Gradski trg danas je procvetao i zamirisao zahvaljujući šarenilu ponuda rasadnika iz Kikinde i okolnih mesta. Prolećni sajam cveća, manifestacija koja tradicionalno okuplja ljubitelje baštovanstva, u organizaciji Grada i Turističke organizacije Kikinde, privukao je građane koji će ukrasiti svoje terase, dvorišta i domove jer, kako kažu, nema proleća bez novog cveća.
Smiljana Slavnić iz Rasadnika „Slavnić“ ističe da sezonu još koči vreme, ali da su sugrađani uvek spremni da ulepšaju svoje okruženje.
– Kikinđani su veoma zainteresovani, jedino što ove godine, zbog vremenskih prilika, sezona počinje kasnije. Uglavnom su sada aktuelni sezonsko cveće za baštice, sitan rasad, muškatle raznih vrsta. Najviše se kupuju muškatle i cveće koje dobro podnosi sunce pošto su sve toplija leta – kaže Smiljana.
Cene su u širokom rasponu – sitan rasad prodaje se po cenama već od 50 dinara, a veće biljke su od 500 do 1.500 dinara. Stajaće muškatle su 250, dok puzavice, odnosno viseće, koštaju 300 i 350 dinara.
Posetioci kažu da uživaju u bogatom izboru i da svako može da pronađe ono što želi.
Tamara Balaž je došla po muškatle za baku, ali nije isključeno da će se kući vratiti i sa magnolijom.
– Došli smo da nađemo baki muškatle, obožava ih, uglavnom bele. Ima jako lepih, različitih vrsta i veliki je izbor. Mislim da su cene pristupačne, nije mnogo skuplje u odnosu na prethodnu godinu. Ja obožavam magnoliju, razmišljam o tome da je kupim, samo još ne znam gde ću da je zasadim – kaže Tamara.
Tatjana Badrljica se, takođe, odlučuje za muškatle, ali sa jasnim zadatkom.
– Danas svekrvi kupujem muškatle, crvene, ona samo takve voli. Ja više volim nešto sitno, ne mora ni da cveta, samo da se zeleni – objašnjava Tatjana. – Imam ruzmarin, lavandu, čuvarkuću, to je moj izbor.
Pored sezonskog cveća, na Sajmu se mogu pronaći i višegodišnje i zimzelene biljke: tuje, jelke, ukrasno drveće, žbunovi, perene, sobno i mediteransko cveće, poput limuna, palme i lovora, kao i različite vrste ruža. Klara i Robert Kiš iz Bečeja redovno učestvuju na kikindskim sajmovima.
– Imamo veliki asortiman. Ovde se uglavnom kupuju ruže, žbunovi, klematis. Zanimljiv je i kalistemon, kojeg, zbog oblika cveta, zovu i „četka za flašu“, i koji cveta dva puta godišnje. Cene su od 100 do 4.000 dinara, koliko košta fikus benjamin visok metar i po – navodi Klara. – Uvek se radujemo dolasku na sajam u Kikindu jer ovde, u kratkom vremenu, zaradimo koliko i za ceo dan na drugim mestima. Kikinđani mnogo vole cveće.
Sajam traje do 16 sati, a svi koji su u potrazi za omiljenom biljkom, savetom ili samo dozom inspiracije, imaju još vremena da pronađu nešto što će im razbuditi prolećno raspoloženje. Jer, kako kažu i izlagači i posetioci – nema lepšeg ukrasa od živog, šarenog i mirisnog cveća.
Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i predsednik, Radovan Vlahović jednoglasno je odlučio da nagradu ravnopravno podele ova dva istaknuta savremena pesnika.
– Iako je ove godine bilo manje naslova u konkurenciji, kvalitet pristiglih knjiga nije zaostajao za prethodnim godinama. Čak možemo reći da smo imali priliku da čitamo dela nekih od najboljih srpskih pesnika današnjice. Upravo zbog toga smo doneli odluku da nagrada pripadne dvojici autora koji su svojim delima zaslužili ovo visoko priznanje. Sa svakim konkursom i sa svakom nagradom pravimo jedan veliki pomen i veliki parastos nikad prevaziđenom Dušanu Vasiljevu – rekao je Vlahović.
Dušan Vasiljev, jedan od najznačajnijih srpskih ekspresionista, ostao je upamćen po pesmi „Čovek peva posle rata“, u kojoj je, na autentičan način, izrazio strahote Velikog rata, čiji je i sam bio svedok. Iako je poživeo samo 24 godine, njegova poezija i danas odjekuje snažnom emocijom i dubokim misaonim tragom.
– Ova nagrada nije samo književno priznanje, već i važan način da čuvamo sećanje na jednog od najvećih pesnika koje je Kikinda iznedrila. Dušan Vasiljev je bio čovek koji je svoj kratak, ali ispunjen život posvetio umetnosti i borbi za srpski narod. Njegova poezija nije samo svedočanstvo jednog vremena, već i inspiracija za buduće generacije. Njegov život i stvaralaštvo predstavljaju putokaz za sve koji se bave umetnošću – kako mladim pesnicima, tako i svima koji rade u oblasti kulture. Nagrada je i dokaz da Kikinda nastavlja da neguje svoje kulturno nasleđe i da daje podršku stvaraocima koji, svojim delima, doprinose savremenoj srpskoj književnosti. Čuvanje uspomene na velikane poput Vasiljeva nije samo pitanje prošlosti, već i pitanje budućnosti. Mi moramo biti svesni da se identitet jednog grada, jedne nacije, gradi i na kulturnim temeljima. Kikinda će nastaviti da ulaže u kulturu, umetnost i obrazovanje, jer to nije samo odraz našeg poštovanja prema onima koji su nas zadužili, već i odgovornost prema generacijama koje dolaze – zaključio je Bogdan.
Dobitnici su istakli da su počastvovani što su se našli u društvu najznačajnijih srpskih pisaca koji su tokom prethodnih godina bili laureati.
Simon Grabovac je istakao posebnu povezanost koju oseća sa Kikindom i delom Dušana Vasiljeva.
Članica Gradskog veća za kulturu i turizam, Marijana Mirkov, naglasila je da nagrada „Dušan Vasiljev“ nije samo priznanje za književnost, već i važan deo kulturnog identiteta Kikinde.
– Nagrada je most između prošlosti i sadašnjosti, način da se sećamo velikana poput Dušana Vasiljeva i istovremeno povezujemo sa savremenim književnicima koji nastavljaju tu tradiciju. Vasiljevi stihovi paraju dušu i ostaju urezani u našoj kulturnoj svesti, a isto tako i današnji pesnici, svojim rečima, ostavljaju neizbrisiv trag za buduće generacije. Kultura našeg grada nije samo nasleđe, već i budućnost, i Grad će nastaviti da ulaže u nju.
Nagrada „Dušan Vasiljev” ustanovljena je 1997. godine, a od 2009. se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora na srpskom jeziku. Među dosadašnjim dobitnicima su imena poput Jovana Zivlaka, Stevana Raičkovića, Milorada Pavića i Davida Albaharija.
Tradicionalno, pre svečanosti uručenja nagrada, položeno je cveće na pesnikov grob na Melinom groblju. To su učinili član Gradskog veća Tihomir Farkaš, direktorka Gimnazije „Dušan Vasiljev“ Mirjana Dražić i đaci ove škole.
Prema njenim rečima, neophodno je razbiti strah od pregleda i dijagnoze, jer je karcinom dojke izlečiv ako se na vreme otkrije.
U ime lokalne samouprave, karavan su obišli gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, kao i članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar.
Karavan „Budi hrabra, pregledaj se“, dva puta godišnje, omogućava preglede ženama u 130 gradova Srbije. Ponovo će u našem gradu biti u oktobru, kada je Mesec borbe protiv raka dojke.
Oni koji traže poklon za Dan žena na pravom su mestu – na tezgama se mogu pronaći prelepo cveće, ukrasni predmeti i ručno izrađen nakit. A za one koji već razmišljaju o predstojećem Uskrsu, tu su uskršnji zečići i dekorativni predmeti.
Posebnu pažnju privlači štand Sonje Koman, čija radnja „Mama i heklica“ donosi pravu bajkovitu atmosferu. Sonja hekla igračke za decu i ukrasne priveske, a ovaj zanat se, u njenoj porodici, prenosi iz generacije u generaciju.
Na njenom štandu cene kreću od 150 dinara. U ponudi su sovice, zeke, mede, slonići, žabice, konjići, a najvrednija je heklana lutka sa garderobom. Za Dan žena, Sonja je pripremila i posebne ručno heklane lale i ruže, i priveske sa srcem.
Martovski bazar je više od trgovine – on je mesto susreta, tradicije i inspiracije. Uz bogatu ponudu, toplu atmosferu i kreativnost izlagača, posetioci mogu pronaći idealan poklon ili jednostavno uživati u razgledanju, razgovoru i susretima. Bazar će trajati do 16 sati.
– Predstava nije jedna priča, već imamo sedam, osam različitih parova i prikazujemo njihove odnose od početne zaljubljenosti do trenutka kada se „sapletu o kamen“ i stupe u brak. Drugim rečima, pratimo period „muvanja“, kako bi rekli mladi – kaže Ivan Ivanov.
Svaka scena donosi novu dinamiku i komične zaplete, sa poznatim muzičkim hitovima koje izvode glumci.
U ovom interaktivnom komadu glumci, takođe, animiraju publiku da se uključi. Zato Tijana i Ivan poručuju – budite zajedno, učestvujte sa nama, opustite se, smeh je zarazan. Čak i na Dan zaljubljenih.




