Град Кикинда

hero-books

Željka Aleksić, vizuelna umetnica iz Srbije koja živi i radi u Beču, pobednica je ovogodišnjeg konkursa za ediciju „Prva knjiga“, koji tradicionalno raspisuju Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa i Grad Kikinda. Njen rukopis „Žena koja ima tremu“ izdvojio se među pristiglim radovima i biće objavljen kao nagrada na konkursu namenjenom mladim autorima.

Konkurs je bio otvoren za neobjavljene rukopise poezije, proze, eseja i književne kritike, a o pristiglim radovima odlučivao je žiri u sastavu dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor Banatskog kulturnog centra, koji je bio i predsednik žirija.

Nakon pažljivog čitanja i vrednovanja rukopisa, žiri je doneo odluku da ove godine napravi presedan i objavljivanjem prve knjige nagradi jednu autorku. Kako je navedeno u obrazloženju, rukopis „Žena koja ima tremu“ izdvojio se autentičnošću, savremenim senzibilitetom i upečatljivim pesničkim glasom.

U ovom delu lično iskustvo migracije, rada, odrastanja, ženskog identiteta i pripadanja pretočeno je u književno uverljiv i umetnički zaokružen svet. Autorka uspešno spaja intimnu ispovest sa društvenim opažanjem, stvarajući poeziju koja istovremeno svedoči o iskustvu pojedinca i progovara o univerzalnim temama savremenog doba.

Željka Aleksić diplomirala je 2023. godine na Akademiji likovnih umetnosti u Beču, gde je dobitnica više značajnih nagrada i stipendija. Poeziju piše od 2012. godine, a njena umetnička praksa danas povezuje vizuelnu umetnost, performans i poeziju, istražujući odnose između umetnosti, rada, migracije i društvenih struktura.

 

asfaltiranje-1

Za rehabilitaciju kolovoza u ulicama Stevana Sremca, Stevana Sinđelića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića obezbeđeno je 70 miliona dinara preko Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Reč je o značajnom infrastrukturnom projektu koji će unaprediti bezbednost saobraćaja i kvalitet putne mreže u delovima grada kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj vozila.

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je u Novom Sadu potpisao ovaj ugovor o dodeli sredstava po javnom konkursu za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture.

– Veoma je važna stvar za Kikindu i Kikinđane što smo obezbedili sredstva za rehabilitaciju ovih saobraćajnica. Zahvalni smo Pokrajinskoj vladi i Upravi za kapitalna ulaganja što su prepoznali značaj projekta za naš grad. U pitanju su ulice koje se intenzivno koriste, dve predstavljaju deo tranzitnog pravca, dok su preostale veoma prometne jer prolaze kroz širi centar grada i pored Gradske pijace – navodi Bogdan.

Nakon potpisivanja ugovora, predstoji sprovođenje administrativnih procedura kako bi se što pre realizovala javna nabavka i počeli radovi.

Uporedo sa pripremama za rekonstrukciju pomenutih ulica, u svim delovima grada u toku je sanacija udarnih rupa.

– Svesni smo da postoje kritične deonice u određenim ulicama, naročito onima koje su opterećene teretnim saobraćajem. Ne bežimo od problema, oni su nam poznati i svakodnevno radimo na njihovom rešavanju. Upravo zbog toga nastavljamo ulaganja u putnu infrastrukturu kako bismo poboljšali uslove za sve učesnike u saobraćaju – poručio je Bogdan.

 

sns-naslovna-2904

Aktivisti Gradskog odbora Srpske napredne stranke danas su proveli ceo dan u neposrednom kontaktu sa građanima, gde je sa više lokacija – od Mikronaselja, preko Gradske pijace, do najprometnijih raskrsnica – stizala jasna poruka: Kikinđani žele nastavak politike razvoja i stabilnosti.

Štandovi su bili puni, razgovori otvoreni, a interesovanje sugrađana veliko. Građani su koristili priliku da iznesu svoje predloge, ali i da se informišu o projektima koji menjaju lice grada.

Kulminacija dana usledila je u večernjim satima na raskrsnici Svetosavske i Ive Lole Ribara, gde se okupilo više od 200 aktivista. Ta slika najbolje govori o snazi organizacije, energiji i podršci. Sugrađani su jasno poručili da prepoznaju rezultate i da očekuju još snažniji nastavak ulaganja i razvoja.

Upravo zato, ovakve akcije nisu samo razgovor – već dokaz da se politika vodi u kontaktu sa narodom.

Akcije na terenu slede i u narednom periodu, sa jasnim ciljem – da Kikinda nastavi putem razvoja, uz podršku svojih građana.

3d-project-vrhovni-sud

Vrhovni sud Republike Srbije doneo je odluku kojom je preinačio ranije presude u sporu između kompanije „3D Projekt“ i Grada Kikinde i odbio tužbeni zahtev u celosti.

Time su oborene odluke Privrednog suda u Novom Sadu i Privrednog apelacionog suda, kojima je Grad Kikinda bio obavezan da isplati oko dva miliona evra odnosno za sporne radove na putu od Iđoša do mosta na Tisi kod Ade odnosno 109,4 miliona dinara sa zateznom kamatom i troškovima postupka.

Vrhovni sud je, kao najviša sudska instanca, odlučujući po reviziji Grada, zauzeo drugačiji stav i pravosnažno okončao postupak u korist Grada Kikinde.

Međutim, odluka dolazi nakon što je novac pomenutoj firmi već isplaćen iz gradskog budžeta, jer su ranije presude bile izvršne i dovele do blokade računa grada.

U trenutku kada su prethodne presude bile na snazi, sprovedena je prinudna naplata iz gradskog budžeta.

Sada, nakon odluke Vrhovnog suda, pravni okvir predviđa mogućnost da se povraćaj traži kroz poseban postupak.

Kako saznaje KIKINDSKI portal, Grad će pokrenuti odgovarajuće pravne procedure za povraćaj novca. Pratićemo dalji pravni epilog. 

Ovakav sudski obrt otvara niz pitanja među kojima i pitanje odgovornosti u dosadašnjim sporovima koji su imali direktan uticaj na budžet lokalne samouprave, kao i posledica koje sudske odluke imaju na javne finansije.

igraliste

Nova igrališta obradovaće mališane u Bašaidu, Novim Kozarcima i Velikom Selu, kao i u Mikronaselju, naselju Strelište i Vašarištu.

Ovo je jedan od projekata koji je za KIKINDSKI portal najavio gradonačelnik Mladen Bogdan, ističući da planovi za izgradnju igrališta postoje već nekoliko godina, ali su okolnosti u prethodnom periodu usporile njihovu realizaciju.

-To smo planirali 2025. godine. Međutim, situacija koja se dešavala i u državi i u društvu nas je malo omela. Ipak, od tih planova nismo odustali i u 2026. godini započinjemo ono što smo tada zamislili. Siguran sam da će ova igrališta obradovati i roditelje i naše najmlađe sugrađane, jer su upravo porodice godinama unazad tražile ovakve sadržaje- kaže gradonačelnik.

Projekat se realizuje uz podršku više partnera. Četiri igrališta biće finansirana kroz projekat kompanije NIS „Zajednici zajedno“, dok se preostala dva grade uz podršku pokrajine i Ministarstva za brigu o porodici, i uz učešće grada.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Gradonačelnik je uputio i apel građanima da nove prostore za igru čuvaju i koriste.

– Molim sve sugrađane da vode računa o njima, da se sprave i prostor ne uništavaju. Sa druge strane, važno je i da se igrališta koriste – jer bi bilo šteta da posle truda i ulaganja ostanu prazna- poručio je Bogdan i podsetio da izgradnja igrališta nije moguća na svakoj lokaciji, čak i kada postoji inicijativa građana.

Novo igralište niče i u Novim Kozarcima

-Parcele moraju biti sto odsto u vlasništvu grada, moraju biti na bezbednoj udaljenosti od saobraćaja i ne smeju da imaju podzemne instalacije poput gasovoda ili vodovoda. Često se dešava da dobijemo peticiju za neku lokaciju, ali kada se sve proveri u katastru, ispostavi se da ona nije pogodna- objasnio je gradonačelnik.

Tri igrališta u gradu biće izgrađena u: naselju Strelište, na uglu ulica Braće Sredojev i Vašarište i u Mikronaselju. Jedno igralište planirano je i u Novim Kozarcima, gde su radovi već započeli, a nova igrališta dobiće i mališani u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu.

J. C.

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i Radovan Vlahović konstatovao je da su na konkursu za nagradu „Dušan Vasiljev“, koju raspisuje grad, pristigla 62 naslova. Nakon pažljivog pregledanja i iščitavanja, žiri je doneo odluku da u najuži izbor uđu sledeće tri knjige „Sve su smrti (samo) deo našeg sata: 77 pesama o smrti“ autora Zorana Bognara, „Anđeli u kapi mastila“ Gordane Đilas i  „Krtice“  Vladimira Kopicla.

Konačna odluka biće doneta 22. marta.

preduzetnici-konkurs

Lokalna samouprava raspisala je  javni konkurs za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća na teritoriji grada. Cilj je podrška razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju obima proizvodnje, stabilizacije proizvodnje, investiranja u savremena sredstva za rad i proizvodnju, radi povećanja konkurentnosti privrednih subjekata, te ukupnog razvoja preduzetništva i privrede.

Pravo na podsticaje za razvoj preduzetništva imaju mikro, mala i srednja preduzeća do 100 zaposlenih, a za ovu meru opredeljeno je tri miliona dinara dinara, i to za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti. Najmanji iznos sredstava koji se može odobriti po projektu je 75.000 dinara, a najveći je 400.000 dinara.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća (prema klasifikaciji Agencije za privredne registre) koja posluju na teritoriji grada Kikinda. Učesnik konkursa može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 50% vrednosti predmetnih mašina i opreme sa uračunatim PDV-om (ukoliko je prodavac opreme u sistemu PDV-a).

Bespovratna sredstva se ne mogu koristiti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Rok za podnošenje prijava je 9. april, do 15 časova. Neće se uzimati u razmatranje neblagovremene i nepotpune ili nepravilno popunjene prijave, prijave koje nisu podnete od strane ovlašćenih lica, kao ni prijave koje nisu predmet konkursa. Odobrena sredstva se koriste isključivo za namene za koje su dodeljena, a korisnik sredstava je dužan da Gradskoj upravi dostavi definisanu ugovorom dokumentaciju o realizaciji projekta, materijalni dokaz o nabavci mašine ili opreme, kao i o namenskom korišćenju dodeljenih sredstava u propisanom roku.

Za dodatne informacije zainteresovanima su na raspolaganju zaposleni u Sekretarijatu za projekte – Odsek za projekte, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15 časova.

 

 

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i Radovan Vlahović konstatovao je da su na konkursu za nagradu „Dušan Vasiljev“, koju raspisuje grad, pristigla 62 naslova. Nakon pažljivog pregledanja i iščitavanja, žiri je doneo odluku da u uži izbor za nagradu uđe sledećih osam knjiga: „Dve mogućnosti maštanja“ Vase Pavkovića, „Itaka od oblaka“ Olena Plančak Sakača, „Pastir i runolist“ Nebojše Lapčevića, „Ispovesti venecijanskog klovna“ Igora Mirovića, „Sve su smrti (samo) deo našeg sata: 77 pesama o smrti“ Zorana Bognara, „Imena tame“  Bojana Jovanovića, – „Anđeli u kapi mastila“ Gordane Đilas, „Krtice“  Vladimira Kopicla

Najuži izbor biće objavljen 17, a konačna odluka 22 marta.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je odlukom Kulturno prosvetne zajednice 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika odnosno pesnika ekspresionističke ideologije.Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštineKikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novomPravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigusavremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku.

 

 

1000080542

U organizaciji Okružnog Košarkaškog saveza Severnobanatskog okruga i Košarkaškog saveza Srbije tokom vikenda u Kikindi održan je drugi regionalni trening za devojčice uzrasta do 14 godina (godišta 2011, 2012, 2013). Trening je održan prema planu i programu selektivnog pogona KSS za žensku košarku kojim rukovodi potpredsednica KSS Ana Joković.
Svake godine u sklopu Košarkaškog saveza Srbije organizuju se regionalni treninzi za tri godišta. Najstarije godište je prateće godište kadetske reprezentacije. Ove godine je to 2011. 2012. i 2013. Kroz četiri regionalna treninga biramo decu koja idu na savezne treninge na teritoriji cele Srbije. Trudimo se da svaki regionalni trening bude u drugom gradu jer sama promocija ženske košarke je veoma važna zato što je ovo najlepši sport na svetu po mom mišljenju i to je neki put gde deca mogu da vide na kom su takmičarskom nivou. Ove godine Košarkaški savez Vojvodine je izabrao da ne budu regionalni treninzi samo u Novom Sadu, već smo se potrudili da dođemo i u Kikindu. Ovim putem se zahvaljujem domaćinu na izuzetnom gostoprimstvu, nadam se nekoj daljoj saradnji i edukativnim treninzima, i nadam se razvitku ženske košarke u Kikindi – rekla je Vesna Džuver koordinator svih regiona mlađih kategorija.
– Ove godine smo se odlučil da se četiri regionalna treninga održe u Odžacima, Kikindi, Kuli i Rumi, ovim smo pokrili dobar deo naše pokrajine. Okružni Košarkaški Savez je izrazio želju da bude organizator ovakvog događaja i ugosti naše devojčice iz pokrajine. Drage volje uvek dođem u Kikindu, moja majka je poreklom iz Kikinde. Ove godine sam se prijatno iznenadio da je hala “Jezero” dovedena u odlično stanje, sa klimama, renoviranom teretanom itd. Moram da spomenem da su svlačionice sada na prvoligaškom nivou. Mislim da su uslovi perfektni za pripreme sportista – rekao je Marjan Stojanac koordinator mlađih kategorija KSV.
– Drago mi je da je sportski centar “Jezero” posle više od 10 godina domaćin jednog ovakvog događaja u košarci. Kikinda kao grad i kao sportski centar zaista ima odlične uslove, što su gosti ovom prilikom rekli. Jednostavno kod nas u samom gradu je ovo jedini sportski objekat, naš hram sporta, u koji grad i ljudi u ovom objektu maksimalno ulažu sve napore da i pored toga što je star objekat bude kao nov – rekao je Dragan Pecarski direktor kulturno sporstskog centra Jezero.
– Drago mi je da je ponovo reprezentacija mlađih kategorija u našem gradu posle više od 10 godina. To je od velikog značaja za razvoj ženske košarke u Kikindi, popularizaciju sporta i povećanje zainteresovanosti. Naš grad ima najbolje uslove što se tiče priprema klubskih i reprezentativnih. Puno mi je srce ponovo videti ove igračice na parketu kod nas – rekla je Mirjana Mićić predsednik SO ŽKK.
– Današnji događaji u organizaciji Košarkaškog Saveza Srbije i Košarkaškog Saveza Vojvodine kao i OKS-a je od velikog značaja za grad Kikindu. Obzirom da posle 10 godina ovakav događaj je samo dokaz da je grad Kikinda grad sporta i da su ulaganja u sportsku infrastrukturu kao i nadljudski napori ljudi koji se zalažu da sport u Kikindi bude na višem nivou nisu uzaludni, Od danas je naš grad ponovo dokazao da može da pruži sve infrastrukturne uslove za sve selekcije u svim sportovima i da je grad posle dugo godina vraćen na košarkašku mapu Srbije – rekao je Dejan Pudar zamenik gradonačelnika Kikinde.
– Današnji događaj predstavlja samo epilog. Kikinda je ponovo grad košarke sa pratećom infrastrukturom i podrškom koju dobijamo od grada. Ja bih se ovom prilikom zahvalio gradskoj vlasti koja prati razvoj sporta, konkretno košarke. Meni je zadovoljstvo da kažem da smo zaista proširili našu mrežu i u prigradske mesne zajednice, Mokrin, Rusko Selo, Kozarce itd. Košarkaški klub Velika Kikinda je odradio poziv osnovnim školama gde je odaziv dece koja žele da uče košarku poprilično velik. Rezultati ovog rada će se videti tek u godinama koje dolaze. Današnji dan pokazuje još jednu značajnu stvar a to je simbioza muške i ženske košarke, grada i rekreativno kulturnog centra Jezero. Mi smo zajedno partneri na jednom velikom projektu
razvoja košarke u Kikindi. Mislim da je logičan sled bio da Košarkaški savez Srbije prepozna ovu sportsku energiju koja je u Kikindi. Ovo predstavlja refleksiju odnosno odgovor KSS-a da su tu da podrže našu košarku. Mislim da ćemo u nekoj skoroj budućnosti na ovakvim skupovima imati priliku da vidimo i mlade talente grada Kikinde, jer zbog njih i radimo sve ovo – rekao je Ozren Simjanovski – predsednik odbora OKS.
Kako su ovi treninzi zapravo jedan od prvih filtera za popunjavanje budućih reprezentativnih selekcija naše države, veoma smo ponosni i zahvalni kako Košarkaškom savezu Srbije, tako i Košarkaškom savezu Vojvodine, jer su prepoznali sav rad koji smo uložili u poslednjih godinu dana, ali i potencijal koji naš grad ima kada je Košarka u pitanju. Ovakvi i slični skupovi koje planiramo sa partnerima. Košarkaškim savezima, u budućnosti sa sigurnošću posle pauze od preko jedne decenije, vraćaju naš grad na košarkašku mapu i to ne samo takmičarski već i kroz edukaciju najmlađih, kao i produkciju novih kadrova u košarci stručnog osoblja.
IZVOR: KK VELIKA KIKINDA

EKIPA

U prvoj nedelji sprovođenja projekta podele kanti za razvrstavanje otpada podeljeno je više od 438 kanti, a odziv građana i prve reakcije pokazuju da projekat ima odličan odziv i podršku građana.

Predstavnici kompanije FCC Kikinda ističu da je početak projekta protekao bez većih poteškoća i da sve aktivnosti teku u skladu sa planom.

U narednom periodu planirana je podela kontejnera u skladu sa rasporedom objavljenim na zvaničnom sajtu kompanije FCC, kao i edukativne radionice u školama i mesnim zajednicama, kako bi se najmlađima približila ideja održivog razvoja i odgovornog ponašanja prema prirodi.

♻️ Zanimljivosti o razvrstavanju otpada
🟢 1. Reciklažom jedne limenke štedi se energija za tri sata rada televizora.
Samo jedna pravilno odložena aluminijumska limenka može da uštedi dovoljno energije da TV radi tri sata – a aluminijum se može reciklirati neograničen broj puta bez gubitka kvaliteta.

🔵 2. Papir se može reciklirati do 7 puta.
Svaki list papira koji završi u reciklaži može ponovo postati deo novog proizvoda — sve dok se vlakna ne istanje toliko da izgube čvrstinu.

🟡 3. Plastična flaša se razgrađuje i do 500 godina.
Ako se ne reciklira, plastika završava u prirodi, gde može da zagadi zemljište i vode, a često i da dospe u lanac ishrane životinja i ljudi.

🟣 4. 60% otpada iz domaćinstava može da se reciklira.
Većina otpada koji bacamo svakodnevno – papir, plastika, metal i staklo – zapravo je dragocen resurs, samo ako ga pravilno razdvojimo.

🟠 5. Reciklažom se smanjuje emisija štetnih gasova.
Razdvajanjem otpada na mestu nastanka sprečava se nepotrebno sagorevanje i smanjuje količina otpada na deponijama, čime se direktno utiče na smanjenje emisije metana – jednog od najopasnijih gasova staklene bašte.

 

error: Content is protected !!