кикинда

SAOBRACAJ-AKCIJE

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a dve lakše telesne povrede.  Prema procenama u nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 560.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog pogrešnog izvođenja radnje vozilom i zbog vožnje pod uticajem alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, podneti su zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka protiv 48 učesnika u saobraćaju i izdato je 90 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 20 vozača, od kojih je osam vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 18 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 27 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 103 ostala prekršaja.

r-selo-dan-oslobodjenja

Polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela, predstavnici grada, Saveta Mesne zajednice, SUBNOR-a i Udruženja „Srpski ratni veterani“, obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu.

Okupljenima se ovom prilikom obratio general major Milorad Stupar, savetnik za odbranu predsednika Republike Srbije.

-Sloboda je najveća i najtužnija reč u srpskom jeziku. Za osvajanje slobode, koju sada uživamo, dato je hiljade i hiljade ljudskih života, porušeni su domovi, fabrike, komunalna infrastruktura. Zato je naša obaveza da mladima kažemo „Nemojte da ponovo osvajamo slobodu“. Današnja vlast bori se za slobodu, teritorijalni integrintet i nezavisnost srpske države, vojnu neutralnost i bezbednost naše zemlje iu tome moramo svi da pomognemo – kazao je general major Stupar.

Rusko Selo poštuje svoju istoriju i seća se svih predaka, dodao je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-U proteklom periodu, zajedno smo ostvarili mnogo toga. Uređivane su javne površine, ulagano je u obnavljanje infastrukture, pomogano je školi i sportskim klubovima, brinuli smo i o najmlađima i najstarijima i pokazali da zajednica najbolje funkcioniše kada svi damo svoj doprinos. Pred nama su novi izazovi i planovi, od unapređenja infrastrukture, preko podrške kako starima tako i mladima, do razvoja kulturnih i sportskih sadržaja. Uvereni smo da ćemo, uz podršku grada Kikinda i uz snagu naših ljudi, te ciljeve I ostvariti – naveo je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Jedinstvo i sloga će nas odražati u budućnosti. U proteklom peeriodu žele da nas razjedine, ali nemojte to da dozvolite. Svi zajedno moramo da podržimo našu državu Srbiju, jer drugu nemamo. Pozivam vas na saobrnost i jedinstvo jer samo tako možemo da napredujemo i očuvamo našu zemlju – istakao je Popeskov.

 

Ovo je bila prilika da se Savet Mesne zajednice oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanoj sednici petooktobarska plaketa dodeljena je firmi „Artis 1973“ koja radi od 2021, a prouzvodnju u Ruskom Selu započeli su dve godine kasnije.

-Za sedište firme odabrali smo Rusko Selo, jer nam je cilj bio želje da u jednom malom, ali značajnom mestu zapošaljavamo lokalne stanovnike i pravimo porodičnu priču. Mi smo jedina firma u Srbiji koja se bavim proizvodnjom proteinskih čokoladica i ovsenih barova. Proizvodi su pretežno namenjeni za izvoz, a naši proizvodi su na tržištu u zemljama u regionu, kao i u svim trgovinskim lancima u Srbiji. Firma ima 16 zaposlenih, sa tendencijom da u narednom periodu povećamo broj radnika. Na nama je da ruskoselcima omogućimo dobre radni uslovi kako, između ostalog, ne bi napuštali selo. i odlazili u drugi grad. Kako nam je važna sredina u kojoj poslujemo učestvovali smo u raznim humanitarnim aktivnostima za dobrobit mesta – istako je Željko Konjik, vlasnik firme.

Zahvalnice su pripale Branetu Vojnoviću i Milanu Števinu za organizaciju turnira po ulicama u malom fudbalu, Branku i Milanu Dobraniću, za organizaciju turnira u basketu 3×3, Lovačkom udruženju „Zec“, kao najstarijem udruženju u selu, za vek trajanja, Dušanu Kuvelji, predsednik udruženja SUBNOR-a kao i za društveni doprinos u selu i udruženjima „Zavičaj moj“ i „Jedinstvo“ za organizaciju Velikogospojinskih dana.

Program su uveliičale i članice folklorne sekcije plesnog studija “Jefimija”.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

A.Đ.

 

sta-nas-snadje-usred-ladje-(1)

U pozorištu „Lane“ večeras će premijerno biti izvedena predstava „Šta nas snađe u sred lađe“. Nakon septembarske pauze, ovo je ujedno i početak nove sezone, istakao je Aleksandar Maletin, direktor.

-Radi se o romantičnoj komediji i predstava je nesvakidašnja, tako da pozivam našu dragu publiku da budu sa nama. Komad je režirao glumac Dragan Ostojić sa kojim smo imali plodonosnu saradnju i u ranijem periodu. „Šta nas snađe u sred lađe“ na repertoaru našeg pozorišta bio je pre desetak godina i sada, sa izmenjenim likovima, vraća se na scenu. U lađi će nas snaći princeza, uplakana Katarina, koja je ima prohteve. Onog momenta kada reši da se uda dolaze razni prosci, gusari, koji bi da osvoje njeno srce, a posebno su zainteresovani za nju jer će im Katarina, ukoliko ih odabere, pokloniti lađu – otkrio nam je naš sagovornik.

Kostime i scenografiju uradio je Milan Vujić, a glume: Marta Katai, Miloš i Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin.

Već naredne nedelje, 12. oktobra, takođe će premijerno biti izveden komad „Deda i repa“.

-Za drugu premijeru u oktobru adaptaciju teksta uradila je glumica Gordana Rauški i ovo je lutkarska predstava. U njoj igraju Milan Vujić, Marta Katai, Miloš Vujić i Aleksandar Krulj. Dobro poznatu priču adaptirali smo na naš način i dobili smo komad pun topline o poverenju i velikom srcu koje uvek pobeđuje – naveo je Maletin.

Oktobar je, u jedinom dečijem pozorištu, mesec zlatnog lišća, a komadi se igraju u 17 sati. Kako se očekuje gužva iz „Laneta“ napominju da bi bilo dobro rezervisati ulaznice.

A.Đ.

trka-za-srec-detinjstvo-2025-(8)

Trka za srećnije detinjstvo, 36. po redu, i ove godine okupila je veliki broj učesnika. U organizaciji Crvenog krsta, pod motom „Imamo cilj, dođi na start”, trka je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana u kojoj je bilo sedam učesnica. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Dragana Raca iz Kikinde.

-Imam tri devojčice Una je najstarija i ima pet godina, Maša ima tri i Ana, sa kojom sam se takmičila, ima godinu. Drugi put učestvujem u trci i nisam očekivala nagradu. Cilj nam je da podržimo ovu manifestaciju. Drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Dragane Race.

U 26 trka učestvovali su predškolci osnovci, srednjoškolci, sugrađani, a na samom kraju organizovana je i trka rolera. Prvi na cilj u trci dečaka prvih razreda stigao je Luka Agostini iz OŠ „Vuk Karadžić“.

-Trka nije bila laka i pomučio sam se da budem najbolji. I kao predškolac učestvovao sam u manifestaciji i tada sam bio drugi. Treniram fudbal i volim da trčim – kazao nam je Luka koji je kao nagradu dobio bicikl.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Generalni sponzor je kompanija „Grindeks“ dok su prijatelji manifestacije firme „Jafa“ i „Kolačić sreća“.

-Ovo je deseta godina kako naša kompanija podržava najlepšu sportsko-dečiju manifestaciju u našem gradu. Čast nam je i zadovoljstvo što smo deo Trke za srećnije detinjstvo – naveo je Vojislav Bulatović iz kompanije „Grindeks“.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je ove godine prodato 3.200 startnih brojeva.

-Osim toga prikupili smo i donatorska sredstva u iznosu od 115.000 dinara, što je ukupno 435.000 dinara. Sav novac raspodelićemo Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ i školama srazmerno broju učesnika. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Program su otvorili predškolci iz vrtića „Poletarac“ i „Plavi čuperak“ i hor „Čuperak“.

A.Đ.

 

 

zmaj-dec-igre

Najlepši deo „Zmajevih dečijih igara“ su najmlađi učesnici, deca iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole koji su bili i centralni deo ovogodišnje, 32. manifestacije. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Uroš Petrović, Zorica Despotov i Uroš Novakov.

-Najvažnije je da se bavimo decom. Da ih učimo da pevaju, igraju, plešu, sviraju da im posvećujemo vreme. Samo tako oni će imati dobre uzore i steći prave vrednosti. Kikinda je grad u kom rado gostujem jer na pravi način usmerava i uči najmlađe – kazao je Uroš Petrović.

Tanja Nožica, pomoćnica direktora i urednica dečijeg programa napominje da je u okviru manifestacije organizovano mnoštvo radionica i sadržaja za decu školskog i predškolskog uzrasta.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Do skoro Kikinda je bila jedini grad, pored Novog Sada, u kojima je ova manifestacija organizovana. Ponosni smo na to što duže od tri decenije negujemo poeziju za decu – napomenula je Tanja Nožica.

Centralnoj priredbi prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Ove godine program je trajao tri dana tako da su  deca uživala u predstavi „Ko se boji knjige još“, organizovani su i koncert OMŠ „Slobodan Malbaški“, književno-likovna radionica Roberta Takariča i Gorana Novakovića, monodrama u izvođenju Aleksandra Milkovića, predstavljanje zbirke nemačkih narodnih bajki Milice Šijakovića sa Katedre za germanistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

A.Đ.

 

 

pokrajisnka-sekretarka-kultura-(1)

Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Snežana Janković, v.d. pomoćnika sekretara Sektor za kulturno nasleđe bile su u radnoj poseti našem gradu. Nakon razgovora u kabinetu gradonačelnika Mladena Bogdana, zajedno sa Marijanom Mirkov, članicom Gradskog veća, posetili su Kulturni centar. Pomenuti sekretarijat za rekonstrukcija fasade ove ustanove kulture izdvojio je 20 miliona dinara, a v.d. direktor Marko Markovljev istakao je da će radovi započeti vrlo brzo s obzirom na to da su se čekale spoljne temperature neophodne za obavljanje ovog posla.

 

-Cilj naše posete je da obiđemo ustanove kulture za koje su izdvojena sredstva iz Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, ali i da se upoznamo sa stanjem u institucijama i na licu mesta čujemo koji su im planovi i kako možemo da pomognemo da se oni realizuju – istakla je Aleksandra Ćirić Bošković. – U Narodnom muzeju, po obilasku stalne postavke i prostora namenjenog deci i mamutici Kiki, mogli smo da čujemo koji koraci bi trebalo da se preduzmu kako bi stalna postavka bila još bolja i bogatija.

Rad Narodnog muzeja predstavio je v.d. direktor Miloš Pušara, dok su programe ADZNM „Gusle“ obrazložili direktor Zoran Petrović i njegovi saradnici.

-U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“, koje okuplja veliki broj dece i mladih, imali smo priliku da se uverimo da su sredstva 2,8 miliona dinara, kojim su podržani FENOK i „Mali maturantski ples“ utrošena na pravi način. Ovo društvo je jedno od najstarijih u našoj zemlji, odlično rade i zaslužuju našu punu podršku. Prijatno smo iznenađeni radom, agilnošću i programima koji se organizuju u kulturnim ustanovama u Kikindi – precizirala je Aleksandra Ćirić Bošković i dodala da će Pokrajina i u narednom periodu pomagati ustanove kulture kako u realizaciji tekućih programa, tako i u kapitalnim ulaganjima.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je Aleksandra Ćirić Bošković i u prethodnom periodu bila u Kikindi i da je i tada imala priliku da se uveri u to šta je urađeno radi boljeg funkcionisanja kulturnih institucija.

-Grad ima dobre planove za dalja ulaganja u ustanove kulture i ovo je bila odlična prilika da o njima razgovaramo sa pokrajinskom sekretarkom – naveo je Mladen Bogdan – Značajna sredstva izdvojena su za uređenje fasade Kulturnog centra i za sve nas ovo ulaganje je značajno jer zaokružuje ciklus velikih ulaganja u ovaj objekat. Bez pomoći Pokrajine i Republike, kapitalna ulaganja ne bi bila moguća, te je važno da se pokrajinska sekretarka na licu mesta upozna sa sadašnjim stanjem, što smo joj i omogućili posetom Narodnom muzeju. Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ značajne su, ne samo za Kikindu, nego i za srpski narod, posebno što obeležavaju 150 godina postajanja i rada. Ustanove kulture u Kikindi nalaze se zgradama koje su simbol grada i u kojima su neophodna ulaganja.

U toku je priprema budžeta svih pokrajinskih sekretarijata za 2026. godinu. Budžetom će biti predviđeno sufinansiranje programa koji su i najvažniji ustanovama kulture.

-Finansijskim planom obuhvatićemo konkurse u oblasti kulturnog nasleđa, savremenog i filmskog stvaralaštva, verskih zajednica, nacionalnih manjina, otkupa knjiga, publikacija i drugo. Verujem da će svi koji konkurišu biti podržani i da će projekti sa kojima će aplicirati biti prepoznatljivi – zaključila je pokrajinska sekretarka.

A.Đ.

idjos-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „Milivoj Omorac“ iz Iđoša obeležava Dan škole. Ovom prilikom posetili su ih pesnici, korisnici „Naše kuće“, kao i učenici iz drugih škola. Zanimljivim i edukativnim radionicama učenici su, kroz igru, stekli nova znanja.

-Dan škole je 6. oktobar, ali ga ove godine obeležavamo nešto ranije jer smo imali priliku da ugostimo pisce koji učestvuju u „Zmajevim dečijim igrama“. Tema kojom proslavljamo važan dan su mostovi jer nas oni povezuju i spajaju različitosti. Želimo da ukažemo na to da su naši đaci temelj svakog mosta – navela Vesna Šavija, direktorica.

Danu škole prisustvovao je i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Učenici i zaposleni osmislili su lep program, a ovo je prilika za druženje i razmenu iskustava sa drugim školama. Želim im da nastave da rade kao i do sada s obzirom na to da je ova obrazovna ustanovama promer dobre prakse na koji način treba da se povežu deca i odrasli – kazao je Tihomir Farkaš.

Pomenutu obrazovnu ustanova pohađa 134 đaka, među kojima je 20 prvaka

-Primetna je tendencija većeg broja učenika, što je posebno značajno za seosku sredinu. Svake godine trudimo se da ulažemo u učionice i zgradu tako da je ove godine u planu adaptacija dela kotlarnice u koju će se izmestiti školska arhiva koja će najpre biti sređena. Među većim investicijama je i potpuno opremanje učionica digitalnim tehnologijama poput projektora i klimatizacija – dodala je Vena Šavija.

Iđošku školu posetili su učenici Osnovne škole „Jovan Popović“ iz Kikinde, ali i udruženja građana iz sela.

A.Đ.

skring

Na teritoriji Grada Kikinde počeo je organizovani skrining karcinoma dojke kojim su obuhvaćene žene  starosti od 50 do 69 godina. Ovu akciju sprovodi kikindski Dom zdravlja zajedno sa Opštom bolnicom Kikinda, a pozivanje sugrađanki započeto je u ponedeljak 29. septembra.

Iz Dispanzera za žene pozivaju sugrađanke telefonom, a mamografsko snimanje se obavlja u Opštoj bolnici Kikinda, na službi radiologije, objasnila je dr Dragana Miladinov, načelnica Dispenzera za zdravstvenu zaštitu žena.

– Služba radiologije ima novi mamograf koji je komforan, snimanje je bezbolno, aparat je prilagodljiv fizionomiji svake žene, tako da ne treba da imaju strah od snimanja. Snimanje i pozivanje određene skupine žena obavlja se svake druge godine tako da žene koje su snimale dojke u protekle dve godine su izuzete iz ovog skrininga i biće pozvane u narednom ciklusu. Takođe, izuzete su i žene koje, nažalost, već imaju dijagnostikovan karcinom dojke. S obzirom na učestalost ove bolesti kod nas i u svetu, pozivam dame da se odazovu skriningu, kao i da ih naši sugrađani ohrabre da dođu na snimanja. Žene treba da vrše i samopreglede dojki i ukoliko napipaju bilo šta sumnjivo, da se jave nama ili lekarima opšte prakse kako bismo ih uputili na ultrazvučni odnosno mamografski pregled, i van skrininga- istakla je dr Miladinov.

Miroslava Popadić, glavna sestra Dispanzera za žene, ukazuje da se svake godine pozivaju žene određenih godišta.
– Ove godine to su godišta žena 1975, 1973, 1971, 1969, 1967, 1965, 1962, 1960, 1958 i 1956. Sugrađanke pozivamo od ponedeljka i do sada su veoma lepo prihvatile pozive, pogotovo žene koje dugo nisu bile kod lekara. Žene nemaju razloga za strah, snimanje kratko traje, biće im objašnjeno kako da pristupe pregledu, a uput podižu kod nas na pultu. Dobiće i uputstvo kako da se spreme za pregled. Žene mogu i same da se jave, ukoliko nekog izostavimo. Broj telefona je 063 424101.


.
Kako je ukazala dr Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja, na osnovu uredbe i nacionalnog programa, sve zdravstvene ustanove u Srbiji dužne su da sprovode skrining karcinoma dojke, najčešćeg zloćudnog tumora kod žena.

– Ovo se radi u cilju što ranijeg otkrivanja oboljenja, jer je tada uspešnije lečenje. Skrining karcinoma dojke odnosi se na žene od 50 do 69 godina. Pacijentkinje se pozivaju na skrining, a dalje će se postupiti u zavisnosti od rezultata. Od 2022. godine u Srbiji je otkriveno oko 4.500 karcinoma dojke, a 1650 žena je umrlo- predočila je dr Marković.

U Severnobanatskom okrugu je u 2022. godini bilo 94 karcinoma dojki, a 37 žena je umrlo. Po podacima kikindskog ZZJZ, u 2023. godini u Kikindi su otkrivena 23 slučaja karcinoma dojke, a 15 žena je preminulo od ove maligne bolesti.

SNIMAK SE ČITA NAJMANJE DVA PUTA

– Svaki nalaz mamografije čita se najmanje dva puta. Opis mamografije najpre analizira radiolog iz Kikinde, a naredno čitanje snimka obavlja nezavistan radiolog. Ukoliko im se mišljenja razlikuju, sledi i treće radiološko čitanje nalaza- naglasila je dr Dragana Miladinov.

dan-starih-ck-(2)

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, 1. oktobra u Crvenom krstu za korisnike programa „Briga o starijima“ organizovane su radionice i druženje.

Učesnice su istakle značaj programa, ali i ovakvih druženja.

-Sama sam kod kuće i znači mi to što izađem iz kuće, radim nešto korisno i naučim nešto – rekla je Ljubica Pomorišac, koja je zajedno sa desetak sugrađanki bila u Crvenom krstu. – Razgovaramo, delimo uspomene i razmenjujemo iskustva.

Program „Briga o starijima“ namenjen je osobama starijom od 65 godina i važan je radi pružanja psihosocijalne podrške.

-U okviru programa kontrolišemo zdravlje najstarijih sugrađana koji su pretežno u samačkim domaćinstvima – pojasnila je Ljiljana Bogosavljev, saradnica Crvenog krsta. – Na nama je da im pružimo podršku. Ovakve radionice značajne su za starije osobe jer im omogaćavaju da se druže, međusobno upoznaju, da se socijalizuju, ali im se u funkciji održava i fina motorika.

Ovogodišnji dan obeležava se pod sloganom „Starije osobe pokreću lokalne i globalne akcije: Naša prava, želje i blagostanje“, čime se podseća na značaj aktivnog učešća starijih u društvu.

beli-krst-basaid

Ovih dana kružni tok na ulazu u Bašaid, iz Zrenjanina, krasi Beli krst, nastao u znak sećanja
na bitku na Iljevu.

Podsetimo da se bitka odigrala na prostoru između Melenaca i Bašaida, kada je general pobunjene Košutove vojske Percel Mor napao je Melence nadmoćnijom vojskom. Srbi su pružili odlučan otpor, ali i pored velike hrabrosti u boju je stradalo 198 Srba. Uz oskudno oružje imali su i ono najdragocenije, svoje živote. Tako je među Srbima u Banatu ostala izreka „Iljevo – banatsko Kosovo“. Krst, podignut u njihovu čast, se nalazio na izlazu iz sela i nije bio uočljiv, a sada će spomenik biti prvo što se vidi na ulazu na teritoriju grada.

 

Spomenik je težak dve tone i za njega je izliveno novo betonsko postolje.