Classic Layout

muzej žeravica 0

Danas je u Novom Miloševu otvoren Muzej Ranko Žeravica, a u među zvanicama bio je i legendarni reprezentativac bivše države, Nikola Plećaš, stigao je na otvaranje iz Pule, u Hrvatskoj.

– Sve je zabeleženo i zapisano što je Ranko učinio za razvoj i kvalitet i jugoslovenske i košarke u svim Republikama nekadašnje države, a imao je veliki uticaj. Bio je vizionar, nije se držao postojećih standarda i hteo je nešto više. Uspeo je, osvojio je prvo srebro na Olimpijskim igrama, prvo zlato na Svetskom prvenstvu i sve evropske medalje. Čovek s tolikom reputacijom, uspehom i znanjem koje je prenosio i na mlađe trenere, više je nego zaslužio da mu se podigne ovako nešto, da ima jedan spomen koji je mnogo veći i lepši nego ime neke dvorane. Moram biti iskren i reći da sam zadivljen familijom Žeravica koja je uspela napraviti ovo, što će biti nezaboravno i gde će ove i buduće generacije moći svedočiti kako je stvarana košarka kod nas i ko je bio jedan od najvećih trenera s ovih područja – rekao je Plećaš.

Rankova udovica, Zagorka Žeravica napomenula je:

– Osmah posle Rankove sahrane, došli smo na ideju i dugo godina trajala je borba da stignemo do ovoga, ali sam prijatno iznenađenja koliko je sve ovo dobro sređeno. Morali smo sve sami i možda mi se baš zato još više i sviđa. Pošto su ovde sva mesta blizu, nadam se da će mnogi ljudi dolaziti i uživati u ovome.

Predsednik Skupštine Grada Kikinda Mladen Bogdan, istakao je:

– Veliki Ranko imao je običaj da kaže da mu je Kikinda najlepši grad na svetu i to je tako ostalo do kraja, bez obzira što je obišao ceo svet. Grad Kikinda odužio mu se na više načina, proglašen je počasnim građaninom našeg grada, a imamo i memorijalni turnir s njegovim imenom na kojem svake godine učestvuje veliki broj dece, što je nama važno, jer Kikinda je grad sporta. Pružili smo podršku Fondaciji Ranko Žeravica i svima onima koji su se zalagali za otvaranje ovog muzeja, jer smatramo da se tako odužujemo našem velikom stručnjaku.

Saša Maksimović, predsednik Opštine Novi Bečej, zaključio je:

– Ovakav spomen kompleks biće na čast svima, ne samo građanima Opštine Novi Bečej nego i Kikinđanima i svima onim koji žele da dođu i da odaju počast Ranku, da ga se sete ili da nauče ko je bio on.  

Vanzemljaci 3 (5)

Neformalna umetnička grupa „Vanzemljaci“, već prepoznata po slobodi izraza i neobičnim izlagačkim prostorima, ovoga puta, čini se, učinila je ustupak i razmahnutu inspiraciju kanalisala na lica i figure, što je i naziv sinoć otvorene izložbe.

Ipak, dosledni sebi, izabrali su zanimljiv prostor za izlaganje – hol i stepenište cele zgrade Veća Saveza samostalnih sindikata (bivšeg „Radničkog bioskopa“).

– Sve je i počelo, pre više od tri godine, izlaganjem u alternativnim prostorima – kod Frica u izgorelom lokalu, kod Brice na uglu Braće Bogaroški, ali smo izlagali i u „Teri“ i od tada smo nekako i ozvaničili svoje postojanje kao grupe. Kikinda je dosta konzervativna, čak i po pitanju klasičnog slikarstva i vajarstva. Zato su kreativci dobrodošli – kaže Aleksandar Joksimović, akademski slikar i jedan od osnivača.

Grupa ima osam akademski obrazovanih likovnih umetnika, ukupno tridesetak članova, kao i podmladak.

– Imamo sve generacije, zastupljene su i razne profesije i različiti umetnički izrazi, stvaramo bez kalkulacija. Spaja nas ljubav prema umetnosti kao i potreba da se nešto događa, da Kikinda ne bude učmala sredina, kao što ljudi kažu da jeste – objašnjava Igor Grandić, jedan od izlagača i osnivača.

Izložba „Lica i figure“ je i prvo kikindsko izlaganje radova akademskog slikara Nikole Gajića iz Trebinja, odnedavno našeg sugrađanina.

– Izložio sam skulpturu „Palma“ i crteže ruku koji su fragmenti mini konstrukcije vetrenjače – kaže Nikola. – Tehnike se lako nauče, ono što je teško u umetnosti su ideja, koncept, poruka. Nastavljam da stvaram jednu zamišljenu celinu i nadam se i samostalnoj izložbi do kraja godine.

„Vanzemljake“ – izlagače na ovoj izložbi čine još: Andrea i Milivoje Vukojević, Jovan Isakov, Sonja Beloš, Katarina Dragin, Jelena Volkov, Katarina Tubin, Milica Benjocki, Zoran Kuzmanov – Toza, Zoran Srbljin – Dok, Nenad Miladinski – Kele i Vjećeslav Berar.

Shodno opredeljenju da se odmaknu od konvencija, „Vanzemljaci“ su na otvaranju imali muzičare: dobošare Studija „Maus“, Milana Vašalića sa gajdama i Vladimira Sedljaka Krecu na harfi. Zahvaljujući razumevanju iz Sindikata, kažu, izložba će biti dostupna do kraja meseca, radnim danima do 20 sati. Na polovini izlagačkog perioda, kako su najavili, organizovaće i vođenje i okrugli sto sa posetiocima.

Arhiv predavanje 1

Kako je nastalo Panonsko more, šta su Tetis i Paratetis, kako je Vojvodina postala plodna ravnica i kako je dobila ime, samo su neke od priča, potkrepljenih podacima iz relevantnih izvora koje publici, širom pokrajine, predstavlja novosadski publicista Zoran Knežev.

Njegovo predavanje pod nazivom „Hronika nastajanja Vojvodine“ sinoć je u svečanoj sali muzeja, imala priliku da sluša i publika u Kikindi.

– U sat i po vremena smestio sam priču, prilagođenu svim uzrastima, o tome kako su nastali ovi prostori – kaže Knežev. – Čitavo čovečanstvo je zasnovano na mitu, mi imamo zapise poslednjih 300, 400 godina, sve pre toga su legende. Zato sam prikupljao razne informacije, kako bih Vojvođanima ispričao priču o Vojvodini. Niko nam, do sada, recimo, nije objasnio Panonsko more ili kako je nastao Dunav.

U mnoštvu zanimljivih činjenica sa ovih prostora je i podatak da je, u 15 veku, u Vojvodini bilo samo 0,5 odsto obradive površine. Usledile su kolonizacije i veliki trud i muka da se stvore bolji uslovi za život, napominje Knežev.

– Malo ljudi zna da se ovde gajio pirinač, kao i da je Vojvodina, pre i posle Drugog svetskog rata, bila jedan od najvećih evropskih izvoznika šafrana, najskupljeg začina. Nedovoljno su poznate i zdravstvene prilike. U 18. veku, prema podacima koje je ostavio jedan Francuski lekar, od hiljadu rođenih, do 10. godine je umiralo više od 500.

Sekretarijat za kulturu Grada Novog Sada prepoznao je značaj predavanja Zorana Kneževa i podržao njegovo održavanje u desetak vojvođanskih mesta. Tako su priče iz davnina, posle Sombora, Vrbasa i Novog Bečeja, stigle i u Kikindu, u organizaciji Istorijskog arhiva.

Zoran Knežev istražuje prošlost naših prostora 15 godina. Autor je velikog broja istoriografskih dela: „Vojvodina: kazivanja i sećanja“, „Vojvodina: hronike i legende“, zatim pet dela iz istorije Novog Sada, „Tamburaške priče iz davnina“. Izdavač je „Laguna“, ali se knjige mogu kupiti i preko njegovih profila na društvenim mrežama, kaže autor.

Posle predavanja usledila su pitanja iz publike i razgovor o davnim vremenima o kojima priče, bile one mitovi ili činjenice, svakako treba sačuvati.

348378404_1298228390779592_5767990840017459530_n

Deveto junsko veče pripalo je maturantima Gimnazije „Dušan Vasiljev” koji su se u slavljeničkoj atmosferi- u veselju, radosti i uz pomalo sete, oprostili od srednjoškolskih dana.

Puni utisaka koje su podelili sa nama, bili su i učenica generacije Anđelija Knežević, kao i sportistkinja generacije Marija Marčeta.

Svima njima želimo mnogo uspeha u ostvarivanju želja, snova, ambicija…

 

Čerupanje OFK Kikinde

Kao što je bilo poznato i to gotovo mesec dana pre kraja sezone, OFK Kikinda prvak je Vojvođanske i novi-stari član Srpske lige, no nije se takmičenje zvanično ni završilo, a vesti za nevericu počele su kolati kikindskom fudbalskom čaršijom da bi poslednjih dana dobile nadrealne obrise, pa se ljubitelji fudbala, i oni kojima je OFK Kikinda pri srcu i onima koji je ne vole, s pravom mogu zapitati je li na delu pokušaj čerupanja OFK Kikinde, jedinog fudbalskog kolektiva na teritoriji nekadašnje opštine u kojem postoji sistem, usmerenost i posvećenost u radu s apsolutno svim postojećem uzrasnim fudbalskim kategorijama, od najmlađih do najstarijih!?

Niko, izuzimajući OFK Kikindu, dakle, s mlađim kategorijama, dodali bismo i nažalost, niti na izbliza potrebnom nivou ne radi s mladima. Čak štaviše, u ogromnoj većini naših klubova postoji tek po jedna takmičarska selekcija kao jadno i mizerno  tek formalno ispunjenje uslova za nadmetanje prvog tima u seniorskoj ligi, te sve tako dobija još i karikaturalne oblike.

No, kao što smo svedoci, to ne sprečava mnoge da se poput jastreba ustreme na mlade igrače kluba s Gradskog stadiona, koji ima čak pet selekcija ispod prvog tima s plaćenim stručnjacima.

Neviđene relacije, dakle, caruju, na severnobanatskoj fudbalskoj pozornici. Dok se fudbalski delatnici s ruba Velikog parka trude da proizvedu igrače, pa još u vremenu opšteg opadanja broja stanovnika u nas – usto i tokom savremenog doba kada mlade više zanimaju video imitacije fudbalske igre preko ekrana računara nego pravi fudbal na travnatom terenu, ostali ležerno sede sa strane, čekaju da se taj proces prozivodnje igrača na Gradskom stadionu okonča i onda stupaju na scenu s novcem, jureći i mameći kadete i omladince OFK Kikinde u njihove klubove da im budu takozvani „bonusi”, pošto u svojim fudbalskim redovima  nemaju, „ni od korova”, dečkića proizvedenih u sopstvenim fudbalskim pogonima.

Kao da OFK Kikinda nije to što jeste – institucija, čak i u ovom trenutku, za sve klubove u okruženju između Zrenjanina i Bačke Topole odnosno Subotice, a da ne govorimo o 114 godina dugoj tradiciji ponosa i slave ovog našeg fudbalskog kolektiva.

Zato dobronamerna poruka svima onima koji su se ustremili na mlađariju OFK Kikinde, može biti samo jedna: dragi fudbalski radnici, radite s mladima neumorno i mnogo, jer jednoga dana i ovim mlađanim fudbalerima, koje sada vabite iz OFK Kikinde u svoje strojeve, proći će takođe igrački vek!

Koga ćete tada angažovati?!

DSC_6914

Mladoj kantautorki iz Kikinde Tamari Ristić pripala je čast da bude prvi izvođač iz naše zemlje koji će nastupiti na prestižnom Glastonberi festivalu koji će biti održan u Velikoj Britaniji od 21. do 25. juna. Festival je poznat po šarolikosti muzičkih žanrova, kao i učešću zvučnih imena iz sveta muzike. Tamara poznata pod umetničkim imenom Kezz imaće dva nastupa- 1. juna solo, a dva dana kasnije sa umetnicom ILAEY na Toad Hall ctejdžu. Predstaviće svoj poslednji album „Elektroizvorika“ i još nekoliko novih numera.

-Trenutno sam fokusirana na poslednje pripreme nastupa, tako da ne razmišljam previše o samom značaju koji ovakvo dostignuće nosi. I meni je sve ovo delovalo neverovatno dok nisam dobila zvaničnu potvrdu i čestitku od organizatora. Ali prelep je osećaj da muzika koju stvaraš, iako je nezavisna i nekomercijalna, a iza nje ne stoji iko drugi osim mene same, pronađe nekako svoj put u ovom ludom vremenu- kaže Tamara za Kikindski portal.

Svestrana muzička umetnica, kantautorka, producentkinja, istoričarka umetnosti i pesnikinja Tamara Ristić autentičan talenat iz kog izvire prepoznatljiv umetnički izraz i kreativnu muzičku filozofiju pretočila je u svoj treći album „Elektroizvorika” objavljen krajem prošle godine. Ostala je verna spajanju tradicije i modernog, izvornog i elektronskog zvuka. Skrenula je pažnju intrigantnim scenskim nastupima, nespornom muzikalnošću i iskrenim emocijama. Proteklih godina živi u Sloveniji.

– „Elektroizvorika” je deo mog dugoročnog projekta, promovisanje nasleđa kroz savremeni zvuk. U ovom slučaju, u pitanju je balkansko muzičko nasleđe, koje uključuje srpske, makedonske, romske pesme, kao i po jednu bosansku, bugarsku i albansku, u sinergiji sa elektronikom koja se prostire od eksperimentalnog do klupskog zvuka- izjavila je Tamara za naš portal, povodom objavljivanja „Elektroizvorike“.

Glastonberi je najveći festival na travi i održava se od 1970. godine u mestu Pilton u Engleskoj. Poznat je po tome što osim savremene muzike ima i druge programe poput plesa, pozorišta, kabarea, cirkusa. Okuplja više od 200.000 posetilaca. Neki od muzičara koji su nastupali na Glastonberi festivalu su Roling Stons, Dejvid Bouvi, Adel, Lejdi Gaga, Pol Makartni, Koldplej…

Teslic 08.06.2023. godine 1-w1024

Na poziv Saveza opština i gradova Republike Srpske, i na predlog iz Ministarstva za evropske integracije Republike Srbije, Grad Kikinda je bio učesnik Konferencije „Uticaj procesa EU integracija na lokalne samouprave – prilike i izazovi“. Cilj konferencije je bio ukazivanje na značaj i uticaj EU integracija na lokalne zajednice, te ukazivanje na prilike i izazove sa kojima se jedinice lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini susreću u svojim nastojanjima da se što bolje pripreme za ove procese.

U okviru panela „Regionalna iskustva u korištenju EU fondova“ – član Gradskog veća Saša Tanackov preneo je iskustva Grada Kikinde u prekograničnoj saradnji, a o ovoj temi su još, kao primerima dobre prakse iz svojih sredina, govorili predstavnici Opštine Bar (Crna Gora), Grada Križevaca (Republika Hrvatska) i Mreže asocijacija lokalnih vlasti u jugoistočnoj Evropi (NALAS), kojoj pripada i Stalna konferencija opština i gradova Republike Srbije.

Za predstavnike lokalnih samouprava, organizovanih preko Saveza opština i gradova Republike Srpske i Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, iskustva Kikinde, Bara i Križevaca su bila od velike koristi s obzirom da u oba entiteta Bosne i Hercegovine veći deo lokalnih samouprava nema dovoljno bogato iskustvo u pripremi i realizaciji projekata finasiranih od strane EU.

komarac

Tretmani protiv komaraca sa zemlje i iz vazduha na području grada biće izvedeni u periodu od 12. do 26. juna, u prvom terminu sa povoljnim meteorološkim uslovima, saopšteno je iz novosadske „Ciklonizacije“.

Kako se navodi, tretmani će se izvoditi preparatima na bazi “lambda” – „cihalotrina“ i „deltametrina“. Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele, da košnice zatvore ili uklone najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje jedan dan.

Veliki radovi u Tehničkoj školi – stalna ulaganja u prostor i opremu

U Tehničkoj školi završava se zamena fasadne stolarije u delu prema Svetosavskoj ulici. Ovo je poslednja faza postavljanja nove, aluminijumske stolarije u celoj zgradi Škole.

– Prozore menjamo u zbornici, biblioteci i kancelariji pomoćnika direktora i ovim smo kompletirali postavljanje novih prozora i vrata prema Svetosavskoj ulici. Radili smo u pet faza, od 2018. godine. Što se ovog posla tiče, sada su nam preostale samo još zamene svetlarnika i vrata za učenike – kaže direktorica, Milanka Halilović.

Ona dodaje da su, za poslednju fazu radova, sredstva obezbedili Gradska uprava – 1,1 milion, i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koje je obezbedilo 2,5 miliona dinara. Ukupno je, zahvaljujući ulaganjima resornog ministarstva, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Grada, ovaj posao plaćen oko 12,5 miliona.

Stolarija na ostalim prostorima, unutrašnjim delovima zgrade i zidu u Braće Tatić ulici, zamenjeni su pre 2018. godine, pa će ovim, poslednjim radovima, posao biti kompletiran.

Zahvaljujući zalaganju Škole i sredstvima dobijenim po konkursima, ulaganja u uslove i opremu u Tehničkoj školi su kontinuirana. Za dva servera, od Ministarstva je stiglo 680 hiljada dinara. Pokrajinski sekretarijat obezbedio je 1,1 milon za izradu tehničke dokumentacije za javljače požara i proširenje hidrantske mreže, kao i 2,8 miliona za rekonstrukciju toaleta u prizemlju, kaže direktorica Halilović. Ovi radovi počeće odmah po završetku aktivnosti sa učenicima, 20. juna.

ministarstvo-finansije-rs-uprava-za-trezor
BEOGRAD – Prijava za pomoć od 10.000 dinara za majke i samohrane očeve će se odvijati na portalu Uprave za trezor, rečeno je danas Tanjugu u Ministarstvu finansija Srbije.

Kako je objašnjeno, majke treba da unesu broj lične karte i svoj matični broj, matični broj za svako dete i da izaberu banku u kojoj žele da im pomoć bude isplaćena.

Sistem će predvideti i način prijave za samohrane očeve.

Primaocima novčane socijalne pomoći, pomoć će biti automatski isplaćena.

U vezi sa isplatom ove vrste pomoći biće doneto i odgovarajuće zakonsko rešenje, u kojem će biti definisani svi detalji oko prijave i isplate pomoći.

RT Vojvodine