Koncert u Narodnom muzeju: srpska kultura i tradicija sačuvane u muzici

U projektu pod nazivom „Iznad Istoka i Zapada“ okupili su se umetnici iz Beograda i Novog Sada, u želji da srpsku muzičku baštinu koja obuhvata period od srednjeg do 20. veka sačuvaju i ponude publici kao vrednost koja nema cenu.

Večeras su nastupili u sali Narodnog muzeja, u organizaciji Turističke organizacije Grada.

– Naš cilj je očuvanje srpske kulture kroz muziku. Želimo mladim ljudima da pošaljemo poruku da se okrenu pravim vrednostima, očuvanju kulturnog nasleđa i da se klone kiča i šunda. Da je važno da rade na svom kulturnom uzdizanju i usavršavanju jer kultura spaja ljude – rekla je Valentina Mickovski, resorna članica Gradskog veća.

Naziv projekta je naslov knjige Vladike Nikolaja Velimirovića, u kojoj on iznosi podatke o srpskom narodu tokom vremena, o veri, tradiciji i kulturi uz poruku da treba duhovno da se uzdižemo i da budemo iznad dalekoistočne ali i iznad ekstremno zapadne filozofije, kaže Ljubomir Ljuba Manasijević, pevač i kompozitor iz Beograda, autor pesama „Vostani Serbije“, „Oj Kosovo, Kosovo“, „Oj Prizrene grade“.

– Napravili smo spoj srednjovekovne teme i muzike vezane za Nemanjiće, i srpske izvorne muzike iz različitih krajeva Srbije. Izvorna muzika zaslužuje da se što više izvodi i ja i komponujem u tom duhu. Takođe, veoma volim tamburaše i dve pesme koje još nisu predstavljene posvetio sam Vojvodini i tamburašima.

Muzičari koji nastupaju sa ovim programom članovi su ansambla „Renesans“. Projekat upravo i nastavlja tradiciju ove grupe, kaže njen osnivač, Ljubomir Dimitrijević, profesor flaute iz Beograda.

– Oživljavamo stare i stvaramo nove zapise u želji da uverimo slušaoce da je tako nekada bilo. Velika je šteta što ne možemo da znamo kako je to zvučalo na Nemanjićkom dvoru. Ali znamo koji su to bili instrumenti, nalazimo ih na freskama. Na takvim instrumentima izvodimo programe i dobijamo autentičan zvuk, poštujući muzički jezik tog doba. Tekstovi pesama takođe su izvanredni i to je vrednost koju moramo sačuvati – rekao je Dimitrijević koji nastupa na više duvačkih instrumenata – blok-flauti, traverzo-flauti, fruli.

Operska solistkinja iz Novog Sada, sopran mr Zorica Belić, kaže da je u Kikindi treći put i da je raduje svaki susret sa ovdašnjom publikom.

– Veliko mi je zadovoljstvo da nastupamo u vašem gradu – kaže. – Posebno nam je drago da nastupamo u gradovima koji poštuju kulturu i presrećni smo da postoje takve prestonice kulture u našoj zemlji. Stalno nas pokreće ljubav prema muzici, drukčije ovako složen posao ne bi bio moguć.

U instrumentalnim, solo i duetskim nastupima, kikindska publika imala je priliku da, pored srednjovekovnih srpskih melodija i kosovskog ciklusa sa tematikom nemanjićke Srbije, čuje i pesme „Sve dok je tvoga blagog oka“, „Tamo daleko“, „Marijo deli bela Kumrijo“, „Gusta mi magla padnala“ i mnoge druge bisere srpske muzičke zaostavštine.

Na instrumentima poput carigradske laute, ćure, šargija, goča, tarabuke, nastupili su i članovi ansambla „Renesans“ iz Beograda, dr Darko Karajić, profesor gitare, Saša Borović, violinista orkestra RTS-a i dr Boris Bunjac, solo timpanista i perkusionista Orkestra Beogradske Filharmonije.

Autentičan program srpske etno riznice ovi izuzetni muzičari nastaviće da donose poštovaocima u manjim gradovima kao poklon i opomenu da se baština mora sačuvati i ostavljati u amanet novim posvećenicima umetnosti.

Don`t copy text!