Classic Layout

Okrug Agencija saobraćaj 1

Prva ovogodišnja sednica Saveta Severnobanatskog upravnog okruga održana je danas u Kikindi, na inicijativu novog načelnika, Miroslava Dučića. Prisustvovali su joj predstavnici svih šest lokalnih samouprava, Policijske uprave i Agencije za bezbednost saobraćaja.

Dučić je objasnio da je na skupu analiziran stepen realizacije programa rada pojedinačnih Saveta za bezbednost saobraćaja u lokalnim samoupravama i utvrđeni planovi, uz sugestije Agencije.

– U prošloj godini imali smo veoma visoku realizaciju planiranog, čak 95 odsto. Imamo odličnu saradnju sa  AMSS, osnovnim školama i Policijskom upravom. Sredstva koja se slivaju u budžet Grada i opredeljuju za rad Saveta drastično su veća – rekao je načelnik Dučić.

Pripadajuća sredstva od naplaćenih prekršajnih kazni Grad Kikinda je, prošle godine, u najvećoj meri iskoristio za postavljanje brzinskih displeja u zonama škola u selima. Organizovane su tribine i prvacima su poklonjeni led-svetla, buster-sedišta i fluorescentni prsluci.

V. d. direktor Agencije za bezbednost saobraćaja, Branko Stamatović, istakao je važnost sistemskog pristupa u prevenciji.

– Prošle sedmice formirano je nacionalno koordinaciono telo za bezbednost saobraćaja. Zaključeno je da je neophodno da budemo vidljiviji u preventivno- promotivnim i svim ostalim aktivnostima koje sprovodimo sa lokalnim samoupravama.  Po „Viziji nula“, pokrenutoj prošle godine, cilj je da, do 2030. godine, nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama. Danas sa predstavnicima lokalnih samouprava razgovaramo o tome kako da to dostignemo i kako Agencija može da im pomogne.

U 2022. zabeležen je povećan broj stradalih u saobraćaju, u našoj zemlji, kao i u državama regiona i u EU što je, kako kaže, efekat postkovid perioda. Stamatović je najavio kampanju „Na maturu bez automobila“ i naglasio da će, u narednom periodu, posebna pažnja biti posvećena bezbednosti pešaka na prelazima, kao i promociji značaja vezivanja sigurnosnih pojaseva vozača i svih putnika u automobilu.

Agencija za bezbednost saobraćaja podržava inicijativu pooštravanja kaznene politike, ali i nastavlja sa aktivnostima na prevenciji, dodao je Stamatović.

vanja vulin smiljić

U Narodnoj bibliioteci „Jovan Popović“ u četvrtak sa početkom u 19 časova biće održana promocija zbirke pesama „Borba sa svakodnevicom” Vanje Vulin Smiljić, u izdanju Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ iz Sombora.

Knjiga je izdata u maju 2022. godine i do sada je održano sedam promocija – u Somboru, Subotici, Stanišiću, Novom Sadu, Apatinu, Prigrevici i Tuzli.

Vanja Vulin Smiljić u ovoj zbirci pesama veoma otvoreno govori o ulasku u svet odraslih, o borbi, nepravdi, ljubavi, stvaralaštvu, nedostatku empatije u društvu i gubicima voljenih osoba. U svojim susretima sa publikom ističe važnost brige o sebi, te je mentalno zdravlje jedna od važnih tema koju Vanja pokreće.

Promociju će moderirati novinarka Tamara Stojković, a posetioci će imati priliku da pogledaju video inspirisan pesmom „Rad” autorke Nađe Repman.

grad kikinda

Javni poziv za ostvarivanje prava na subvenciju-  energetskog vaučera za socijalno ugrožena domaćinstva koji je raspisan 9. marta otvoren je do četvrtka 23. marta. Socijalno ugrožena domaćinstva na teritoriji Grada Kikinde u prilici su da ostvare pravo na energetske vaučere za plaćanje dela potrošnje energenata- struje, prirodnog gasa ili daljinskog grejanja.

Vrednost energetskog vaučera je 10.000 dinara. Grad će sredstva prenositi isključivo snabdevačima energenata.

Zahtev se podnosi na propisanom obrascu koji se nalazi na internet stranici grada, a može se dobiti i u uslužnom centru Gradske uprave. U tekstu javnog poziva na sajtu Grada naveden je spisak potrebne dokumentacije.

Za pregled i ocenjivanje prijava nadležna je Komisija koja će, na osnovu bodovanja podnetih zahteva u skladu sa kriterijumima određenim pravilnikom, sačiniti rang listu korisnika energetskih vaučera.

Za ovu meru lokalna samouprava opredelila je 10 miliona dinara.

general Stupar 3

Do isteka roka za prijem u specijalne jedinice Vojske Srbije ostalo je desetak dana. Konkurse za prijem novih profesionalnih vojnika otvorili su, na Sretenje, Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije, na osnovu odluke vrhovnog komandanta i predsednika Republike, Aleksandra Vučića.

U prvom krugu primaju se prijave za 72. brigadu za specijalne operacije u Pančevu, za 63. padobransku brigadu u Nišu i za Odred vojne policije specijalne namene „Kobre“ u Beogradu.

O konkursima za specijalne jedinice, uslovima za kandidate, obukama, ali i o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji, za „Kikindski portal“ govorio je general-major u penziji Milorad Stupar, koji je uključen u aktivnosti prijema novih profesionalnih vojnika. General Stupar je osnivač i komandant 72. brigade za specijalne operacije, oficir koji je komandovao svim jedinicama u kopnenoj vojsci.

„Kikindski portal“: Zašto su raspisani konkursi za specijalne jedinice?

General Stupar: Državni i vojni vrh Srbije su, posle procene operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije, na osnovu dostignutog nivoa borbene moći, izdali zadatke radi njenog unapređivanja. Ovo je učinjeno u skladu sa promenama vojnopolitičkog i geopolitičkog okruženja Srbije i iskustvima iz ratova u Siriji i Ukrajini. Predsednik države saopštio je tri ključna zadatka: modernizacija Vojske, dalje ulaganje države u namensku, vojnu industriju, i popuna oružanih snaga VS sa elitom nad elitama – specijalnim jedinicama. Upravo iskustva iz Ukrajine ukazala su na značaj specijalnih snaga. Uočene su promene na bojištima 21. veka, ljudski faktor je postao osnova oružane borbe.

„Kikindski“: Zašto je bilo potrebno raspisivanje konkursa? Specijalci su se ranije regrutovali iz redovnog sastava Vojske.

General Stupar: Od kada je, 2011. godine, ukinuto obavezno služenje vojnog roka, odziv za dobrovoljno služenje je na niskom niovu. Iako se, u poslednje tri, četiri godine malo povećao broj dobrovoljaca, to još uvek ne zadovoljava potrebe Vojske radi njenog podmlađivanja. Prvi put specijalne jedinice se popunjavaju ljudima koji nisu služili vojsku jer nemamo dovoljno izbora iz naše postojeće strukture.

„Kikindski“: Da li je u pitanju popuna ili i jačanje specijalnih snaga?

General Stupar: Sada imamo 1.860 formacijskih mesta u tri bataljona. Zadatak je da se, do kraja 2024. godine, u specijalnim jedinicama poveća broj ljudi i da bude do pet hiljada pripadnika. Ovaj, prvi konkurs, raspisan je za prvi nivo, za sam vrh specijalaca: za 72. specijalnu brigadu, 63. padobransku i za Kobre. Za četiri meseca biće otvoren konkurs za drugi nivo, za specijalne jedinice kopnene vojske, a za osam meseci i za izviđačke jedinice, koje su treći nivo specijalnih jedinica. Dakle, popunjavamo jedinice i povećavamo broj pripadnika.

„Kikindski“:  U jednoj izjavi konstatovali ste da su se „usložili izazovi i pretnje“.

General Stupar: Naša država je u veoma složenoj geopolitičkoj situaciji. Čitav svet je u promenama, dolazi do razdvajanja na kolektivni Zapad i na druge zemlje. Mi sve probleme želimo da rešimo mirnim putem. Moramo da imamo jaku privredu, moćnu vojsku i nacionalno jedinstvo po pitanju opstanka naroda i države, kako bismo u diplomatiji mogli da se izborimo za svoje ciljeve – da izbegnemo sukobe po svaku cenu, da izbegnemo opredeljenja. Neka se „veliki“ tuku, mi treba da gledamo svoj interes. Takođe, imamo i rak-ranu, otvoreni separatizam na Kosovu i Metohiji, ali i naznake oružane pobune na jugu Srbije, u Raškoj oblasti i na još nekim mestima. Imamo i pojavu terorizma, migrantsku krizu i organizovani kriminal. Vojska pomaže jedinicama MUP-a, a spremna je i za prirodne i ekološke katastrofe. Naša vojska jača od 2012. Država je i sada odvojila sredstva da osnaži i modernizuje Vojsku, u skladu sa savremenim uslovima. Da bismo imali mir, moramo se spremati za rat, ali je suština odvraćanja od agresije.

„Kikindski“: Kakav će biti proces selekcije za specijalne jedinice?

General Stupar: Pre svega će kandidati morati da završe osnovnu obuku koja traje 23 dana, i to je prva eliminacija. Oni koji je budu uspešno završili, započeće selektivnu obuku u trajanju od četiri meseca, osim za 72. brigadu, u kojoj su to 72 dana. Tokom selektivne obuke, sa svakim kandidatom se određuje formacijsko mesto, u skladu s potrebama brigade i njegovim sklonostima. Za neke pozicije dovoljna je i osnovna škola, ali se za većinu mesta zahteva srednje obrazovanje. Neophodno je da kandidat bude zdravstveno sposoban, što utvrđuje Vojno-medicinski centar. Zatim se radi psihološki test. Vojsci ne trebaju avanturisti, niti ljudi skloni devijantnim ponašanjima i kriminalnim radnjama jer je deo znanja koje kandidati dobijaju opasan za javni red u državi. Pre selektivne obuke proveravaju se „ulazni elementi“. Važno nam je da kandidat pomera granice u obuci, da postiže napredak u fizičkoj spremi i u znanju, da ne ostaje na istom nivou, ma koliko prethodno bio pripremljen, jer smatramo da je to pokazatelj motivacije. U toku obučavanja kandidati imaju smeštaj, hranu i primanja kao „dobrovoljci“, što je oko 38 hiljada dinara. Obuka je podeljena po segmentima, stalno se vrše procene i eliminacije. Moguće je da nekog eliminišemo zbog nemogućnosti da ispuni zadatke, ali i zato što procenimo da mu taj posao ugrožava zdravlje. Nama je čovek na prvom mestu.

„Kikindski“: Kakve su mogućnosti i uslovi za radno angažovanje u Vojsci?

General Stupar: Prvi ugovor se potpisuje na šest meseci, tada se biraju ljudi za određene dužnosti. Ukoliko zadovolje potrebe Vojske, naredna tri ugovora su na po tri godine. Ali tu se ne završava obuka, jer pripadnici VS pohađaju različite obuke i kurseve – za instruktore, aktivne starešine. Imaju veliki prostor za napredovanje, da ostanu u Vojsci do penzije. Oni koji se vrate civilnom životu, mogu da otvore firme za obezbeđenje, da se angažuju u sportskim organizacijama, takođe imaju prednost u zapošljavanju u javnim preduzećima. Osnovna plata specijalca je oko 200 hiljada, bez dodataka. U želji da motivišemo ljude, predsednik Vučić je odredio da plata bude znatno veća nego za ostale pripadnike Vojske, kako bi se formirala elita nad elitom.

„Kikindski“: Kakav je odziv do sada?

General Stupar: Odziv je već iznad naših očekivanja. Ipak, mislim da dosta kandidata neće uspeti da završi sve obuke. Nekima od onih koji ne budu sposobni za specijalne jedinice, a opredeljeni su da budu vojnici, mi ćemo  ponuditi ugovore za klasičnu vojsku. Mogu da budu vozači borbenih vozila, poslužioci u artiljeriji i za rukovanje dronovima. Mi brinemo o ljudima koji žele da budu vojnici i imamo više mogućnosti da im ponudimo. Važno je da su opredeljeni da brane svoju zemlju.

Novina – aktivna rezerva

Uz sve najavljene aktivnosti, Vojska će imati i aktivnu rezervu.

– To znači da možete da budete zaposleni bilo gde, ali pripadate jedinici. Niste u kasarni, nego vas pozivaju po potrebi, kada nedostaju ljudi, jer ste obučeni. Aktivna rezerva je plaćena, nadoknada se prima redovno, svakog meseca. Mislim da je to budućnost vojske – kaže general Stupar.

Prijavljivanje

Tri aktivna konkursa za prijem u neku od elitnih jedinica naše vojske traju do 31. marta. Mogu da se prijave mladići i devojke, državljani Republike Srbije, do 30 godina starosti. Tekstovi konkursa dostupni su na sajtovima Ministarstva odbrane i Vojske Srbije: www.mod.gov.rs i www.vs.rs.

kud mokrin3 (3)

U prepunoj sali mokrinskog Doma kulture sinoć je održan prolećni pevački koncert Kulturno-umetničkog društva „Mokrin”. Publika je još jednom imala priliku da se uveri sa koliko posvećenosti, ljubavi i entuzijazma, u KUD-u neguju tradicionalno muzičko nasleđe. Nastupila je dečija pevačka grupa pod upravom Nere Kovačev i ženska pevačka grupa čiji je rukovodilac Vladimir Milovanov, vokalne solistkinje Nataša Nenadić, Jelena Golić, Neda Pavlov i članovi recitatorske sekcije ovog kulturno-umetničkog društva.

Foto: Sretenović

Gosti na koncertu bili su Ženska pevačka grupa „Vreteno“ iz Aleksandrova i ŽPG Kulturno umetničkog društva „Novak Radonjić“ iz Mola. Koncert je otvoren zajedničkim nastupom sa domaćinima, izvedbom mokrinske pesme „Proleće dolazi“. Usledile su tradicionalne pesme iz Banata, Like, centralne Srbije, Severne Makedonije…

-Zahvalio bi se gostima što su se odazvali i svojim učešćem uveličali koncert, svim članovima KUD-a „Mokrin” na trudu i angožovanju u radu, našim umetnički rukovodiocima Neri Kovačev i Vladimiru Milovanovu, kao i roditeljima koji su uvek spremi da pomognu. Takođe, Mesnoj zajednici Mokrin i lokalnoj samoupravi jer bez njihove podrške sigurno ne bismo mogli da funkcionišemo u ovom obimu kakav je danas- ističe predsednik KUD-a „Mokrin” Živko Ugrenović.

Foto: Sretenović

U mokrinskom kulturno-umetničkom društvu imaju mnoštvo planova za ovu godinu. Trenutno se pripremaju za folklornu radionicu u Mataruškoj Banji. Koriste, kako ističu, svaku priliku da unaprede znanje članova i i umetničkih rukovodilaca. Na ovoj radionici sa njima će raditi istaknuti etnomuzikolozi i koreografi, kao i igrači Nacionalnog ansambla „Kolo”. Steći će i nova saznanja o etnokoreološkim oblastima i običajima našeg naroda.

Novo uživanje publici prirediće idućeg meseca kada će biti održan tradicionalni Uskršnji koncert. Neće izostati ni festivalski nastupi. Krajem jula učestvovaće na 6. Međunarodnom festivalu folklora „Folk nuance“ u Bugarskoj. U planu je i učešće na takmičenju „Zlatni opanak” u Valjevu, za koje nastoje da obezbede sredstva.

– Na nama u Upravnom odboru KUD-a „Mokrin” je da se potrudimo da obezbedimo što bolje uslove za rad, jer su kulturno-umetnička društva jedno od retkih mesta gde se kroz kulturu našeg naroda, deca i mladi uče o porodičnim i tradicionalnim zdravim vrednostima koje, nažalost, sve više iščezavaju- zaključuje Ugrenović.

knjiga

Žiri za nagradu „Dušan Vasiljev” koju Grad Kikinda tradicionalno dodeljuje za najbolju knjigu na srpskom jeziku doneo je odluku o naslovima koji su ušli u širi izbor.

Na konkurs je pristiglo ukupno 124 naslova. Žiri je izabrao 19 naslova za širi izbor dok će 22. marta objaviti i uži izbor od tri naslova, kako bi na kraju proglasio najbolju knjigu objavljenu u 2022. godini.

Tročlani žiri čine: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

U širi izbor ušli su sledeći naslovi:

Ana Marija Grbić: Mrtvi na dodir (Geopoetika)

Biljana Milovanović Živak: Ti, međutim (KOV)

Bojan Vasić: Vlastelinstva (Treći trg/Srebrno drvo)

Vladimir Kecmanović, Kad đavoli polete (Laguna)

Vladimir Kopicl, Paklena putarina (Laguna)

Vladimir Petrović: Kako postajemo ono što smo postali (Akademska knjiga)

Gojko Božović: Biografije i ožiljci (KOV)

Goran Marković: Doktor D. (Laguna)

Goran Petrović, Ikonostas (Laguna)

Goran Petrović, Papir (Laguna)

Dejan Simonović: Sotona u soliteru (Oksimoron)

Dragica Stojanović: Gluvonema (Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“)

Mirjana Novaković: Mir i mir (Laguna)

Saša Radojčić: Dečak sa Fanara (Agora)

Selimir Radulović: U carstvu vetrova aramejskih (Laguna)

Slobodan Ristović: Žižljevina (Svesrpski otadžbinski sabor)

Snežana Nikolić: O čemu šumovi prenose različite istine (Agora)

Sunčica Denić, Pisma Tuliju (KOV)

Teodor Lorenčić: U tišinama ljubavi (Službeni glasnik)

336493144_729035498699588_6290694580842857361_n

Sadnjom stabala u dvorištu svog vrtića, deca iz „Kolibrija“ pozdravila su dolazak proleća. Dvorište i obližnji parkić oplemenjeni su sa dvadesetak novih stabala crvenolisne šljive, kuglenog bagrema i kuglene katalpe.

U sadnji su učestvovali predškolci koji nova saznanja o ekologiji stiču u okviru akcije „Učimo kako i zašto sadimo”. Pridružio im se i gradonačelnik Nikola Lukač sa Bogdanom Tasovcem, sekretarom Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine u cilju edukacije najmlađih, uspešno sarađuje sa vrtićima i školama, napominje sekretarka ovog Sekretarijata Miroslava Narančić.

-Deca uče kako i zašto je važno saditi drveće. Pohvalila bih eko tim Predškolske ustanove, ovo je samo jedna od aktivnosti. Radimo na različitim vidovima edukacije o životnoj sredini. Naredne nedelje imaće aktivnosti koje se tiču upravljanja otpadom, napravićemo jedan veliki cvet od čepova-najavila je Narančić.

Pored sadnje, deca su, u znak pozdrava proleću, odigrala kolo.

.-Vrtić „Kolibri“ je deo velikog eko tima naše ustanove. Imamo mnoštvo akcija koje se održavaju tokom cele školske godine. Konkurišemo kod  pokrajine za projekat „Za čistije i zelenije škole“ tako da su se sve ove aktivnosti u cilju toga da pokažemo koliko napredujemo u preškolstvu i koliko naša deca znaju o očuvanju prirode i okoline- kaže Aleksandra Ludajić, glavni vaspitač vrtića „Kolibri“.

4 (1)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije i Policijske uprave Kikinda, u saradnji sa Upravom carina, uhapsili su I. S. (1972) i N. S. (1973) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Policija je na Graničnom prelazu Horgoš, pregledom automobila marke „volvo“ u kojem su se nalazili osumnjičeni, u fabričkim šupljinama vozila pronašla više od 161.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Subotici, saopštila je Policijska uprava Kikinda.

Gajić Beloš 3

Kulturni centar Beograda organizovao je izložbu fotografija talentovanih umetnika, Sonje Beloš iz Kikinde i Nikole Gajića iz Trebinja koji živi u našem gradu. Izložba u galeriji „Artget“ na Trgu Republike otvorena je u četvrtak.

Naziv postavke je „Dokumentarno kao iluzija“. Fotografije su tematski povezane sa njihovim životom u Trebinju u toku školovanja.

– Izložili smo fotografije iz 2018. i 2019, to su bile završne godine našeg studiranja. Fotografisali smo našu svakodnevicu, ljude kojima smo bili okruženi, a neke su i inscenirane – kaže Sonja.

Izloženo je pedesetak fotografija različitih formata, koje umetnici vide kao objekte, odnosno instalacije.

– Način izlaganja je drukčiji. Nije nam samo bitno šta je u okviru, nego i sam ram posmatramo kao jedan objekat, a serije su postavljene po našoj koncepciji – objašnjava Nikola.

Fotografija: Tanja Drobnjak©KCB

Oboje su zadovoljni jer su na svečanom otvaranju dobili mnogo odličnih ocena posetilaca, kolega i profesora. Po programu Galerije dato im je i „vođenje izložbe“ – razgovor sa umetnicima o radovima, koje će se održati 1. aprila.

Da izlože fotografije u Galeriji „Artget“, Sonju i Nikolu pozvao je urednik Srđan Veljović, umetnički direktor.

– On je želeo da stupi u kontakt sa novim umetnicima. Mislim da su se naši radovi koncepcijski uklopili u njegov projekat, što je i odrednica Galerije „Artget“ – kaže Sonja.

Sa kustosom, Janom Gligorijević i umetničkim direktorom, Srđanom Veljovićem. Fotografija: Tanja Drobnjak © KCB.
Sa kustosom, Janom Gligorijević i umetničkim direktorom, Srđanom Veljovićem. Fotografija: Tanja Drobnjak © KCB.

„… Načini anticipiranja sopstvene budućnosti su oni kojima inače prihvatamo nepoznato: strepimo ili pokušavamo da ga prigrlimo. Najviše što se postiglo je nesigurni ironijski otklon od konzumerističke budućnosti. Preteća budućnost prelavljuje sadašnjost držeći je plitkog daha…“ napisao je Veljović o radovima Sonje i Nikole.

Ovi umetnici osnovne studije završili su u Trebinju, na Akademiji likovnih umjetnosti – Sonja na katedri za vajarstvo, u klasi Đorđa Arnauta, Nikola na katedri za slikarstvo, fotografiju, crtež i multimedijalnu umjetnost, u klasi Sava Pekovića. Nikola je master zatim završio na istoj akademiji, dok je Sonja ove studije dovršila na FLU u Beogradu.

Žive u Kikindi. U Umetničkoj školi “Gusani u magli” vode likovne radionice.

Iako su oboje, još kao studenti, već mnogo puta izlagali, kažu da su polaskani i srećni i da im je ova izložba dala motivaciju i zamah za nova stvaranja.

Beogradska izložba Beloš – Gajić biće dostupna do 22. aprila.