Classic Layout

bebe-1-(1)

Lokalna samouprava raspisala je Javni poziv za  za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju za parove koji nisu obuhvaćeni budžetom Republike Srbije. Za ovu meru opredeljeno je dva miliona dinara, a maksimalni iznos koji se dobija je prosečna neto zarada u Srbiji u momentu isplate, istakao je predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan.

-Parovi koji su u procesu vantelesne oplodnje mogu da konkurišu za sredstva. Novac im puno znači kako bi platili dodatne preglede ili kupili pojedine vitamine, suplemente, injekcije, a koje ne pokriva Republički Fond za zdravstvo. Sugrađani koji ne mogu prirodnim putem da postanu roditelji obraćali su nam se za pomoć i od 2021. godine sredstva za ovu meru planiraju se u gradskoj kasi – rekao je Bogdan.

Osim finansijska, ovo je i moralna podrška za sve koji prolaze kroz težak period vantelesne oplodnje. Pomoć je namenjena sugrađanima koji, najmanje pola godine, imaju prebivalište na teritoriji Grada.

 

-Pravilnik nije menjan, tako da je jednostavno prikupiti dokumentaciju. Procedura je maksimalno uprošćena tako da je potrebno doneti izveštaj ustanove da su parovi uključeni u postupak vantelesne oplodnje, kao i predlog lekara specijaliste da je ona jedini način da dobiju dete. Ne mora se dostavljati kompletan medicinski istorijat. Ostalo su izvodi iz matične knjige rođenih i venačnih, lične karte, a oni koji nisu venčani dostavljaju izjavu overenu kod javnog beležnika, uz potvrdu dva svedoka, da žive na istoj adresi. Neophodna je i potvrda da su započeli proces u zdravstvenoj ustanovi registrovanoj za obavljanje ove delatnosti – napominje naš sagovornik i dodaje da je javni poziv na sajtu Grada gde se može videti šta im je sve neophodno.

Portrait showing parents’ hands and babies’ feet.

Pravo na sredstva može da se ostvari jednom u toku kalendarske godine. U proteklih tri godine pomoć je dobilo 70 parova, a javni poziv otvoren je do utroška sredstava.

A.Đ.

time-2980690-640

U noći između subote 30. i nedelje, 31. marta, kazaljke na satu se pomeraju sat vremena unapred, što znači da ćemo te noći spavati kraće – ali će naredni dani biti duži.

Letnje računanje vremena, trajaće do 27. oktobra.

Ideja o pomeranju vremena stara je nekoliko vekova, ali je prvi put zaživela pre nešto više od 100 godina.

penzioneri6

Prema informacijama iz Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, posle penzionera samostalnih delatnosti, koji će primanja za mart dobiti u utorak, 2. aprila, u petak, 5-og, prinadležnosti stižu za poljoprivredne i vojne penzionere.

Bivši zaposleni i penzioneri iz republika SFRJ, svoja primanja za mart počeće da dobijaju u sredu, 10. aprila. Na kućne adrese u Srbiji penzije stižu sutradan, u četvrtak.

viber-slika-2024-03-29-21-57-24-963

Narodni muzej danas (subota, 30. mart), u Dečijem klubu na spratu, organizuje Kreativnu uskršnju radionicu.

Radionica je namenjena deci i porodicama sa decom i trajaće od 13 do 16 sati.

američki-fudbal

Osipa se Prva liga Srbije u američkom fudbalu, sa svega pet sada će, izgleda, spasti na četiri kluba, premda još uvek nije zvanično potvrđeno istupanje Požarevljana. Naime, tek što je započelo ionako tanko i kratkotrajno prvenstvo, požarevački Pastuvi predali su bez borbe meč, koji je bio zakazan za nedelju na kikindskom Vašatištu, ekipi Mamuta pa je na taj način klub iz našeg grada upisao prve bodove. Neodigrana utakmica biće registrovana službenim rezultatom od 35:0 u korist Kikinđana, a u narednom kolu, 7. aprila, Mamuti će u Donju Trnavu, nedaleko od Kragujevca, gde će ih dočekati aktuelni prvak Srbije – Divlji veprovi iz pomenutog šumadijskog grada.

košarka

Košarkaši Velike Kikinde zabeležili su i drugu pobedu u doigravanju za plasman u Drugoj ligi Vojvodine, u plej-ofu B za pozicije od pete do osme, u „Jezeru”, savladali su 81:64 subotički SUBAK, a sledećeg vikenda, u pretposlednjem kolu sezone, gostovaće im „Radivoj Korać” iz Rumenke. Novokozaračka Sloboda razigrava za najniže pozicije, u plej-ofu E od 17. do 19, a utakmica u Sivcu protiv istoimenog tima pomerena joj je za narednu sedmicu dok će u sledećoj rundi gostovati Crvenki.

D. P.   

dara-iz-Jasenovca-1536x1027

Studenti koji od juče drže u blokadi Filozofski fakultet zbog skandaloznih izjava profesora Dinka Gruhonjića organizovali su gledanje filma “Dara iz Jasenovca”.

Tokom blokade, studenti organizuju razne aktivnosti, a danas popodne su sasvim prikladno organizovali gledanje filma “Dara iz Jasenovca” na platou ispred ulaza u zgradu Filozofskog fakulteta.

U jednom momentu, tokom prikazivanja filma, studenti su podigli svoje indekse.

Da podsetimo, film “Dara iz Jasenovca” je prvi srpski igrani film koji govori o jednom od najstrašnijih koncentracionih logora u istoriji i govori o stradanjima srpskih, jevrejskih i romskih muškaraca, žena i dece u logoru smrti Jasenovac u doba Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svetskog rata.

Film “Dara iz Jasenovca” snimljen je 75 godina nakon zatvaranja zloglasnog koncentracionog logora. Jedan od glavnih aktera ovog filma je i krvnik Dinko Šakić, upravnik logora. Nažalost, profesoru Dinku Gruhonjiću se učinilo prikladnim da se poistoveti sa gnusnim istorijskim likom, koji je “zaslužan” za smrt stotine hiljada dece, majki i očeva.

Studenti nastavljaju sa blokadom i stoje pri svojim zahtevima da uprava Filozofskog fakulteta mora da osuditi govor mržnje profesora Dinka Gruhonjića i da se oglasi po pitanju njegovog daljeg rada sa studentima.
Studenti su i večeras položili ispit iz zrelosti, empatije i znanja.

Izvor: Vojvodina uživo

kombo-ff
Danas u podne je počeo skup profesora Filozofskog fakulteta zbog blokade Filozofskog fakulteta, a ono što je primetno jeste prisustvo opozicionih političara koji su poznati po mržnji prema Srbiji i SPC, koji i ovu priliku koriste da se dokažu svojim stranim poslodavcima.

Na skupu ispred Filozofskog fakulteta su primećeni Bojan Pajtić, Marinika Tepić, Borko Stefanović, kao i Nenad Čanak, koji ni u jednom trenutku nisu osudili govor mržnje Dinka Gruhonjića, a navodno se zalažu za Srbiju bez nasilja i mržnje.

Ono što je zajedničko za ove političare jeste činjenica da su se tokom svog dugogodišnjeg bavljenja politikom zalagali za autonomaštvo, a najdalje od svih su išli Nenad Čanak i njegova bivša partijska koleginica Marinika Tepić koji su se zalagali da severna srpska pokrajina treba da postane republika.

Takođe, Marinika Tepić je jedna od potpisnica Deklaracije da se u Srebrenici dogodio genocid, što odgovara stavovima Dinka Gruhonjića.

Pčele

Prema nedavno objavljenom bilansu u biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zima 2023/2024. godine bila je najtoplija od 1951. godine i sušna u većem delu zemlje. Zabeležene su rekordno visoke vrednosti temperatura. U nekim mestima zabeleženi su i letnji dani, a registrovana su dva toplotna talasa. Kikinda se našla među tri grada (pored Kruševca i Kraljeva) u kojima je izmereno rekordno dugo sijanje sunca tokom zime.

Između ostalih, posledice uticaja ovih zimskih meteoroloških iznenađenja, polako svode i pčelari.

– Cela zima i prvi dani proleća su nas vrlo iznenadili – kaže za Kikindski portal Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine. – Pčelarstvom se bavim gotovo 40 godina, ali ovakve vremenske prilike nisam zapamtio. Ipak, pčele nikad nisu bile bolje nego ovog proleća, ali je to relativno jer je sve i oživelo dosta ranije. Ono čega se plašimo, što smo imali prvih dana proleća, to je mraz kojeg je bilo u celoj zemlji. Kod nas su te najniže temperature bile stepen i dva ispod nule, što će se loše odraditi na cvetanje voća. Pčele su, za sada, nakupile dovoljno hrane, ne znamo još šta nas čeka, ali se nadamo dobrom.

Pčele su u dobrom stanju u ovom trenutku i prilično dobro podnose promenu klime, tvrdi Čolak i navodi da je bagrem pretrpeo dosta veliku štetu zbog mraza.

– Mi u Kikindi nemamo bagremovu pašu, ali je repica u fazi pred cvetanje. Obično počinje da cveta 15. aprila, ali će ove godine to biti bar 20 dana ranije. Suncokret, koji je tek u fazi u setve, poneće ishranu, ali samo ako ne bude trovanja, ako ratari i mi budemo na istom zadatku, kao što smo bili nekoliko godina unazad jer jedino će tako biti dobro i njima i nama – siguran je Čolak.

Ako tome dodamo i već poznate probleme sa kojima se suočavaju pčelari: činjenice da je otkupna cena suncokretovog meda niska – prošle godine je bila 1,8 evra za kilogram, ali da otkupa gotovo i da nema, pčelarima ostaju problemi stvaranja zaliha jer od kuće prodaju samo pet do 10 odsto proizvodnje.

Pored toga, kako se čulo jesenas na skupu vojvođanskih pčelara u Kikindi, subvencije su suviše niske da bi bile dovoljne za opstanak pčelara, posebno onih kojima je to jedini izvor prihoda. U Kikindi se pčelarstvom bavi između 250 i 300 sugrađana.

S. V. O.