Град Кикинда

Sajam-cveca-(19)

Gradski trg danas je procvetao i zamirisao zahvaljujući šarenilu ponuda rasadnika iz Kikinde i okolnih mesta. Prolećni sajam cveća, manifestacija koja tradicionalno okuplja ljubitelje baštovanstva, u organizaciji Grada i Turističke organizacije Kikinde, privukao je građane koji će ukrasiti svoje terase, dvorišta i domove jer, kako kažu, nema proleća bez novog cveća.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Smiljana Slavnić iz Rasadnika „Slavnić“ ističe da sezonu još koči vreme, ali da su sugrađani uvek spremni da ulepšaju svoje okruženje.

– Kikinđani su veoma zainteresovani, jedino što ove godine, zbog vremenskih prilika, sezona počinje kasnije. Uglavnom su sada aktuelni sezonsko cveće za baštice, sitan rasad, muškatle raznih vrsta. Najviše se kupuju muškatle i cveće koje dobro podnosi sunce pošto su sve toplija leta – kaže Smiljana.

Cene su u širokom rasponu – sitan rasad prodaje se po cenama već od 50 dinara, a veće biljke su od 500 do 1.500 dinara. Stajaće muškatle su 250, dok puzavice, odnosno viseće, koštaju 300 i 350 dinara.

Posetioci kažu da uživaju u bogatom izboru i da svako može da pronađe ono što želi.

Tamara Balaž je došla po muškatle za baku, ali nije isključeno da će se kući vratiti i sa magnolijom.

– Došli smo da nađemo baki muškatle, obožava ih, uglavnom bele. Ima jako lepih, različitih vrsta  i veliki je izbor. Mislim da su cene pristupačne, nije mnogo skuplje u odnosu na prethodnu godinu. Ja obožavam magnoliju, razmišljam o tome da je kupim, samo još ne znam gde ću da je zasadim – kaže Tamara.

Tatjana Badrljica se, takođe, odlučuje za muškatle, ali sa jasnim zadatkom.

– Danas svekrvi kupujem muškatle, crvene, ona samo takve voli. Ja više volim nešto sitno, ne mora ni da cveta, samo da se zeleni – objašnjava Tatjana. – Imam ruzmarin, lavandu, čuvarkuću, to je moj izbor.

Pored sezonskog cveća, na Sajmu se mogu pronaći i višegodišnje i zimzelene biljke: tuje, jelke, ukrasno drveće, žbunovi, perene, sobno i mediteransko cveće, poput limuna, palme i lovora, kao i različite vrste ruža. Klara i Robert Kiš iz Bečeja redovno učestvuju na kikindskim sajmovima.

– Imamo veliki asortiman. Ovde se uglavnom kupuju ruže, žbunovi, klematis. Zanimljiv je i kalistemon, kojeg, zbog oblika cveta, zovu i „četka za flašu“, i koji cveta dva puta godišnje. Cene su od 100 do 4.000 dinara, koliko košta fikus benjamin visok metar i po – navodi Klara. – Uvek se radujemo dolasku na sajam u Kikindu jer ovde, u kratkom vremenu, zaradimo koliko i za ceo dan na drugim mestima. Kikinđani mnogo vole cveće.

Sajam traje do 16 sati, a svi koji su u potrazi za omiljenom biljkom, savetom ili samo dozom inspiracije, imaju još vremena da pronađu nešto što će im razbuditi prolećno raspoloženje. Jer, kako kažu i izlagači i posetioci – nema lepšeg ukrasa od živog, šarenog i mirisnog cveća.

Nagrada-Dusan-Vasiljev-(1)

U svečanoj sali Gradske kuće u Kikindi, na godišnjicu smrti Dušana Vasiljeva (1900–1924), dodeljena je prestižna književna nagrada koja nosi ime velikog pesnika. Ovogodišnji laureati su Simon Grabovac, za knjigu „Proplanak“, i Nenad Šaponja, za zbirku-poemu „Srećna voda“.

Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i predsednik, Radovan Vlahović jednoglasno je odlučio da nagradu ravnopravno podele ova dva istaknuta savremena pesnika.

– Iako je ove godine bilo manje naslova u konkurenciji, kvalitet pristiglih knjiga nije zaostajao za prethodnim godinama. Čak možemo reći da smo imali priliku da čitamo dela nekih od najboljih srpskih pesnika današnjice. Upravo zbog toga smo doneli odluku da nagrada pripadne dvojici autora koji su svojim delima zaslužili ovo visoko priznanje. Sa svakim konkursom i sa svakom nagradom pravimo jedan veliki pomen i veliki parastos nikad prevaziđenom Dušanu Vasiljevu – rekao je Vlahović.

Dušan Vasiljev, jedan od najznačajnijih srpskih ekspresionista, ostao je upamćen po pesmi „Čovek peva posle rata“, u kojoj je, na autentičan način, izrazio strahote Velikog rata, čiji je i sam bio svedok. Iako je poživeo samo 24 godine, njegova poezija i danas odjekuje snažnom emocijom i dubokim misaonim tragom.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, uručivši nagrade laureatima, istakao je značaj očuvanja kulturnog nasleđa i podrške savremenim književnim stvaraocima.

– Ova nagrada nije samo književno priznanje, već i važan način da čuvamo sećanje na jednog od najvećih pesnika koje je Kikinda iznedrila. Dušan Vasiljev je bio čovek koji je svoj kratak, ali ispunjen život posvetio umetnosti i borbi za srpski narod. Njegova poezija nije samo svedočanstvo jednog vremena, već i inspiracija za buduće generacije. Njegov život i stvaralaštvo predstavljaju putokaz za sve koji se bave umetnošću – kako mladim pesnicima, tako i svima koji rade u oblasti kulture. Nagrada je i dokaz da Kikinda nastavlja da neguje svoje kulturno nasleđe i da daje podršku stvaraocima koji, svojim delima, doprinose savremenoj srpskoj književnosti. Čuvanje uspomene na velikane poput Vasiljeva nije samo pitanje prošlosti, već i pitanje budućnosti. Mi moramo biti svesni da se identitet jednog grada, jedne nacije, gradi i na kulturnim temeljima. Kikinda će nastaviti da ulaže u kulturu, umetnost i obrazovanje, jer to nije samo odraz našeg poštovanja prema onima koji su nas zadužili, već i odgovornost prema generacijama koje dolaze – zaključio je Bogdan.

Dobitnici su istakli da su počastvovani što su se našli u društvu najznačajnijih srpskih pisaca koji su tokom prethodnih godina bili laureati.

– Otkad znam za sebe, ime Dušana Vasiljeva odjekuje u mojoj pesničkoj glavi. To je pesnik koji je, zajedno sa Milošem Crnjanskim, odredio sudbinu ljudi ovih prostora. Vasiljev je vazda i uvek aktuelan i veoma sam srećan što sam se upisao u listu laureata nagrade koja je jedna od najvažnijih u našoj kulturi – rekao je Nenad Šaponja.

Simon Grabovac je istakao posebnu povezanost koju oseća sa Kikindom i delom Dušana Vasiljeva.

– Ova nagrada mi mnogo znači i zato što sam godinama unazad vezan za Kikindu i poeziju Dušana Vasiljeva. Više godina sam bio u žiriju Festivala pesnika srednjoškolaca u ovom gradu, a od studentskih dana sam čitao i proučavao Vasiljeve stihove. Ovo priznanje je, za mene, simbol te dugogodišnje veze.

Članica Gradskog veća za kulturu i turizam, Marijana Mirkov, naglasila je da nagrada „Dušan Vasiljev“ nije samo priznanje za književnost, već i važan deo kulturnog identiteta Kikinde.

– Nagrada je most između prošlosti i sadašnjosti, način da se sećamo velikana poput Dušana Vasiljeva i istovremeno povezujemo sa savremenim književnicima koji nastavljaju tu tradiciju. Vasiljevi stihovi paraju dušu i ostaju urezani u našoj kulturnoj svesti, a isto tako i današnji pesnici, svojim rečima, ostavljaju neizbrisiv trag za buduće generacije. Kultura našeg grada nije samo nasleđe, već i budućnost, i Grad će nastaviti da ulaže u nju.

Nagrada „Dušan Vasiljev” ustanovljena je 1997. godine, a od 2009. se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora na srpskom jeziku. Među dosadašnjim dobitnicima su imena poput Jovana Zivlaka, Stevana Raičkovića, Milorada Pavića i Davida Albaharija.

Laureati su, pored plakete, podelili i novčani iznos od 1.200 evra.

Tradicionalno, pre svečanosti uručenja nagrada, položeno je cveće na pesnikov grob na Melinom groblju. To su učinili član Gradskog veća Tihomir Farkaš, direktorka Gimnazije „Dušan Vasiljev“ Mirjana Dražić i đaci ove škole.

S. V. O.

 

UZ-pregled-(2)

U organizaciji Doma zdravlja, a pod pokroviteljstvom Grada Kikinda, danas i sutra žene u našem gradu imaju priliku da obave besplatan ultrazvučni pregled dojki u okviru Karavana „Budi hrabra, pregledaj se“, koji realizuje Udruženje građana „Žena uz ženu“. Pregledi se obavljaju u pokretnoj ordinaciji, na gradskom trgu kod fontane.

Cilj akcije je podizanje svesti o važnosti preventivnih pregleda, jer je rak dojke, ukoliko se otkrije na vreme, izlečiv u visokom procentu.

– Veoma je važno da mlade žene redovno kontrolišu svoje zdravlje, jer karcinom dojke nije bauk. Ako se otkrije u ranom stadijumu, procenat izlečenja je veoma visok. Ženama želimo da poručimo da nema razloga za strah, već da se pregledaju, obavljaju samopreglede i obavezno jave lekaru ukoliko primete bilo kakvu promenu. Rak dojke je operabilan ako se otkrije na vreme – istakla je dr Dijana Bojić, radiolog Kliničkog centra u Nišu.

Prema njenim rečima, neophodno je razbiti strah od pregleda i dijagnoze, jer je karcinom dojke izlečiv ako se na vreme otkrije.

– U rasponu od godinu dana, tumor ne može toliko da poraste da postane nerešiv problem. Važno je da žene znaju da je ovo bolest koja, uz pravovremeno otkrivanje, može uspešno da se leči – dodala je dr Bojić.

Veliko interesovanje žena za ovu akciju potvrđuje da je svest o važnosti prevencije sve veća. Pregledi su namenjeni ženama do 45 godina, jer se starijima preporučuje mamografija.

U ime lokalne samouprave, karavan su obišli gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, kao i članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar.

– Grad svake godine podržava ovakve inicijative, jer je prevencija ključ zdravlja. Želimo da podstaknemo žene da se, u što većem broju, odazovu na preglede i da vode računa o sebi – naglasila je Melita Gombar, članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Karavan „Budi hrabra, pregledaj se“, dva puta godišnje, omogućava preglede ženama u 130 gradova Srbije. Ponovo će u našem gradu biti u oktobru, kada je Mesec borbe protiv raka dojke.

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena širom sveta i vodeći uzrok smrtnosti od karcinoma kod žena u Srbiji, svake godine se registruje oko 4.600 novih slučajeva.

U pokretnoj ordinaciji pregledi će se obavljati i sutra, u periodu od 12 do 18 sati, dok su prijave za pregled kod pokretne ordinacije od 11.30 do 12 sati.

Martovski-bazar-(4)

Današnji Martovski bazar, u organizaciji Turističke organizacije i Grada, održava se na trgu, po sunčanom danu i u živopisnoj atmosferi. Kao i uvek, ponuda je raznovrsna i bogata. Posetioci mogu pronaći zanatske proizvode poput vina, meda, kolača i tradicionalnih liciderskih srca.

Oni koji traže poklon za Dan žena na pravom su mestu – na tezgama se mogu pronaći prelepo cveće, ukrasni predmeti i ručno izrađen nakit. A za one koji već razmišljaju o predstojećem Uskrsu, tu su uskršnji zečići i dekorativni predmeti.

Posebnu pažnju privlači štand Sonje Koman, čija radnja „Mama i heklica“ donosi pravu bajkovitu atmosferu. Sonja hekla igračke za decu i ukrasne priveske, a ovaj zanat se, u njenoj porodici, prenosi iz generacije u generaciju.

– Odmalena sam se bavila ručnim radom, naučila sam od mame i bake, to je tradicija u našoj porodici. Kada mi se rodila treća unuka, ćerka mi je predložila da pravim igračke. Ovaj posao mi pričinjava veliko zadovoljstvo, uživam u njemu kao da se i sama igram. Koristim konac od čistog pamuka, plastične oči koje su sigurno pričvršćene ili ih izvezem, a punjenje je od silikona, što igračke čini potpuno bezbednim za decu – objašnjava Sonja Koman.

Na njenom štandu cene kreću od 150 dinara. U ponudi su sovice, zeke, mede, slonići, žabice, konjići, a najvrednija je heklana lutka sa garderobom. Za Dan žena, Sonja je pripremila i posebne ručno heklane lale i ruže, i priveske sa srcem.

Martovski bazar je više od trgovine – on je mesto susreta, tradicije i inspiracije. Uz bogatu ponudu, toplu atmosferu i kreativnost izlagača, posetioci mogu pronaći idealan poklon ili jednostavno uživati u razgledanju, razgovoru i susretima. Bazar će trajati do 16 sati.

sednica-toza-konverzija-(9)

Na pitanje odbornika opozicije Nebojše Cukića zašto nije raspisan konkurs za studentske stipendije Grada Kikinde, odgovorio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Oni koji postavljaju pitanje su proizveli situaciju da konkurs nije raspisan. Studenti ne mogu da dobiju potvrdu sa fakulteta koja je neophodna za konkurisanje i zato još uvek nije raspisan. Kada studenti budu mogli da dobiju potvrdu sa fakulteta, čiju blokadu podržavaju opozicione stranke, tada će se raspisati javni poziv. Grad Kikinda izdvojio je 15 miliona dinara za stipendije i radimo na usvajanju novih akata kako bi konkurisanje bilo što jednostavnije.

 

Predstava-za-dan-zaljubljenih-(2)

Povodom Svetog Trifuna i Dana zaljubljenih, Grad Kikinda i Turistička organizacija poklonili su sugrađanima predstavu „Šta muškarci/žene žele?“, koja je večeras odigrana u prepunoj sali Narodnog pozorišta.

U pitanju je kabaretska komedija o muškim i ženskim odnosima, rađena u produkciji beogradskog „Pan teatra“. Režirala ju je Mirjana Karanović, a igraju njena bivša studentkinja, Tijana Janković i Ivan Ivanov. Ova komedija, rađena po motivima teksta Riča Orlofa „Romantične budale“, na sceni je već 15 godina.

– Predstava nije jedna priča, već imamo sedam, osam različitih parova i prikazujemo njihove odnose od početne zaljubljenosti do trenutka kada se „sapletu o kamen“ i stupe u brak. Drugim rečima, pratimo period „muvanja“, kako bi rekli mladi – kaže Ivan Ivanov.

Takođe je i priča o tome kako doći do savršenog/savršene, odnosno o potrazi za ljubavlju, nastavlja Tijana.

– Prikazujemo sve situacije u kojima se muškarci i žene mogu naći dok ne upoznaju „onog pravog“ ili „onu pravu“. Predstava govori i o tome da li uopšte znamo šta želimo, da li više očekujemo nego što nudimo i postavlja mnogo pitanja. Na kraju, svako u publici prepozna bar jednu scenu koja ga se lično tiče i zapita se gde greši – kaže Tijana Janković.

Svaka scena donosi novu dinamiku i komične zaplete, sa poznatim muzičkim hitovima koje izvode glumci.

– Od vegetarijanaca do neandertalaca, ima tu raznih tipova, i muških i ženskih. Po reakcijama publike tačno prepoznajemo ko se u kome pronašao. Priča je univerzalna i može da se igra svuda, jer se ljudi svugde isto ponašaju kada je reč o ljubavi – bilo da su u pitanju najcivilizovanije sredine ili neka udaljena plemena. Igrali smo po zemlji i regionu, kao i u inostranstvu, i svuda se isto „čita“ – dodaje Ivan.

U ovom interaktivnom komadu glumci, takođe, animiraju publiku da se uključi. Zato Tijana i Ivan poručuju – budite zajedno, učestvujte sa nama, opustite se, smeh je zarazan. Čak i na Dan zaljubljenih.

S. V. O.

predstava

Grad Kikinda i Turistička organizacija, povodom Svetog Trifuna i Dana zaljubljenih, sugrađanima poklanjaju predstavu “Šta muškarci/žene žele?” koja će biti odigrana 14. februara od 20 sati u Narodnom pozorištu.

U najavi predstave beogradskog “Pan teatra” navodi se da je u pitanju kabaretska komedija o muško-ženskim odnosima u kojoj se svako može prepoznati. U predstavi koju je režirala Mirjana Karanović, igraju Tijana Janković i Ivan Ivanov.

Besplatne ulaznice mogu da se preuzmu u Turističkoj organizaciji koja se nalazi u dvorištu muzeja, od 10 do 14 sati.

 

radovi-kck-2

Unutrašnjost Kulturnog centra u Kikindi dobija potpuno novi izgled. Rekonstrukcija teče dobrom dinamikom na zgradi izgrađenoj sredinom 19. veka i jedan je od reprezentativnih objekata u pešačkoj zoni.

-Radovi su započeli pre više od dva meseca i njima je obuhvaćena adaptacija foajea, reparacija stepeništa, hodnika, zamena unutrašnje stolarije, toaleta, podova, elektro i molersko-farbarski radovi – istakao je v.d. direktora Marko Markovljev. – Sredstva za sveobuhvatnu rekonstrukciju obezbedili su Ministarstvo kulture i lokalna samouprava od čega je 10 miliona dinara obezbedilo pomenuto Ministarstvo, a Grad učestvuje sa tri miliona dinara.
U prethodnom periodu adaptirane su i sanirane sve prostorije unutar Kulturnog centra.

Centralni deo nije bio rekonstruisan i sada je došao red i na ove radove.

-Želja nam je da se svi naši korisnici i posetioci osećaju prijatno kada dođu, a siguran sam i da će biti ponosni po okončanju radova – dodaje naš sagovornik.

Sam ulaz u ovu ustanove kulture krasiće i nova skulptura.

-U saradnji sa arhitektom Arankom Blat i vajarom Jovanom Blat došli smo na ideju da u centralnom delu stepeništa postavimo monumentalnu skulpturu. Ona će biti visok oko sedam metara i ispuniće deo stepeništa. Skulptura, drvo biće izrađeno od čelika, a nju će krasiti ptice od terakote i to ptice koje se mogu videti u Kikindi i okolini. Tako će na drvetu moći da se vide vrapci, sove, detlići i druge ptice. Izrada skulpture je u toku i vrlo brzo biće postavljen prvi deo – otkrio je Markovljev.

Najzahtevniji radovi su završeni i očekivanja su da će rekonstrukcija biti završena u narednih mesec dana.

-Posetioce i naše korisnike očekuje još jedno iznenađenje. Naime, rekonstrukcijom plafona, tačnije skidanjem slojeva farbe koje su decenijama bile na tu, došli smo do originalnog maltera na kom se vidi da je bio iscrtan. U saradnju sa Međuopštinskim zavodom za zaštitu spomenika, urađeni su šabloni originalnih ukrasa i ponovo smo vratili dekorativni moleraj koji nekada bio svojstven za ovakve objekte. Identičan je onom iz vremena kada je zgrada sagrađena, a boje su modernije, u skladu sa današnjim vremenom. Ovo je najtemeljnija obnova ove zgrade koja je jedna od najstarijih u centru Kikinde, a nadamo se da može da bude i jedna od najlepših, kakva je nekada i bila – kaže Marko Markovljev.

Sva vrata su zamenjena, kao i podovi. V.d. direktor Kulturnog centra osvrnuo se i na radove u prethodnom periodu:

– Prošle godine u ovo vreme zamenjen je krov Kulturnog centra. Površina od oko 1.800 kvadratnih metara ima novi izgled, a radove čija je vrednost 24 miliona dinara zajednički su finansirali Ministarstvo kulture i lokalna samouprava. Radovi na krovu bili su i osnova za sanaciju objekta i iznutra. Pre toga završena je adaptacija sale u kojoj sada ima 120 mesta, kao i baletske sale koja je bila u lošem stanju. Postavljena je i nova kapija na objektu, a uređen je i ulaz.

I pored toga što su u toku radovi programi Kulturnog centra realizuju se u drugim prostorima. Sve ustanove kulture izašle su u susret, a časovi Osnovne baletske škole i baletskog zabavišta odvijaju se u Osnovnoj školi „Feješ Klara“.

A.Đ.

analiza-pss-(1)

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ poziva poljoprivredne proizvođače da se prijave za besplatnu agrohemijsku analizu zemljišta koju finansiraju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Grad Kikinda. Kako je istakao direktor PSS Mladen Đuran moguće su analize oko 2.000 uzoraka na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca.

-Jedno poljoprivredno gazdinstvo ima pravo na četiri besplatna uzorka odnosno preporuke za to koje mineralno đubrivo treba koristiti. Analize zemljišta biće vidljive u e Agraru, a očekivanja su i da budu uslov za dobijanje subvencija i podsticaja, tako da apelujem na poljoprivrednike da iskoriste mogućnost da se one urade besplatno – rekao je Mladen Đuran.

Prilikom prijavljivanja neophodno je da proizvođač zna broj parcele sa koje se uzorkuje zemljište. Uslov je da gazdinstvo bude registrovano, a u okviru analiza moguće je uzorkovati i zemljište iz građevinskog rejona u kom su uglavnom voćnjaci.

-Kada dobijemo broj parcele, mi izlazimo na teren i uzorkujemo zemlju. Nije problem ni da sami proizvođači donesu uzorke. Putem ovih analiza poljoprivrednici će dobiti pravi presek stanja koliko je đubriva potrebno u naredne četiri godine, za koji dajemo preporuku. Od ove godine, svo zemljište koje se ispita u laboratoriji Poljoprivredne stručne službe, biće digitalizovano, tačnije uneto u odgovarajući softver, i biće povezano sa platformom e Agrara – dodao je Đuran.

Rade se ispitivanja pe ha vrednost zemljišta, sadržaj karbonata i makroelemenata fosfora, azota, kalijuma, kao i sadržaj humusa. Prijavljivanje za pomenutu analizu moguće je u prostorijama Poljoprivredne stručne službe, u kancelarijama mesnih zajednica i putem mejla.

A.Đ.

error: Content is protected !!