фебруар 2, 2026

Политика

gradska kuca

Gradska izborna komisija utvrdila je zbirnu izbornu listu učesnika na lokalnim izborima u Kikindi 2. juna. Za mesta u Skupštini grada nadmeće se pet odborničkih lista.

Prva lista je „Aleksandar Vučić- Kikinda sutra” koju čine Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije, Pokret socijalista, PUPS, Socijaldemokratska partija Srbije, Srpska radikalna stranka i Zavetnici. Prvi na listi je gradonačelnik Nikola Lukač.

Na drugom mestu je manjinska lista „Saveza vojvođanskih Mađara dr Balint Pastor”, na kojoj je prvi Zoltan Tot, inače predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan.

Pod brojem tri je lista „Izaberi promenu- Ujedinjena opozicija Kikinde- Mirko Šoć”, a u ovoj opozicionoj koaliciji su Stranka slobode i pravde, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska stranka, Srbija centar, Narodni pokret Srbije, DZVM, POKS, Dveri, Pokret za preokret. Prvi na listi je Miroslav Grujić, profesor geografije.

Četvrta izborna lista je „Biram borbu! Biram Kikindu!” a u toj opozicionoj koaliciji su Demokratska stranka, Zeleno levi front i Pokret slobodnih građana. Ovu listu predvodi Olivera Kantar, advokat.

Pod brojem pet je lista „Kikinda protiv nasilja- Milorad Miki Aleksić”, a prvi na toj listi je ujedno i njen nosilac Milorad Aleksić, diplomirani profesor sporta i fizičkog vaspitanja.

J. C.

 

fico
Na slovačkog premijera Roberta Fica danas je pokušan atentat u Handlovi, 150 kilometara severoistočno od Bratislave. On je tom prilikom ranjen, a ubrzo nakon toga je prebačen u bolnicu.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak odmah nakon upucavanja na kome se vidi kako Ficovo obezbeđenje bukvalno drži slovačkog premijera da ne padne, dok se on pridržava za stomak. U drugom snimku koji se pojavio na društvenim mrežama vidi se kako su napadača savladali članovi premijerovog obezbeđenja.

Robert Fico, predsednik stranke Smer – socijaldemokratija rođen je 1964. godine, a na trenutnoj funkciji premijera je od 25. oktobra 2023. godine. On je već u tri ranija mandata bio na istoj poziciji i to od 2006. do 2010. godine i od 2012. do 2018. godine.

Kada protesti ne urode plodom sledi – terorizam

U poslednjih desetak godina širom sveta pojavio se talas suverenističkih lidera koji su, za razliku od svojih korumpiranih prethodnika, iznad svega stavili interese države i naroda koje su predstavljali. Među njima su svakako Donald Tramp, Viktor Orban, Aleksandar Vučić, kao i mnogi drugi. Jedan od njih je svakako i Robert Fico. Kao takav, on je predstavljao veliku prepreku odlazećem globalističkom svetskom poretku i dubokoj državi čijoj se vladavini, polako ali sigurno, bliži kraj.

Današnji pokušaj atentata predstavlja najboka drbolju ilustraciju kako se globalisti i dužava obračunavaju sa svojim protivnicima. Naime, prvo su po svaku cenu pokušali da spreče Ficov dolazak na vlast: pripisivali su mu lažne afere, veze sa Rusijom, izmišljenu korupciju itd. Kada je slovački narod ipak odlučio da želi suverenistu na čelu svoje države, onda su u Slovačkoj odjednom počeli da se organizuju protesti ne bi li, barem tako, uspeli da uzdrmaju Ficovu vlast. Kada ni to nije urodilo plodom, na red su došle terorističke metode!

Drugim rečima, duboka država ne preza ni od čega i učiniće sve kako bi zadržala svoju moć. Fico im se, jednostavno, našao na putu, a bio je i primer drugima što je posebno opasno za globaliste.

Slične metode delovanja očigledne su i u drugim zemljama, simptomatično, samo onim čije su vlasti digle glas protiv globalističke hegemonije. Upravo u ovim trenucima u Gruziji se odvija pokušaj obojene revolucije, nakon što je vladajuća većina donela zakon o transparentnosti stranog uticaja koji će  od medija i organizacija civilnog društva, koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva, zahtevati da se registruju kao strani agenti.

Zanimljivo, Gruzija je taj zakon donela po uzoru na jedan sličan pravni akt iz SAD, ali to nije sprečilo plaćeničku gruzijsku opoziciju da organizuje nasilne proteste na kojima su napadane institucije i organi reda.

Spreman atentat na Vučića dok je opozicija organizovala nasilničke proteste

Od kako je 2012. godine skinut kriminalni žuti režim u Srbiji koji se vlasti dokopao obojenom revolucijom, naša zemlja se našla pod serijom pritisaka. Razni „nezavisni mediji“, koji su debelo plaćenih iz raznih internacionalnih fondova, svakodnevno su izmišljali laži o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj najužoj porodici. Za to vreme opozicija je gotovo svake godine organizovala proteste koji su, gotovo redovno, praćeni izlivom nasilja. Napadane su državne i gradske institucije, organi reda i svi oni koji se nisu slagali sa nasilničkom opozicijom.

Treba se samo setiti „žute patke“ i protesta protiv bilo kakve izgradnje i investicija u Srbiji. Pa onda i sramnog iskorišćavanja majskih tragedija, kada je opozicija na krilima narodne tuge pokušala da se dokopa vlasti. I dok je narod tugovao za nevinim žrtvama monstruma, opozicionari su najavljivali krvoproliće, „jurenje po ulicama“ i „bacanje u Dunav“.

Tokom prethodnih 12 godina na srpskog predsednika planirano je i nekoliko atentata koje je trebalo da izvedu pripadnici kriminalnih klanova sa snajperom koji je već bio spremljen. Informacije o tome imao je i Europol.

Orban sprečio svaku obojenu revoluciju

Veliki prijatelj srpskog predsednika, mađarski premijer Viktor Orban, kao jedan od predvodnika suverenizma u svetu, takođe se poput Vučića više puta našao na meti duboke države. Poslednjih godina, globalisti su više puta organizovali proteste opozicije u Mađarskoj, ali su svi do danas bili neuspešni.

Povodi su bili razni – od zatvaranja Soroševog univerziteta u Budimpešti (koji je školovao petokolonaše širom sveta) do školskih reformi. Ipak, mađarskom narodu je bilo jasno šta se iza toga krije, tako da je Orban uspešno prebrodio sve političke krize koje su mu nametane spolja.

Tramp: To su ljudi koji su bolesni

Svakako ne treba zaboraviti ni masovne proteste u SAD koji su organizovani dok se u Beloj Kući nalazio Donald Tramp. Tada su razne nevladine organizacije, koje su finansirane iz međunarodnih fondova, organizovale nasilničke proteste pod sloganom „Black lives matter“. Koristeći za povod smrt jednog tamnoputog muškarca tokom hapšenja, organizovani su nasilnički protesti širom SAD koji su uvek praćeni pljačkanjem prodavnica i privatnih kuća, napadima na policiju i širenjem međurasne mržnje.

Mnogi su još tada upozoravali da je Tramp u opasnosti i da mu duboka država neće oprostiti to što je imao hrabrosti da im se usprotivi.

Američki novinar i komentator Taker Karlson izjavio je prošle godine da bi bivši predsednik SAD Donald Tramp mogao da bude ubijen.

– Počeli su sa kritikom, onda su protestovali, pa su ga opozvali. Sada podižu optužnicu i ništa od toga ne funkcioniše. Šta je sledeće – upitao je Karlson.

On je dodao da se ide ka atentatu na Donalda Trampa.

– To niko neće da kaže, ali ne znam kako ne možete da dođete do tog zaključka – rekao je Karlson.

Novinar je takođe u intervju s Trampom bivšeg predsednika, između ostalog, direktno pitao da li misli da bi mogao da bude ubijen.

– Da li ste zabrinuti da će pokušati da vas ubiju? Iskreno, zašto ne bi pokušali da vas ubiju – pitao je Karlson, na šta je Tramp odgovorio:

– Oni su divljaci. To su ljudi koji su bolesni!

Pokušaj vojnog puča u Turskoj 2016. godine

Kada je turski predsednik odlučio da više neće slepo da sledi naređenja iz Vašingtona, ubrzo je organizovan pokušaj državnog udara u Turskoj koji je pokušao da izvede pobunjeni deo turske vojske povezan sa Fetulahom Gulenom koji, gle čuda, živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema nekim informacijama, plan je bio da se Erdogan pogubi, a na vlast dovede Gulen i ljudi verni njemu.

U sukobima između pučista i snaga lojalnih Erdoganovom režimu poginulo je oko 290 ljudi, a više od 1.400 je ranjeno. Uhapšeno je oko 6.000 ljudi, a smenjena su 34 turska oficira. Puč na kraju nije uspeo.

Ukrajinu ugurali u rat zarad sopstvenih interesa

Protesti su svojevremeno organizovani i u Ukrajini, a o posledicama nasilnog otimanja vlasti u Kijevu ne treba trošiti reči. Ta zemlja je završila u krvavom građanskom ratu, a kasnije i sukobu sa Rusijom. Oni koji su stajali iza protesta i danas guraju ukrajinsku mladost u smrt zarad sopstvenih interesa, a Ukrajini će trebati nekoliko vekova da obnovi sve što je izgubila u prethodnih nekoliko godina.

Nešto slično je pokušano i u Belorusiji 2020. i 2021. godine. Proteste je iz inostranstva predvodila Svjatlana Cihanovskaja, aktivistkinja i supruga blogera. Danima su trajali neredi u Minsku, gde su demonstranti napadali policiju posle izbornog poraza njihove kandidatkinje. Ipak, na kraju je i taj pokušaj obojene revolucije propao.

Bliži se kraj globalističke hegemonije

Narodi širom Evrope i sveta sve više dižu svoj glas protiv trulog globalističkog poretka koji već tri decenije gospodari svetom. U ovoj, 2024. godini očekuju nas američki predsednički i izbori za Evropski parlament na kojima bi suverenističke snage vrlo lako mogle da odnesu pobedu. To se naravno ne dopada dubokoj državi koja je spremna na sve kako bi zadržala status quo. Pokušaj atentata na Fica, nažalost, može da bude samo početak zla koje nas očekuje. Zbog toga, Srbi kao i svi ostali slobodomisleći narodi, moraju da čvrsto stoje na svojim pozicijama jer nas ne očekuje nimalo lako vreme.

Pojavljivaće se razni vukovi u jagnjećoj koži koji će, zarad stanih interesa, predlagati da se sopstvena država uništava. Zbog toga moramo biti mudri i, ni u kom slučaju ne nasedati na takve laži jer – sloboda je blizu!

Uskoro će slika sveta izgledati potpuno drugačije. Do sada je jedna mračna internacionalna klika međusobno svađala narode širom sveta i gurala države u međusobne sukobe, samo da bi održavali svoju moć. Sada, kada suverenistički lideri širom sveta međusobno sarađuju, moć duboke države sve više slabi i samo je pitanje dana kada će slobodni svet da zada konačni udarac globalizmu i nakaradnom poretku koji su gradili više od tri decenije.

24sedam

 

 

sps

Gradski odbor Socijalističke partije Srbije upriličio je, povodom Dana pobede, druženje za svoje članstvo. Prisustvovali su mu i potpredsednik Vlade AP Vojvodine i potpredsednik Pokrajinskog odbora stranke, Branko Ćurčić, i u ime koalicionih partnera, Nikola Lukač, prvi na listi „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra“, i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

– Ovo naše neformalno okupljanje ima za cilj da, pred lokalne izbore, kod članstva i koalicionog partnera, napravimo pobedničku atmosferu. Razgovaramo o tome šta smo uradili do sada u kampanji i šta nas još očekuje, kako Pokrajinski odbor može da pomogne da bi se ovde napravio najbolji mogući rezultat. Otvoreno razgovaramo sa koalicionim partnerima o svemu i verujemo u pobedu – rekao je Ćurčić.

Predsednik Gradskog odbora SPS-a, Đorđe Tešin, podsetio je na intenzivnu i koordinisanu saradnju sa Srpskom naprednom strankom i sadašnju, predizbornu koaliciju, ocenio kao prirodan sled stvari.

– Zalažemo se za iste ideje, možemo to uporediti sa brakom u kojem ne mora da se funkcioniše, ali postoji zajednički, strateški cilj – da pobedimo protivnika koji se zalaže za proevropske vrednosti koje mi, tradicionalno i nacionalno orijentisani ne prihvatamo. U tom smislu SPS i SNS imaju zajednički interes – poručio je Tešin.

Rezultati postignuti u više od decenije u kojima su dve stranke bile zajedno, daju osnov za zajednički nastup, istakao je Lukač.

– Ovo su dve najveće stranke u gradu, imaju najveću podršku u glasačkom telu, što je evidentno u nekoliko prethodnih biračkih ciklusa. Pokazujemo jasno opredeljenje za napredak Kikinde u velikim projektima: brza saobraćajnica, fabrika vode i mini-postrojenja u selima, rekonstrukcija Bolnice i škola, putna i komunalna infrastruktura – podsetio je Lukač. Ne sumnjam da će građani dati podršku našoj širokoj koaliciji kako bi se nastavio razvoj Kikinde.

Druženju su prisustvovali i bivši funkcioneri SPS-a: Rajko Popović, Dušan Latinović i mr Živodarka Dacin.

Na listi koalicije „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra“, SPS ima tri kandidata. Koaliciju čine još PUPS, SDPS, Zavetnici, SRS i Pokret socijalista.

balint-pastor-(4)

Predsednik SVM Balint Pastor sa saradnicima posetio je Kikindu i Sajan. Tokom obilaska Osnovne škole „Feješ Klara“ još jednom je istaknuto da je za rekonstrukciju jedine dvojezične obrazovne ustanove u gradu Pokrajinska Vlada izdvojila 400 miliona dinara za rekonstrukciju i sanaciju.

-Škola je značajna za sve Kikinđane. Izgrađena je davne 1812. godine, u vreme kada je Napoleon krenuo u pohod na Rusiju, i od tada do danas radi u kontinuitetu. Smatram da su sredstva namenjena rekonstrukciji opravdana. U toku je javna nabavka za izvođača radova tako da će se radovi obavljati dok traje letnji raspust – rekao je Pastor.

Hermina Čemere, direktorica OŠ „Feješ Klara“ dodala je da je najveći problem dotrajao krov.

-U prvoj fazi radovi će obuhvatiti sanaciju krova, zamenu prozora i vrata na svim učionicama kao i podove. U drugoj fazi menjaće se vodovodne i strujne instalacije, izgradiće se lift za osobe sa hendikepom i adaptiraće se kompletno  dvorište – saznajemo od Hermine Čemere.

U Sajan je fokus bio na Domu kulture koji je središte mesta s obzirom na to da okuplja udruženja i građane.

A.Đ.

vucevic

Posle sednice Predsedništva Srpske napredne stranke poznat je sastav nove Vlade Srbije, čije formiranje predstoji nakon parlamentarnih izbora održanih 17. decembra. Mandatar Miloš Vučević najavio je da će sutra na sednici Narodne skupštine predstaviti ekspoze i plan rada Vlade. U odnosu na prethodni kabinet, gotovo trećinu ministara činiće nova imena, a zastupljeno je 10 žena. Na čelo Pokrajinske vlade kao mandatar predložena je Maja Gojković.

Predsedništvo Srpske napredne stranke predlog Kabineta u Nemanjinoj 11 za manje od sat podržalo je jednoglasno.

Prvi potpredsednik Vlade biće Siniša Mali, koji zadržava prethodnu dužnost, dok na čelo policije treći put staje Ivica Dačić. Potpredsedničko mesto bez promene resora zauzeće Irena Vujović, a kao potpredsednik u Vladu se vraća Aleksandar Vulin.

Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je da će danas podneti zahtev predsednici Skupštine Srbije Ani Brnabić za zakazivanje sednice na kojoj će predstaviti ekspoze, plan rada i predlog za sastav Vlade Srbije.

„Za članove vlade sutra ću predložiti Skupštini Srbije: Siniša Mali, prvi potpredsednik vlade i ministar finansija, Ivica Dačić, potpredsednik vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova, Irena Vujović, potpredsednik vlade i ministar zaštite životne sredine i vodoprivrede.

Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je da će danas podneti zahtev predsednici Skupštine Srbije Ani Brnabić za zakazivanje sednice na kojoj će predstaviti ekspoze, plan rada i predlog za sastav Vlade Srbije.

„Za članove vlade sutra ću predložiti Skupštini Srbije: Siniša Mali, prvi potpredsednik vlade i ministar finansija, Ivica Dačić, potpredsednik vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova, Irena Vujović, potpredsednik vlade i ministar zaštite životne sredine i vodoprivrede.

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Dubravka Đedović-Handanović, ministar rudarstva i energetike, Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine, Maja Popović, ministar pravde, Jelena Žarić Kovačević, ministar državne uprave i lokalne samouprave, Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Bratislav Gašić, ministar odbrane, Marko Đurić, ministar spoljnih poslova.

Tanja Miščević, ministar za evropske integracije. Slavica Đukić Dejanović, ministar prosvete, Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, Nemanja Starović, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiji, Zoran Gajić, ministar sporta. Adrijana Mesarović ministarka privrede, Aleksandar Martinović ministar poljoprivrede.

Nikola Selaković, ministar kulture, Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu, Jelena Begović, ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Husein Memić, ministar turizma i omladine. Dejan Ristić, ministar informisanja i telekomunikacija, Darko Glišić, ministar za javna ulaganja. Novica Tončev, Đorđe Milićević, Usame Zukurlić, Nenad Popović i Tatjana Macura – ministri bez portfelja“, rekao je Vučević na konferenciji za medije.

Vučević je dodao da je među predlozima osam novih imena, a da su čak 10 članova nove vlade žene.

„U suštini, imamo jednu trećinu ministara koji nisu bili u sastavu kabineta Ane Brnabić. Što se tiče nestranačkih ličnosti, predložili smo četiri ličnosti koje nisu pripadnici niti članovi bilo koje političke stranke“, rekao je Vučević.

RTV

SNS-lista-(3)

U velikom broj građani ovog popodneva, u prostorijama Gradskog odbora SNS-a, svojim potpisima dali su podršku listi „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra“. Lista će biti predata u večernjim satima, a svoje potpise podrške dali su i Milenko Jovanov, predsednik poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ u Narodnoj skupštini Republike Srbije, predsednica Gradskog odbora SNS i poslanica u Skupštini AP Vojvodine Stanislava Hrnjak i gradonačelnik Nikola Lukač.

– Za nas su podjednako važni svi izbori jer su Vlada Republike Srbije i predsednik Vučić itekako obraćali pažnju na naš grad i to se vidi kroz različite projekte koji su u ovde realizovani, a možemo da se pohvalimo da smo bili rado viđeni i u kancelarijama Pokrajine gde smo predstavljali  projekte važne za naš grad – rekao je Jovanov. – Sinhronizacija rada Grada Pokrajine i Republike treba da se nastavi. Mi imamo u planu velike i ozbiljne projekte za naš grad i za tako nešto nam je potrebno da ta, kako se nekada zvala, vertikala vlasti, ostane i u narednom periodu.

Jovanov je podsetio da je Srpska napredna stranka u prethodnom periodu pokazala da vodi računa o građanima Kikinde, „da umemo da realizujemo važne projekte za naše građane i kada su u pitanju različite oblasti života – sport,  kultura, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura, komunalna infrastruktura, turističke manifestacije…“.

– Sve smo to pomerili na viši nivo, sa tim rezultatima izlazimo pred građane i želimo da im kažemo šta je to što ih očekuje u naredne četiri godine kada su u pitanju lokalna samouprava i taj sinhronizovani pristup, zajednički rad sa Pokrajinom i Republikom. S druge strane, mi ćemo, kao opozicionu listu, jednu ili više, svejedno, imati nekadašnju Demokratsku stranku, to je nekadašnja „žuta vlast“ u Kikindi, to su oni ljudi koji, za čitav period svoje vladavine, od 2008. do 2013. godine nisu uradili ama baš ništa, osim za sebe eventualno, a građani Kikinde od te vlasti nisu videli ništa. Obećavali su fabriku vode, puteve, ulice, i ništa nisu uradili, uništili su sve čega su se dotakli i smatram da, u narednom periodu, građani treba da znaju da ta opasnost da se oni vrate itekako postoji. Ništa na ovim izborima nije rešeno, ništa nije unapred završeno, mora se izaći na izbore i zato pozivam sve koji podržavaju predsednika Vučića i njegovu politiku, da glasaju za onu listu koju on podržava svojim imenom – istakao je Jovanov.

Dodao je da je jasno ko će da vodi politiku Aleksandra Vučića, a ko će da vodi politiku onih koji ne smeju da izađu svojim imenom i prezimenom ni na jedne izbore.

– To su oni koji se stalno kriju iza nekih drugih, trećih, a posle nogom otvaraju vrata predsednika opštine ili gradonačelnika i otimaju sve što mogu da otmu – naglasio je. – Iza svega toga ostane uništen Hotel „Narvik“, uništena hladnjača na ulazu u grad i ništa za građane Kikinde. Svaki put kada imam priliku da se obratim građanima, želim to da istaknem: kada god žele da vide šta je ono što smo mi uradili i šta je ono što je radila „žuta” vlast, neka pogledaju fabriku vode koja se završava i koja će početi da radi uskoro, i neka pogledaju Hotel „Narvik“. Neka pogledaju sve što smo radili u prethodnom periodu – Dispanzer za žene, Bolnicu koja je završena, i neka pogledaju, s druge strane, hladnjaču koja zvrji prazna. Neka pogledaju put do Ade za koji smo onolike pare dali i iz lokalnog budžeta, nažalost nedavno, i kroz pokrajinski budžet, a koji nema ni upotrebnu dozvolu, sa ona dva pružna prelaza na kojima može da se nastrada.

Ove stranke, jednostavno, hoće da nastave pljačku i lično bogaćenje, istakao je Jovanov.

– Mislim da im olovkom ovoga puta ponovo možemo kazati da odmore još malo, da se nisu promenili, da su svi isti koji su i bili i da ne verujemo da mogu da urade išta dobro za nas i za grad Kikindu i, u tom kontekstu, očekujem podršku građana, podršku svih koji su na prethodnim izborima podržali, pre svega, listu predsednika Vučića, a onda i sve druge liste koje su sa nama u koaliciji.

Mi ne pravimo spisak lepih želja – kao ozbiljna stranka imamo projekte za svaki deo grada

Gradski odbor u Kikindi beleži sjajne rezultate, pre svega zahvaljujući ljudima koji ovde rade lokalne kampanje, u mesnim odborima, od ulice do ulice, od stana do stana, od vrata do vrata, permanentno, nekoliko godina unazad, rekao je  Jovanov i dodao da se ta lestvica uvek podizala, da sada već predstavlja ozbiljan podvig da se ona preskoči, i da je upravo to jasna poruka građanima kako žele da se grad razvija. Podsetio je da je SNS, u prethodnom periodu, i na izborima u decembru, postigao odličan rezultat, „što pokazuje veliki potencijal koji će građani prepoznati na lokalnoj listi“.

– Kao neko ko u Republičkoj skupštini brani politiku predsednika Vučića, želim da im kažem da je to lista za koju treba da glasaju, da je predsednikovo ime garant da će se njegova politika voditi u Kikindi.

Što se tiče opozicije, to su ljudi koji su nekada sedeli zajedno u opštinskim i gradskim odborima, a onda su se podelili u sto stranaka. Sad svaki ima svoju stranku, ali su opet zajedno, istakao je Jovanov.

– To je sve nekadašnja Demokratska stranka sa svim tim istim ljudima i onim glavnim među njima, Zoranom Mileševićem, koji nije kandidat nikad nizašta, ali rukovodi svima njima. Svi su oni njegove lutke na koncu i građani Kikinde to treba da znaju – on će biti pravi gradonačelnik ukoliko oni dobiju koji mandat više, bilo ko od njih će biti samo neko ko će da ispunjava njegove želje, isto onako kako su to činili i Savo Dobranić i Ilija Vojinović. Prvi put kada neko iz te grupe nije hteo da ispunjava njegove želje, bio je smenjen na način kako je bila smenjena tadašnja gradonačelnica – brutalno je oterana iz zgrade. Zato pozivam građane Kikinde, jer to je njihova odluka, da to ne rade, da ne povere ovaj grad Zoranu Mileševiću u naredne četiri godine.

Mi pričamo o ozbiljnim projektima koje ćemo realizovati za svaki deo grada, jer  sada već, kao iskusna stranka u vlasti, vrlo dobro znamo šta obećavamo, objasnio je predsednik poslaničke grupe SNS u Republičkoj skupštini.

– Mi ne pravimo spisak lepih želja sa kojeg će sve da bude džabe, da smanjujemo prihode budžeta, a rashode da povećavamo, mi se takvim glupostima ne bavimo jer znamo kako grad funkcioniše. Kada dobijete spisak lepih želja, odmah znate da je to laž. S druge strane, građani treba da znaju da svojom odlukom mogu da povere grad ljudima koji to uopšte ne zaslužuju jer su oni pokazali kako brinu o svojoj imovini i šta bi tek radili sa imovinom svih nas. To su ljudi koji su zaista pokazali da nisu dostojni poverenja Kikinde i, bez obzira na to što se kriju iza raznih lista, imena i naziva, oni su zapravo ti – Zoran Milešević je taj o kome se izjašnjavamo na narednim izborima i to treba svima da bude jasno. Kome je do toga da cela Kikinda izgleda kao „Narvik“, kao hladnjača, kao put do Ade, ima listu za koga da glasa i ja mu želim uspeh u tome, ja samo ne znam onda zašto toliko mrzi svoj grad i svoje sugrađane – zaključio je Milenko Jovanov.

Više stotina građana potpisima daje podršku lokalnoj listi koalicionih partnera koju predvodi SNS, i u večernjim satima, ona će biti predata Gradskoj izbornoj komisiji. Koalicioni partneri Srpske napredne stranke u gradu na predstojećim lokalnim izborima su: SPS, PUPS, SDPS, Zavetnici, SRS i Pokret socijalista.

Japan general election

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je danas za 2. jun izbore u 66 jedinica lokalne samouprave, među kojima je i 14 gradova.
Brnabić je izbore za Skupštinu grada Beograda već raspisala 3. aprila takođe za 2. jun.
redsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandra Šapić raspisao je danas izbore za 17 gradskih opština, a predsednik Skupštine grada Niša Boban Džunić takođe za 2. jun izbore za odbornike u pet opština u tom gradu.

Brnabić je izbore raspisala za odbornike skupština gradova i to u Valjevu, Vršcu, Zrenjaninu, Jagodini, Kikindi, Nišu, Novom Sadu, Pančevu, Požarevcu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Subotici, Užicu i Čačku.

Izbori su raspisani i za 52 skupštine opština: Ada, Aleksinac, Alibunar, Apatin, Arilje, Bač, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bela Crkva, Beočin, Bečej, Boljevac, Bosilegrad, Bujanovac, Vrbas, Vrnjačka Banja, Gornji Milanovac, Žabalj, Žitište, Ivanjica, Inđija, Irig, Kanjiža, Kovačica, Kovin, Mali Iđoš, Nova Varoš, Nova Crnja, Novi Bečej, Novi Kneževac, Opovo, Odžaci, Pećinci, Plandište, Preševo, Raška, Ruma, Svilajnac, Svrljig, Senta, Sjenica, Srbobran, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Surdulica, Temerin, Titel, Tutin, Čajetina, Čoka i Šid.

Šapić raspisao izbore za odbornike u 17 gradskih opština – Čukarica, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Voždovac, Vračar, Zemun, Zvezdara, Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot, Surčin.
U Nišu će biti održani izbori za odbornike pet opština u tom gradu – Medijana, Palilula, Crveni krst Pantelej i Niška banja.

U Skupštini Srbije 23. aprila poslanici su usvojili izmene Zakona o lokalnim izborima, kojima je omogućeno da se svi lokalni izbori održe 2. juna, odnosno kojima su pomereni rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Zakon predviđa da se odluka o raspisivanju lokalnih izbora donosi najranije 150 dana, najkasnije 45 dana pre isteka mandata odbornika, kao i da od dana raspisivanja lokalnih izbora do dana glasanja ne može da prođe manje od 30, a ni više od 60 dana.

U Beogradu za odbornike Skupštine Grada Beograda građani će glasati na 1. 265 biračkih mesta. Izbori se neće održavati u lokalnim samoupravama gde su održani 17. decembra prošle godine, a održani su, osim Beograda, u 10 gradova – Vranju, Kragujevcu, Kraljevu, Kruševcu, Leskovcu, Loznici, Novom Pazaru, Pirotu, Prokuplju, Smederevu i Šapcu kao i u 53 opštine.

Izvor: RTV

Ana Brnabić

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je danas izbore za 2. jun u 66 jedinica lokalne samouprave, istog dana kada i beogradske, pošto je nedavno Narodna skupština dvotrećinskom većinom usvojila izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima.

„Kao rezultat uspešnog dijaloga parlamentarnih stranaka, stekli su se uslovi za raspisivanje izbora u 66 jedinica lokalne samouprave. Izbori u ovim lokalnim samoupravama održaće se na isti dan kao i izbori za odbornike u Skupštini Grada Beograda odnosno 2. juna ove godine.

Raduje me što smo iz parlamenta poslali snažnu poruku svim našim građanima da smo kao njihovi izabrani predstavnici kadri i sposobni da razgovaramo i da postignemo dogovor uprkos svim našim razlikama“, rekla je Brnabić posle raspisivanja.

Ona je još jednom pozvala sve političke aktere da vode računa o tome da politika ne treba i ne sme da bude sredstvo koje razdvaja ljude i da je zajednička obaveza da se politički sistem razvija u demokratskom pravcu koji promoviše dijalog, uzajamno poštovanje i veći stepen razumevanja.

„Kao predsednica Narodne skupštine Republike Srbije nastaviću da insistiram da ovo najviše predstavničko telo svih građana Republike Srbije poštuje i promoviše upravo takve vrednosti“, poručila je Brnabić, prenosi Tanjug.

(“Politika“)

srebrenica

Profesor Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu Jehuda Bauer smatra se u stručnim krugovima najvećim svetskim autoritetom za pitanja Holokausta i genocida.

O tome svedoči i činjenica da kao počasni predsednik predvodi Međunarodnu alijansu za sećanje na Holokaust. U ekskluzivnom intervjuu rađenom za potrebe dokumentaranog filma „Anatomija obmane: Srebrenica” u produkciji Centra za društvenu stabilnost, profesor Bauer iznosi svoje stručno viđenje toga da li zločin u Srebrenici predstavlja genocid ili ne.

-Srebrenica se ne može smatrati tipskim slučajem genocida. To je bilo masovno ubistvo pripadnika jedne grupe od strane pripadnika druge grupe. Postoje stotine takvih slučajeva kroz istoriju– istakao je dr Bauer, profesor iz Jerusalima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by NS Uživo (@nsuzivo.rs)

Ovom izjavom Jehude Bauera, stavljena je tačka na bilo kakvu dalju raspravu o karakteru zločina u Srebrenici u domenu nauke i potpuno je ogoljena sramna politizacija zločina koja se sprovodi u cilju opšte stigmatizacije srpskog naroda.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je pre dva dana gostujući na TV Pink kako se nada da će se profesor Jehuda Bauer izjasniti po pitanju karaktera zločina u Srebrenici, što je ugledni izraelski profesor i učinio.

Izvor: nsuživo.rs

Don`t copy text!