Најновије

savetovaliste-za-dojenje-(2)

U Kikindi je otvoreno Savetovalište za dojenje čiji je cilj podizanje svesti o značaju dojenja i pružanje podrške porodicama. Nakon Novog Sada, još jedino naš grad ima ovakvo savetovalište koje se nalazi u Kulturnom centru, odmah pored Školice za trudnice. U novootvorenom Savetovalištu će raditi Olivera Vučković Popov, strukovna master medicinska sestra Doma zdravlja, koja će zajedno sa koleginicama iz Patronažne službe i pedijatrima pružiti stručnu, pravovremenu i kontinuiranu podrške trudnicama, porodiljama i porodicama.

-Uspostavljanje i održavanja dojenja je i unapređenje zdravlja majke i deteta i jačanje roditeljskog samopouzdanja. Želeli smo da Savetovalište otvorimo u okviru Svetske nedelje dojenja, koja je obeležena od 1. do 7. avgusta – navodi Vučković Popov.

Dojenje je najbolji početak života – ono pruža bebi idealnu ishranu, jača imunitet i doprinosi zdravom rastu i razvoju, dok istovremeno jača vezu između majke i deteta. Podrška očeva, baka, deka i cele porodice od neprocenjivog je značaja za uspešno i dugotrajno dojenje.

-Radićemo na promociji isključivog dojenja – dojenja do šest meseci nakon čega se uvodi nemlečna ishrane. Na nama je da mamama pomognemo da se izbore sa svim izazovima koje imaju u početku. Brojevi telefona Savetovališta biće na otpusnim listama majki kada izlaze iz porodilišta, ginekološkim ambulantama, kao i u Savetovalištu za odojčad. Pošto se jave telefon naše sugrađanke dobiće svoj termin tokom kog ćemo im  pružiti individualno savetovanje, praktičnu pomoć pri dojenju, rešavanje najčešćih poteškoća, edukaciju trudnica, majki, očeva i članova porodice, uz podršku patronažnih sestara i rad u skladu sa savremenim stručnim preporukama – pojasnila je naša sagovornica.

Savetovalište ima vagu i beba će moći da se izmeri, da se isprati podoj i da se nakon toga novorođenče opet izmeri kako bi se porodice osnažile i shvatile da to rade i u kućnim uslovima.

-Prvorotke su često uplašene i ne znaju odmah da se snađu i pored podrške. Pored individualnog savetovanja imaćemo u grupne radionice i predavanja. Pomoći ćemo im i pre porođaja da vežbaju položaj dojenja, kako treba da se postave jer želimo da im sve bude poznato i pre nego što se beba rodi i da su potpuno sigurne u sebe kada treba sve naučeno i da primene. Podstaći majke da bebu što duže doji vrlo je važno – precizirala je Olivera Vučković Popov.

Stručna pomoć u okviru Savetovališta će biti dostupna i putem tele video savetovanja.

-Ukoliko se desi da roditelji sa bebom ne mogu da dođu u zakazani termin, sa njima ćemo razgovarati putem video poziva ili zuma i tako im pomagati – dodala je Vučković Popov.

Dojenje je najprirodniji, najzdraviji i najisplativiji način da se novorođenčetu obezbedi optimalna ishrana. Majčino mleko u potpunosti zadovoljava nutritivne potrebe novorođenčeta i odojčeta, a preporučuje se kao osnovna hrana deteta do navršene druge godine života, uz odgovarajuću dohranu. Njegov sastav i količina prirodno se prilagođavaju uzrastu deteta i njegovim razvojnim potrebama.

A.Đ.

 

akvatlon-bvs-1

U Banatskom Velikom Selu, šesti put upriličena je manifestacija „Akvatlon”, kombinacija je to plivanja i trčanja, a cilj je, kao i prethodnih godina, bio promocija sporta, zdravih stilova života i aktivnog učešća dece i mladih u sportskim aktivnostima.
Pobednici memorijalne trke „Slobodan Bokanić Boda” bili su Lena Gavrilović, iz Sremske Mitrovice i Kikinđanin Dario Kočiš.

guzaljos-3

Manifestacija „Gužaljoš“ tokom vikenda biće organizovana u Ruskom Selu. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja, a ove godine organizuje se 23. put svake godine u drugom mestu. Ruskoselci će biti domaćini za oko 200 gostiju iz mesta Čanad Apace iz Rumunije, Apaca iz Transilvanije, Apatfalva Mađarska i Černi Brod iz Slovačke.

Kulturni program, u organizaciji udruženja „Ruzmarin“ i uz podršku Mesne zajednice, počinje u subotu u 17 sati u udruženju „Tornotal“.  Predstavnici svakog od mesta učesnika će predstaviti  tradiciju i kulturu kraja iz kog dolaze.

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja,  a u nedelju će biti predstavljena gastronomska ponuda – navodi predsednik Saveta MZ Dušan Marjanović.

U Ruskom Selu na terenu Osnovne škole „Gligorije Popov“ iz Ruskog Sela večeras (petak) u 19.30 časova počinje i turnir u basketu 3X3  u organizaciji Mesne zajednice. Šesti put okupiće 17 ekipa. Najbolje ekipe, najboljeg igrača, ali i onoga ko bude najbolje šutirao trojke očekuju novčane nagrade. Turnir traje do nedelje kada će biti proglašeni i pobednici.

 

garten-gg-traffic-2251530-1920

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodile su se 93 saobraćajne nezgode, u kojima je poginulo tri a povređeno je 45 lica. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se dve saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom.

Zbog predstojećeg vikenda i letnje turističke sezone, danas i narednih dana očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja, naročito na glavnim koridorima i putnim pravcima ka turističkim centrima, povećane kolone na naplatnim stanicama i graničnim prelazima, povećan umor kod vozača, i veće prisustvo dece u saobraćaju u svojstvu putnika.

-Planirajte putovanje tako da pre početka i tokom vožnje budete odmorni, pravite redovne pauze ukoliko je u pitanju duže putovanje, jer je umor češći kada su ekstremno visoke temperature. Posebno skrećemo pažnju na vozače da ne upravljaju vozilom ukoliko su
konzumirali alkohol. Alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, naročito tokom noćnih sati i vikendom – ističu z MUP-u.

2bc8090e-46aa-4e1d-8201-fc7dabfee502

„Topolski kotlić“ koji se 17. put organizuje u Banatskoj Topoli povodom Dana sela i crkvene slave, biće organizovan sutra, 8. avgusta. U kuvanju riblje čorbe takmičiće se tridesetak ekipa. Svoje kulinarsko umeće pokazaće su domaćini, ali i gosti iz okolnih mesta.  Najbolji mogu da se nadaju peharima, medaljama i vrednim nagradama.

U dvorištu Osnovne škole „Bratstvo – jedinstvo“ kulinarski okršaj počinje u 15 sati, a proglašenje pobednika je u 18 časova.

Za 17 sati najavljen je i nastup kulturno-umetničkih društva iz Kumana, Novog Miloševa i KUD-a  „Scena“ iz Banatske Topole.

Organizator „Topolskog kotlića“ je udruženje ljubitelja prirode klub „Mrena“ uz pomoć Mesne zajednice.

Crkvena slava sela odnosno buč je 14. avgusta, kada se obeležava Velika Gospa. Tog dana Banatska Topola postaje mesto hodočašća mnogobrojnih vernika. Rimokatolička crkva podignuta 1899. godine u centru sela smatra se najvećim svetim mestom u Banatu s obzirom na to da je poznata po javljanjima Bogorodice na zidu crkve.

lepar

Išao je sedamnaest puta na duga putovanja biciklom. Antal Lepar (63), vitalni Kikinđanin, ni ovog leta nije propustio priliku da spoji lepo i korisno. Svakodnevno biciklom prelazi po stotinak kilometara po lokalu i to mu, kako kaže, predstavlja već rutinu. Uostalom, mnogo puta je išao biciklom i kroz Mađarsku, Rumuniju, Slovačku, sve do Beča…

Ljubav prema dvotočkašima na vlastiti pogon ulio mu je otac.

– Odmalena sam zavoleo bicikl. Prvo putovanje sam imao s pokojnim ocem na buč u Banatsku Topolu. Drum je bio od sitne kocke, a ja sam stojeći vozio ženski bicikl. Osamnaest kilometara u jednom pravcu. Ne znam koliko sam tad imao godina. Sećam se, bio sam baš mali, jer nisam mogao da dohvatim pedale kad bih seo na sic. Zato sam „terao“ stojećki. Tad sam zavoleo bicikl- kaže Antal. Otad, do danas, njegov kilometar sat mnogo puta je „okrenuo na nulu”. Ni sam ne zna koliko je kilometara prešao.

– Ljiljana, moja žena, i ja smo bili takmičari u biciklizmu. Oboje jako volimo ovaj sport, a još više od samog sporta me privlačilo putovanje. Još kao mali, išao sam autom u Beč, jer mi se starija sestra tamo udala. Išao sam, dakle autom, ali san mi je bio da idem biciklom do Beča. I kad sam imao 19 godina odlučio sam: krenuću, pa šta bude! Kad sam prvi put otišao tamo, javio sam se pismom ukućanima jer nije bilo mobilnih telefona. Kad im je stiglo pismo od mene to je bio šok. Roditelji samo što nisu pali u nesvest kad su videli da sam biciklom stigao do Beča.

U međuvremenu sam se oženio, počeo sam da prvim i kuću, pa je tu bio i posao, potom sam dobio i dete, tako da mi nekoliko godina nije padalo na pamet da to ponovim- dodaje Anti, kako ga mnogi na severu Banata znaju.

Kad se ekonomski stabilizovao i rešio neka od ključnih egzistencijalnih pitanja, ponovo se u njemu probudila ljubav prema „velosipedisanju”.

– Dosad sam sedamnaest puta išao na duža putovanja. Supruga Ljiljana je sa mnom išla na pet. Do mora sam, recimo, išao triput, a od toga samo jednom sam ušao u vodu. Prošao sam celu Makarsku rivijeru, a da nisam ulazio u vodu. Jednostavno me ne privlači- kaže ovaj Panonac. -U početku na putovanja nisam nosio ni šator. Bio mi je to dodatni teret, međutim kad se spava pod otvorenim nebom, uf… Kroz Mađarsku i nije strašno, ali kroz Bosnu ili Srbiju… zmije, vukovi, insekti…a kod nas na Tari ima i medveda.

Šta čovek mora da ima u krvi da bi se uopšte odvažio na višednevni put biciklom, pitamo našeg sagovornika.

– Pre svega je potrebna volja. Treba to da voliš „nenormalno”. Kod mene volje ne nedostaje. Imam 63 godine, ali i dalje volim ovaj sport kao kad sam počinjao. Druga stvar: potreban je kvalitetan bicikl. Ne mora baš od karbona, ali mora biti kvalitetan i imati kvalitetne gume. Treće: moraš se opremiti i poneti sve što ti je neophodno. Znači da budeš spreman za razne vremenske neprilike. Poslednji put kad sam išao za Beč uhvatila me kišurina, tako da se mora uvek biti spreman. Moraš, naravno, nositi i rezervnu unutrašnju gumu, fleke i lepilo. Uz to i sprej koji može da sanira bušenje gume. Naravno, tu je i pribor za prvu pomoć- naglašava naš sagovornik.

Kad su u pitanju hrana i voda, kako rešava taj problem?

-U bisagama nosim zalihe hrane za dva dana. S jedne strane mi je biciklistička oprema, s druge strane, „civilna”, da je tako nazovem. Nosim minimum opreme da se ne pretovaram. Hranu i vodu za dva dana uvek imam i uvek dokupljujem. Isključivo konzerve. Jedino kupujem voće, sladoled i bezalkoholno pivo i mnogo vode. Mora se na putu jesti i slatko. Ja  recimo jedem i čips, jer preko znoja gubim minerale, pa nečim slanim moram to da nadoknadim. Dakle, na sve mora da se misli, a mnogi misle da je to lako i da bi svi mogli. Ipak, pored hrabrosti i puno drugih stvari mora da se ima u vidu- podvlači naš sagovornik.

Uz sve to, mnogo je iskušenja na putu. Čak i higijenskih. -Najgore je kad nemaš gde da se okupaš. Prošle godine sam se, recimo, kupao u Drini, a kad nema uslova, onda nosiš vlažne maramice. Prebrišeš se uveče, pa obučeš čistu i suvu garderobu. Ako imaš priliku, opereš garderobu  i opremu u reci. Tako je bilo i prošle godine kad sam išao za Hercegovinu, u kojoj imam rodbinu.

Uprkos tehnologiji, koju Anti koristi, u velikoj meri se oslanja i na „analognu” navigaciju.

-Uglavnom i danas nosim auto-kartu. Imam i navigaciju, ali više volim fizičku auto-kartu. Često i pitam usput prolaznike, jer negde ne postoji saobraćajni znak ili je iskrivljen, prelepljen…

Pitamo ga, naravno, za planove.

– Ništa ne smem da planiram u ovim godinama. Imam 63 godine, ali ako budem ovakvog zdravlja i dalje, naravno da ću ići. Prvo ću ponovo kroz Bosnu i Hercegovinu. Imam rodbinu s ove strane Biokova, tako da ću sigurno ići ponovo da ih vidim. A more? Paaa, uopšte se ne mora leti do mora-  konstatuje Antal.

 

N. Savić

multipla-projekta-(2)

AUDIO PRILOG POSLUŠAJTE OVDE:

 

Udruženje obolelih od multiple skleroze, u Nemanjinoj ulici broj 3, u našem gradu postoji već 16 godina i tu je, pre svega, da pomogne i pruži podršku obolelima i njihovim porodicama. Predsednica Brankica Miškov napominje da udruženje ima 48 članova, od kojih najmlađi ima 29, a najstariji 55 godina.

– Okupljamo se jednom nedeljno, subotom pre podne, i pozivam sve da dođu jer mi, kada se sastanemo, ne pričamo o bolesti. Pričamo o životu i kako živeti uz multiplu sklerozu, a ne kako živeti bolest. Bavimo se sportom, organizujemo odlaske u prirodu i naš cilj je da maksimalno poboljšamo kako fizičko tako i psihičko stanje naših članova – ističe naša sagovornica i dodaje da se vrlo često organizuju putovanja i druženja sa srodnim udruženjima.

Svakog poslednjeg petka u mesecu, u ovim prostorijama, organizuju i humanitarni bazar knjiga. Deo terapije su i vitamini i suplementi bez kojih oboleli ne mogu, a koji su skupi, te se često organizuju akcije kako bi se prikupila sredstva za njih.

– Sugrađani su nam donirali knjige i one mogu da se uzmu uz zamenu ili da se kupe, odnosno da se ubaci novac u kutiju za donaciju. Nama je bazar važan jer je to prilika da nas ljudi vide i da im predstavimo šta i kako radimo – navodi Miškov.

Multipla skleroza je imunološki posredovana bolest centralnog nervnog sistema, mozga i kičmene moždine. Simptomi multiple skleroze razlikuju se kod svakog pacijenta i mogu zahvatiti kretanje, vid, govor, ravnotežu, bešiku i mentalno zdravlje.

– Potrebna nam je psihološka, socijalna i pravna pomoć, i za to služi naše udruženje. Od ukupnog članstva 25 je aktivno, a sa ostalima, koji su mahom nepokretni, kontaktiram telefonom. Puno je nepoznanica o tome koja prava možemo da ostvarimo, počev od medicinskih pomagala do banjskog lečenja, i trudimo se da sve razjasnimo.

U proteklom periodu udruženje je, putem projekata, uspelo da obezbedi pomagala neophodna članovima.

– Pomagala su za sve Kikinđane, ne samo za nas – dodala je Brankica Miškov. – Imamo štake, palice, kolica, šetalice i izdajemo ih na revers.

Najteže je u početku, kada se otkrije bolest, jer svi neurološki simptomi mogu da se pojave tokom života sa multiplom sklerozom.

– Ja sam pozitivan primer, bila sam na korak do kolica, ali nisam dozvolila da me bolest savlada. Tu smo i da pružimo podršku porodicama obolelih koji takođe žive sa multiplom sklerozom – zaključila je Brankica Miškov.

Multipla skleroza ne dolazi sama, prate je i druge autoimune bolesti. Njeni znaci i simptomi mogu se značajno razlikovati od osobe do osobe, ali i menjati tokom same bolesti, u zavisnosti od toga koja su nervna vlakna zahvaćena.

POTREBE

Brankica Miškov podelila je članovima anketni list u kojem treba da se izjasne o svojim potrebama:

– Isto tako, ovaj papir će poslužiti da nam kažu šta bi voleli da dobiju od udruženja i da li imaju ideju za nove sadržaje. To će puno pomoći i kada pišem projekte.

POD VODOM SMO SVI ISTI

Branica Miškov je prva žena sertifikovani instruktor ronjenja sa multipla sklerozom u Srbiji. Od 2017. godine bavi se i ronjenjem. Podvodni treninzi za nju su više od običnog vežbanja. Ronjenje i plivanje jedini su sportovi kojim oboleli od ove bolesti mogu da se bave.

Samohrana majka troje dece od 2008. godine boluje od multiple skleroze. Ubrzo, nakon dijagnoze, postala je teško pokretna uz štapove, a kasnije i uz hodalicu. Na proceni invalidnosti određen joj je četvrti stepen, odnosno invaliditet od 70 odsto. Osam godina kasnije ustanovljena joj još jedna bolest hašimoto, bolest štitne žlezde.

Zahvaljujući snažnoj volji, želji za oporavkom i upornošću Brankica je uspela da pobedi bolest, koliko je to moguće.

 

Projekat „Pogled bez barijera“ podržalo je Ministarstvo informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva

 

 

 

guzva-na-putu

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo  se 116 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginulo troje, a povređeno je 54 lica. Na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila lakše telesne povrede.

Tokom letnjih meseci na putevima je znatno povećan intenzitet saobraćaja, zbog čega je neophodno prilagoditi brzinu kretanja uslovima na putu. Povećan broj vozila, visoke temperature, i veliki broj motociklista, biciklista  pešaka zahtevaju dodatnu pažnju i oprez.
Podsećamo da zakonski dozvoljena brzina nije uvek i bezbedna brzina.

Održavajte bezbedno odstojanje između vozila, izbegavajte nagla ubrzanja i kočenja i budite posebno oprezni u zonama radova, na raskrsnicama i prilazima turističkim mestima.

-Planirajte putovanje na vreme, pravite redovne pauze i ne dozvolite da vas žurba navede na rizične manevre. Samo odgovornim ponašanjem možemo sačuvati živote i doprineti većoj bezbednosti svih učesnika u saobraćaju – poručuju u MUP-u.

jarmoluk-medications-257336-1920

Predsednik Vlade Republike Srbije prof. dr Đuro Macut najavio je da će od 17. avgusta osigurana lica u Srbiji dobiti pravo na 18 novih lekova na recept o trošku države, kako je naglasio, država preuzima najveći deo troškova terapije koju su građani do sada u celosti plaćali.

Premijer Macut je istakao da će na Listu lekova biti stavljeno 16 novih oralnih antikoagulanasa, koji se koriste za prevenciju moždanog udara i sistemskih embolija kod pacijenata sa nevalvularnom atrijalnom fibrilacijom, kao i za lečenje i prevenciju ponovne duboke venske tromboze i plućne embolije.

Na Listu se stavljaju i dva leka za lečenje srčane slabosti, koji su primarno lekovi za dijabetes, ali su kliničke studije i primena u praksi pokazali da se veoma efikasno mogu primeniti kod posebne grupe pacijenata sa srčanom slabošću i očuvanom ejekcionom frakcijom, dodao je on.

Za 16 novih oralnih antikoagulanasa država će preuzeti 70 odsto troškova, dok će građani plaćati 30 odsto cene leka, što znači da će umesto dosadašnjih približno 1.700 do 6.000 dinara po pakovanju doplata za građane iznositi oko 600 do 1.100 dinara. Kod dva leka za lečenje srčane slabosti država će takođe preuzeti značajan deo troškova, budući da su ih građani do sada plaćali približno 2.500 do 4.500 dinara po pakovanju i da će od 17. avgusta njihova doplata iznositi oko 1.700 dinara.