bila u ulozi domaćina.

– Primetili smo da drugačije gledamo na školu i život od naših drugara iz Albanije, da nam se razlikuju navike i hrana, ali smo se uprkos tome lepo uklopili i zaista uživali – kaže ona.

Učenici su, dodaje, već tokom prethodne posete ostali u kontaktu preko društvenih mreža, pa je ovaj susret bio nastavak započetih prijateljstava.

– I tamo i ovde smo imali oproštajne žurke koje su bile i vesele i emotivne. Sigurno ću ostati u kontaktu sa novim prijateljima – ističe Minja, uz poruku da bi svima preporučila da se prijave za ovakvu razmenu.

Projekat je ovim ciklusom završen, a završna konferencija biće održana u maju na Zlatiboru, gde će predstavnici škole izneti utiske. U SSŠ „Miloš Crnjanski“ već planiraju prijavu za novi krug, sa nadom da će učenici ponovo dobiti priliku da kroz putovanja, druženje i zajednički rad grade mostove među mladima regiona.

T. D.

ivabalk-easter-707700

U organizaciji Društva za negovanje tradicije i običaja „Delibab“ u subotu, 11. aprila, biće organizovane 31. Uskršnje narodne igre. Cilj je da se deca upoznaju sa narodnim običajima koji se vezuju za uskršnje praznike, ali i da se ugoste mališani iz drugih sredina. I ovoga puta biće organizovana izložba farbanih uskršnjih jaja i takmičenje u uskršnjim igrama.

 

Posetioci će imati priliku da učestvuju i vide izložbu uskršnjih farbanih jaja koje pripremaju članice udruženja žena. Za mlađe osnovce pripremljene su interesantne igre u kojima će se nadmetati trčanje sa plastičnim jajetom u kašiki, bacanje jaja u korpu, a poslednja igra je traženje jaja oko Doma kulture, gde će se i sve dešavati. Za najuspešnije predviđene su i nagrade.

Tog dana za sve posetioce biće otvorena i Zavičajna kuća u Sajanu koja čuva način na koji se nekada živelo.

A.Đ.

prodavnica-1

Sleduje nam četiri dana praznika, te će i radno vreme prodavnica i javnih službi biti prilagođeno Uskrsu.

Maloprodajni objekti „Univereksporta“, „Ideje“, „Maksija“, „Lidla“, sutra, na Veliki petak biće otvorene do 18 sati. Subota i ponedeljak su redovni radni dani, dok se neće raditi u nedelju na Uskrs.

Tokom četiri dana praznika dežura ambulanta u Drugoj zdravstvenoj ambulanti koja će raditi od 7 do 19 časova, dok će lekari u Hitnoj službi dežurati 24 sata. Od petka, zaključno sa ponedeljkom u Dečijem i Školskom dispanzeru radno vreme biće od 9 do 17 sati.

U Javnom prevozu „Autoprevoz“ u petak, nedelju i ponedeljak autobusi će prevoziti putnike po rasporedu od nedelje. Polasci i dolasci autobusa u subotu su po redovnom voznom redu.

I u JP “Kikinda” za vreme uskršnjih praznika radiće se po izmenjenom rasporedu. Neradni dani su počev od petka 10, zaključno sa ponedeljkom 13. aprilom. U tom periodu Pparkiranje u zoniranim delovima grada neće se naplaćivati.

Službe vodovoda i kanalizacije dežuraće tokom praznika 24 sata, a za sve informacije ili eventualne kvarove na usluzi je broj Pozivnog centra 062/88-44-888.

Gradska pijaca u Kikindi će u petak, subotu i ponedeljak raditi uobičajeno, dok će u nedelju, za dan Uskrsa biti zatvorena. Na Centralnom (Mokrinskom) groblju sahranjivanja se neće obavljati u petak, 10. aprila i u nedelju, 12. aprila.

Radne jedinice „Pošte“ na teritoriji grada neće raditi na Veliki petak, dok će u subotu i ponedeljak glavna Pošta u ulici Generala Drapšina biti otvorena od 8 do 14 sati Od utorka sve radne jedinice rade uobičajeno radno vreme.

 

struja-radovi

Zbog planiranih radova na elektromreži, u četvrtak, 16. aprila, bez struje će biti više delova Kikinde u dva termina.

U periodu od 8.30 do 10.30 časova, isključenje će obuhvatiti:

– ul. Jovana Popovića (od ul. Kralja Petra I do ul. Dositejeve, kao i od ul. Jugovićeva do ul. Dositejeve)

– ul. Dositejeva (od ul. Jovana Popovića do ul. Nikole Tesle)

– ul. Ivana Milutinovića (od ul. Kralja Petra I do ul. Svetozara Miletića)

– ul. Kralja Petra I (od ul. Nikole Tesle do kućnog broja)

– ul. Generala Drapšina (od ul. Ivana Milutinovića do ul. Karađorđeve)

– ul. Svetozara Miletića (od ul. Ivana Milutinovića prema Silosima)

– ul. Oslobođenja (od ul. Kralja Petra I do ul. Generala Drapšina)

– ul. Vojvode Putnika (od ul. Nikole Tesle do ul. Nikole Pašića)

– ul. Nikole Tesle (od ul. Vojvode Putnika do ul. Dositejeve i od ul. Jugovićeva do ul. Vojvode Putnika)

– ul. Braće Lakovića (od ul. Nikole Tesle do ul. Jovana Popovića)

 

U periodu od 11.00 do 13.00 časova, bez struje će biti:

– ul. Stara Klanica

– deo ul. Strelište (od ul. Vinogradi do razgraničenja i od razgraničenja prema Nakovu)

– ul. Jorgovana

Iz Elektrodistribucija Srbije napominju da će, ukoliko radovi budu završeni ranije, napajanje biti uspostavljeno pre planiranog vremena, dok u slučaju loših vremenskih uslova radovi mogu biti odloženi.