Classic Layout

fico
Na slovačkog premijera Roberta Fica danas je pokušan atentat u Handlovi, 150 kilometara severoistočno od Bratislave. On je tom prilikom ranjen, a ubrzo nakon toga je prebačen u bolnicu.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak odmah nakon upucavanja na kome se vidi kako Ficovo obezbeđenje bukvalno drži slovačkog premijera da ne padne, dok se on pridržava za stomak. U drugom snimku koji se pojavio na društvenim mrežama vidi se kako su napadača savladali članovi premijerovog obezbeđenja.

Robert Fico, predsednik stranke Smer – socijaldemokratija rođen je 1964. godine, a na trenutnoj funkciji premijera je od 25. oktobra 2023. godine. On je već u tri ranija mandata bio na istoj poziciji i to od 2006. do 2010. godine i od 2012. do 2018. godine.

Kada protesti ne urode plodom sledi – terorizam

U poslednjih desetak godina širom sveta pojavio se talas suverenističkih lidera koji su, za razliku od svojih korumpiranih prethodnika, iznad svega stavili interese države i naroda koje su predstavljali. Među njima su svakako Donald Tramp, Viktor Orban, Aleksandar Vučić, kao i mnogi drugi. Jedan od njih je svakako i Robert Fico. Kao takav, on je predstavljao veliku prepreku odlazećem globalističkom svetskom poretku i dubokoj državi čijoj se vladavini, polako ali sigurno, bliži kraj.

Današnji pokušaj atentata predstavlja najboka drbolju ilustraciju kako se globalisti i dužava obračunavaju sa svojim protivnicima. Naime, prvo su po svaku cenu pokušali da spreče Ficov dolazak na vlast: pripisivali su mu lažne afere, veze sa Rusijom, izmišljenu korupciju itd. Kada je slovački narod ipak odlučio da želi suverenistu na čelu svoje države, onda su u Slovačkoj odjednom počeli da se organizuju protesti ne bi li, barem tako, uspeli da uzdrmaju Ficovu vlast. Kada ni to nije urodilo plodom, na red su došle terorističke metode!

Drugim rečima, duboka država ne preza ni od čega i učiniće sve kako bi zadržala svoju moć. Fico im se, jednostavno, našao na putu, a bio je i primer drugima što je posebno opasno za globaliste.

Slične metode delovanja očigledne su i u drugim zemljama, simptomatično, samo onim čije su vlasti digle glas protiv globalističke hegemonije. Upravo u ovim trenucima u Gruziji se odvija pokušaj obojene revolucije, nakon što je vladajuća većina donela zakon o transparentnosti stranog uticaja koji će  od medija i organizacija civilnog društva, koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva, zahtevati da se registruju kao strani agenti.

Zanimljivo, Gruzija je taj zakon donela po uzoru na jedan sličan pravni akt iz SAD, ali to nije sprečilo plaćeničku gruzijsku opoziciju da organizuje nasilne proteste na kojima su napadane institucije i organi reda.

Spreman atentat na Vučića dok je opozicija organizovala nasilničke proteste

Od kako je 2012. godine skinut kriminalni žuti režim u Srbiji koji se vlasti dokopao obojenom revolucijom, naša zemlja se našla pod serijom pritisaka. Razni “nezavisni mediji”, koji su debelo plaćenih iz raznih internacionalnih fondova, svakodnevno su izmišljali laži o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj najužoj porodici. Za to vreme opozicija je gotovo svake godine organizovala proteste koji su, gotovo redovno, praćeni izlivom nasilja. Napadane su državne i gradske institucije, organi reda i svi oni koji se nisu slagali sa nasilničkom opozicijom.

Treba se samo setiti “žute patke” i protesta protiv bilo kakve izgradnje i investicija u Srbiji. Pa onda i sramnog iskorišćavanja majskih tragedija, kada je opozicija na krilima narodne tuge pokušala da se dokopa vlasti. I dok je narod tugovao za nevinim žrtvama monstruma, opozicionari su najavljivali krvoproliće, “jurenje po ulicama” i “bacanje u Dunav”.

Tokom prethodnih 12 godina na srpskog predsednika planirano je i nekoliko atentata koje je trebalo da izvedu pripadnici kriminalnih klanova sa snajperom koji je već bio spremljen. Informacije o tome imao je i Europol.

Orban sprečio svaku obojenu revoluciju

Veliki prijatelj srpskog predsednika, mađarski premijer Viktor Orban, kao jedan od predvodnika suverenizma u svetu, takođe se poput Vučića više puta našao na meti duboke države. Poslednjih godina, globalisti su više puta organizovali proteste opozicije u Mađarskoj, ali su svi do danas bili neuspešni.

Povodi su bili razni – od zatvaranja Soroševog univerziteta u Budimpešti (koji je školovao petokolonaše širom sveta) do školskih reformi. Ipak, mađarskom narodu je bilo jasno šta se iza toga krije, tako da je Orban uspešno prebrodio sve političke krize koje su mu nametane spolja.

Tramp: To su ljudi koji su bolesni

Svakako ne treba zaboraviti ni masovne proteste u SAD koji su organizovani dok se u Beloj Kući nalazio Donald Tramp. Tada su razne nevladine organizacije, koje su finansirane iz međunarodnih fondova, organizovale nasilničke proteste pod sloganom “Black lives matter”. Koristeći za povod smrt jednog tamnoputog muškarca tokom hapšenja, organizovani su nasilnički protesti širom SAD koji su uvek praćeni pljačkanjem prodavnica i privatnih kuća, napadima na policiju i širenjem međurasne mržnje.

Mnogi su još tada upozoravali da je Tramp u opasnosti i da mu duboka država neće oprostiti to što je imao hrabrosti da im se usprotivi.

Američki novinar i komentator Taker Karlson izjavio je prošle godine da bi bivši predsednik SAD Donald Tramp mogao da bude ubijen.

– Počeli su sa kritikom, onda su protestovali, pa su ga opozvali. Sada podižu optužnicu i ništa od toga ne funkcioniše. Šta je sledeće – upitao je Karlson.

On je dodao da se ide ka atentatu na Donalda Trampa.

– To niko neće da kaže, ali ne znam kako ne možete da dođete do tog zaključka – rekao je Karlson.

Novinar je takođe u intervju s Trampom bivšeg predsednika, između ostalog, direktno pitao da li misli da bi mogao da bude ubijen.

– Da li ste zabrinuti da će pokušati da vas ubiju? Iskreno, zašto ne bi pokušali da vas ubiju – pitao je Karlson, na šta je Tramp odgovorio:

– Oni su divljaci. To su ljudi koji su bolesni!

Pokušaj vojnog puča u Turskoj 2016. godine

Kada je turski predsednik odlučio da više neće slepo da sledi naređenja iz Vašingtona, ubrzo je organizovan pokušaj državnog udara u Turskoj koji je pokušao da izvede pobunjeni deo turske vojske povezan sa Fetulahom Gulenom koji, gle čuda, živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema nekim informacijama, plan je bio da se Erdogan pogubi, a na vlast dovede Gulen i ljudi verni njemu.

U sukobima između pučista i snaga lojalnih Erdoganovom režimu poginulo je oko 290 ljudi, a više od 1.400 je ranjeno. Uhapšeno je oko 6.000 ljudi, a smenjena su 34 turska oficira. Puč na kraju nije uspeo.

Ukrajinu ugurali u rat zarad sopstvenih interesa

Protesti su svojevremeno organizovani i u Ukrajini, a o posledicama nasilnog otimanja vlasti u Kijevu ne treba trošiti reči. Ta zemlja je završila u krvavom građanskom ratu, a kasnije i sukobu sa Rusijom. Oni koji su stajali iza protesta i danas guraju ukrajinsku mladost u smrt zarad sopstvenih interesa, a Ukrajini će trebati nekoliko vekova da obnovi sve što je izgubila u prethodnih nekoliko godina.

Nešto slično je pokušano i u Belorusiji 2020. i 2021. godine. Proteste je iz inostranstva predvodila Svjatlana Cihanovskaja, aktivistkinja i supruga blogera. Danima su trajali neredi u Minsku, gde su demonstranti napadali policiju posle izbornog poraza njihove kandidatkinje. Ipak, na kraju je i taj pokušaj obojene revolucije propao.

Bliži se kraj globalističke hegemonije

Narodi širom Evrope i sveta sve više dižu svoj glas protiv trulog globalističkog poretka koji već tri decenije gospodari svetom. U ovoj, 2024. godini očekuju nas američki predsednički i izbori za Evropski parlament na kojima bi suverenističke snage vrlo lako mogle da odnesu pobedu. To se naravno ne dopada dubokoj državi koja je spremna na sve kako bi zadržala status quo. Pokušaj atentata na Fica, nažalost, može da bude samo početak zla koje nas očekuje. Zbog toga, Srbi kao i svi ostali slobodomisleći narodi, moraju da čvrsto stoje na svojim pozicijama jer nas ne očekuje nimalo lako vreme.

Pojavljivaće se razni vukovi u jagnjećoj koži koji će, zarad stanih interesa, predlagati da se sopstvena država uništava. Zbog toga moramo biti mudri i, ni u kom slučaju ne nasedati na takve laži jer – sloboda je blizu!

Uskoro će slika sveta izgledati potpuno drugačije. Do sada je jedna mračna internacionalna klika međusobno svađala narode širom sveta i gurala države u međusobne sukobe, samo da bi održavali svoju moć. Sada, kada suverenistički lideri širom sveta međusobno sarađuju, moć duboke države sve više slabi i samo je pitanje dana kada će slobodni svet da zada konačni udarac globalizmu i nakaradnom poretku koji su gradili više od tri decenije.

24sedam

 

 

16.5.-basket.-najava

Kikinda će u subotu biti domaćin četvrtog turnira u basketu 3h3 „Mamut open”. SC „Jezero” organizovaće turnir A kategorije, a prijaviti se mogu: pro seniori, seniorke, igrači do 14 godina te takmičari u brzom šutiranju trojki odnosno zakucavanju.

– Pošto je Kikinda grad dobrih ljudi, „Mamut open“ otvoren je za sve u čast ispisivanja košarkaške istorije Kikinde, a s obzirom na to da je turnir A kategorije, SC „Jezero”, uz pokroviteljstvo Grada Kikinde, odlučio je da ga  organizuje na trgu i da kotizacija iznosi onoliko koliko koja ekipa može i želi da odvoji za pomoć Udruženju građana „Deca sa ahondroplazijom” i to će biti podrška njihovoj kampanji „Hoću da rastem” – napominju u SC „Jezero”.

Početak turnira planiran je u podne, a prvoplasirana ekipa osvojiće 150.000 dinara i „slot” u Velikom finalu Srbije, drugoj će pripasti 30.000  i sportska oprema, a trećeplasiranoj 20.000 dinara i sportska oprema. Prijave su na internetskoj stranici FIBA 3×3: https://play.fiba3x3.com/events/2189acf8-bb42-464a-bb6a-c2b14152c2a7

D. P.

 

muzej-tera

U subotu, 18. maja, CLPU „Tera“ slavi dva najveća muzejska praznika – Međunarodni dan muzeja i Evropsku noć muzeja. Muzej „Tera“ biće otvoren sve posetioce od 16 časova, a na raspolaganju će biti višečasovni program.

Od 16 časova je svečano otvaranje uz nastup učenika Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški”. Nakon toga do 18  sati je takmičenje u „Topanju”, tradicionalnoj severnobanatskoj igra sa glinom namenjenoj najmlađima. Od  17 do 19 časova je  vajarska radionica pod nazivom „Kikinda i ornament” dekorativna fasadna plastika na starim kikindskim zgradama biće polazna tačka. Mentor ove radionice je vajar Igor Smiljanić. Od 19 do 23

sata je „PoTera“  muzejska igra namenjena onima koji uživaju u rešavanju zagonetki. Tekstove potpisuje Milana Grbić.

U 21 sat počinje muzički program  u izvođenju di džej set „Geopard”. Tokom trajanja programa, biće organizovana stručna vođenja kroz stalnu postavku, a svi posetioci imaće priliku i da pogledaju tri aktuelne izložbe.

cfd4677e-a87c-458d-9c27-137ef58e8b2c

 

U okviru Nedelje sećanja i zajedništva u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ organizovan je program pod nazivom „Indonezija u Gimnaziji“. Danijela Putić Mandić, profesorica srpskog jezika i književnosti napomenula je da je razlog, što je izabrana ova daleka zemlja, Ifal, učenik na razmeni koji je u našem gradu i Gimnaziji bezmalo godinu dana.

-Ifal je zapravo inspiracija jer nam je svima predočio najvažnija obeležja njegove zemlje. Pokušali smo da predstavimo vajang, pozorište senki, koje je tradicionalni oblik lutkarskih predstava, tu su i najveći cvetovi koji postoje na svetu, a koji su deo indonežanskih ostrva kojih ima čak 17.000. Tu je i jedan od dva najveća vulkana aktivna vulkana, kao i mitologiju i indonežansku hranu koju su učenici pripremili. Uspeli smo da izradimo i tradicionalnu odeću sa ostrva Bali koja se nosi na njihovim svadbama, ali i da naslikamo hramove po kojima je Indonezija prepoznatljiva – rekla je Mandić Putić.

Kroz projekat je prikazna kulturološka razlika, ali i činjenica da iako smo različiti, većina  stanovnika sveta je vođena istim stvarima i principima.

– Drago mi je što su mi prijatelji pomogli da izradimo najvažnija obeležja Indonezije, ona koja su meni veoma važna. Hvala im svima što su se potrudili, naročito oko pripreme tradicionalne hrane i slanih i slatkih jela. Čak su se svi potrudili da pronađu biljke koje rastu u mojoj zemlji, što mi  puno znači. Tokom boravka u Kikindi naučio sam puno toga, prvenstveno da više razgovaram sa ljudima, stekao sam novo iskustvo i izgradio samopouzdanje. Za dva meseca vraćam se kući i uspomene iz vašeg grada imaću čitavog života – dodao je Ifal koji živi u dvomilionskom gradu Surabaja i koji je boraveći u Kikindi naučio  više o drugim kulturama, a stekao je i nove prijatelje.

 

Programu su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koje je Ifal upoznao sa svojom zemljom.

 

-Drago nam je što smo mogli da podržimo ovaj projekat koji nam je približio Indoneziju. Inicijativa koju je pokazao Ifal je dobar primer na koji način mladi treba da sarađuju i upoznaju nove zemlje i vršnjake. Sigurna sam da će inspirisati mnoge Kikinđane da isto učine – kazala je Valentina Mickovski.

Direktorica Gimnazije Mirjana Dražić napomenula je da je tridesetak učenika mesec dana učestvovalo u pripremi programa, te da je Nedelja sećanja i zajedništva obeležena u svim školama u Srbiji.

 

A.Đ.

48a7b2e7-2b4a-4dd9-99e6-2f93465a24ba

Dan porodice organizovan je u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“. Za zaposlene, učenike, kao i njihove roditelja, manifestacija koja se organizuje godinama unazad je gotovo svetkovina. Obeležava se svakog 15. maja kada je i Međunarodni dan porodice prema rezoluciji Generalne skupštine UN, istakla je Biljana Šimon, direktorica škole.

-Svesni smo značaja saradnje škole i porodice i na nama je da produbimo i održimo.  Ovogodišnja tema je „Dan porodice i zajedništva“ i cilj joj je podizanje svesti o značaju porodice, neophodnosti zajedništva koje oblikuje naš svet, život u školi i dobrobit porodice. Fokus su nam vaspitni ishodi, kako bi svi učenici stekli kompetencije koje se odnose na negovanje pravih vrednosti, toleranciju, poštovanje. Gradeći bezbedan i zanimljiv školski ambijent, posebno smo ponosni što svi učenici imaju prilike da učestvuju u ovim aktivnostima, a na taj način razvijaju svoje potencijale, veštine, stavove, kreativnost i kritičko mišljenje kao i ljudska prava, toleranciju i nenasilje – dodala je Biljana Šimon.

Dan porodice obeležen je kroz niz radionica  tako su priređeni „Porodični okvir“, „Hodajući performans“, „Pišemo o porodici“, „Igrom kroz znanje“, „A kad porastem“, „Porodica sa 1000 lica“, „Stvaramo sliku“, „Jezički lonac“, „Šah-mat“, „Porodično stablo“, „Slikovnica iznenađenja“, „Pozorište u kući“. Posetioci su mogli da posete radinice „Domaćinska etno-soba“, „Ram za porodičnu fotografiju, a okvir za brojalicu“, „Pano školske porodice“, „Kocka po kocka- kućica, reč po reč-brojalica“. U dvorištu i sali za fizičko vaspitanje organizovane su sportske aktivnosti  i to „Muzički basket“, „Porodični pikado“, „Porodično natezanje“, „Kolo sreće“.

A.Đ.

 

 

 

 

Dan-skole-R-Selo-(1)

Svečano je danas bilo u Osnovnoj školi u Ruskom Selu gde je proslavljeno 208 godina postojanja. Dan škole slavi se na dan rođenja narodnog heroja Gligorija Popova po kojem Škola nosi ime. Đaci i zaposleni ugostili su roditelje, saradnike škole, predstavnike lokalne samouprave i Mesne zajednice na priredbi koja je održana u fiskulturnoj sali.

– Danas je i Dan porodice što nije slučajno jer smo mi velika porodica. Ovo je naš drugi dom, mi ovde radimo, živimo i nižemo uspehe. Vrata naše škole uvek su otvorena – rekla je direktorica, Aleksandra Felbab.

Rođendan je čestitao gradonačelnik Nikola Lukač koji je, sa članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski i predsednikom Saveta Mesne zajednice, Dušanom Marjanovićem, prisustvovao svečanosti.

– U narednom periodu unapredićemo uslove u Školi – rekao je Lukač. – Od Ministarstva za zaštitu životne sredine dobijeno je 10 miliona, a Grad izdvaja još dva miliona dinara za zamenu kotla za grejanje. Urađen je i projekat za kompletnu sanaciju – uređenje krova, učionica, stolarije, podova i četiri nove učionice.

Školu „Gligorije Popov“ pohađa 160 đaka, ima 47 zaposlenih i 23 polaznika osnovnog obrazovanja za odrasle. Nastava se odvija na srpskom i mađarskom jeziku. Veliki broj sadašnjih i bivših učenika učestvovao je na današnjoj priredbi na kojoj su gostima i meštanima prikazali sve svoje talente.

Naša kuća 2

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite će u četvrtak i petak (16. i 17. maja) održati svoju treću prodaju začinskog bilja, kao rezultat terapije baštovanstvom pod nazivom “Ovde gajimo ljubav”. Bilje koje su uzgojili korisnici Centra prodavaće se  ispred Kulturnog centra od 10 do 14 sati.

vodovod

Zbog radova na vodovodnoj mreži u ulici Stevana Sinđelića ispred broja 23, sutra, 16. maja stanovnici ove ulice, od ugla Vuka Karadžića do Ive Lole Ribara, povremeno će od 9 do 13 časova ostajati bez vode .

Iz JP “Kikinda” apeluju na  potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.

CSU-(2)

U Centru za stručno usavršavanje (CSU) najavili su danas aktivnosti po svom redovnom programu „Maj – mesec matematike“.

– Imaćemo pet aktivnosti za sve uzraste i potrudili smo se da budu raznovrsne – kaže Gordana Trnić Iličić. – Počinjemo u petak, kada ćemo imati dve radionice i jedan ogled sa firmom „Biosens“ iz Beograda. Ogled će se raditi u polju, korišćenjem novih tehnologija – prskaće se kukuruz dronom i to je u skladu sa programom Centra za promociju nauke. Ovo je zanimljivo jer ćemo kasnije moći da vidimo i rezultate i da ih uporedimo sa onima na drugim parcelama. Poslednja aktivnost je „Mankala“, drevna afrička igra.

Po javnom pozivu Centra za promociju nauke kikindski Centar dobio je, za svoje godišnje programe, najviše novca do sada.

– Na Javnom pozivu ovog centra učestvujemo svake godine i ovoga puta dobili smo najviše novca do sada – 793.280 dinara, što će biti utrošeno na ukupno četiri projekta i na 12 programa koji se, po našem planu, odvijaju tokom cele godine. Jedan od programa je „Šta sove love“. Realizuje se sa Centrom iz Šapca, odakle će nam doći gosti koji će učestvovati u radionici na ovu temu – rekla je Trnić Iličić.

Direktor CSU, Dejan Karanović istakao je da se u njihovom Naučnom klubu redovno organizuju radionice za đake, a besplatno korišćenje opreme je, uz prethodni dogovor, dostupno svima.

 

knjiga-na-dar-(3)

Istorijski arhiv nastavio je akciju „Knjiga na dar”. Ovoga puta ona je relizovana u Osnovnoj školi „Gligoriji Popov” u Ruskom Selu. Direktorici Aleksandri Felbab uručeno je više od 50 izdanja Arhiva, čime će fond školske biblioteke značajno biti obogaćen delima vezanim za lokalnu istoriju.

Do sada su u okviru akcije sve školske biblioteke u gradu dobile svoje primerke, kao i škole u Iđošu i Padeju.