Најновије

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

crkva-krst

Pravoslavni vernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić, rođenje Isusa Hrista. Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja.Vernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.

Božić je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.

Božić je uvek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tela. U Srbiji je na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema verovanju, imaće sreće u narednoj godini.

Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.

SPC i vernici Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.

 

korindjanje-9

Večeras je u Gradskoj kući u Kikindi održano tradicionalno korinđanje, koje je i ove godine okupilo najmlađe sugrađane u prazničnoj i veseloj atmosferi. Uz muziku, osmehe i korinđalke, deca su donela duh Badnjeg dana u centar grada, a vrata Gradske kuće bila su otvorena za sve korinđaše.

Među njima je bila i osmogodišnja Anđela Vasilov, koja je prvi put učestvovala u ovom događaju.

-Prvi put sam ovde i jako mi se dopada. Kad dođem kući, nastaviću da korinđam u komšiluku – rekla je Anđela, recitujući pesmicu koju je pripremila za ovaj nastup.

Sestre Lana Komnenović (10) i Lea Komnenović (7) kažu da im je korinđanje u Gradskoj kući već postalo tradicija.

-I prethodnih godina smo korinđale ovde i baš nam se sviđa. Posle ovoga idemo u kuće i stanove. Najviše volimo kad dobijemo slatkiše – istakle su one.

Dvanaestogodišnja Nevena Mirkov smatra da je korinđanje jedan od najlepših običaja.

-Svake godine idem u korinđanje. Već sam nekoliko puta bila u Gradskoj kući i sada uopšte nemam tremu kada treba da recitujem – izjavila je Nevena.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je ovo šesta godina zaredom kako Gradska kuća otvara vrata korinđašima.

-Tradicionalno se okupljamo 6. januara uveče i otvaramo vrata našim najmlađima i svim korinđašima. Ovde čuvamo tradiciju, istoriju našeg podneblja i kulturu. Deca nam, kao mali anđeli, unose radost i sreću u Gradsku kuću, a sa ovom tradicijom ćemo nastaviti i ubuduće – poručio je Bogdan.

 

fcc-2

Zbog povećanog obima otpada tokom prazničnog perioda, a na osnovu sugestija i potreba građana, kompanija FCC Kikinda će izvršiti privremenu izmenu rasporeda odnošenja otpada po ulicama i mesnim zajednicama i to:

Raspored planiran za 07.01. realizuje se 08.01.

Raspored planiran za 08.01. realizuje se 09.01.

Raspored planiran za 09.01. realizuje se 10.01.

Iz kompanije FCC  zahvaljuju se građanima na razumevanju i saradnji.

hram-nakovo

U prisustvu velikog broja vernika i u Nakovu je proslavljen Banji dan. Najpre je u ranim popodnevnim časovima litija sa badnjakom prošla kroz selo i pozvala vernike da u miru i s radošću proslave ovaj najradosniji hrišćanski praznik.

Potom su u 17 časova sveštenik Srđan Vučanović i prisutni meštani upalili badnjak. Nakon liturgije, vernici su se, kako običaji i nalažu, poslužili prigodnom posnom trpezom.

Najradosniji su bili najmlađi, a parohijanima je sveštenik poželeo blagodat i zdravlje tokom cele godine pred nama.

N. Savić

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

paljenje-badnjaka

Tradicionalno paljenje badnjaka ispred Hrama Svetog oca Nikolaja u Kikindi ove godine obeleženo je nesvakidašnjim detaljem: ulogu kume ponela je šestogodišnja Nika Beleslin, najmlađa kuma od kada se ovaj običaj organizovano neguje u gradu. Badnjak je, kao i prethodnih godina, u hram dovezen u povorci zaprega i jahača članova koljičkog kluba Banat.

Nika Beleslin, koja je i ranijih godina učestvovala u badnjačkim povorkama, podelila je sa nama svoje utiske.

-Već sam učestvovala u ovim povorkama na Badnji dan, a danas sam kuma. Kod nas su došli konjari, povorka, išli smo po kućama, nosili smo badnjak i doneli ga ovde, ispred crkve – izjavila je Nika.

Kako je objasnio predsednik Konjičkog kluba „Banat“, Ilija Rađenović, pripreme su počele rano ujutru.

-Išli smo da sečemo badnjak i doneli ga kod Žike Beleslina. Njegova ćerka je danas kuma, najmlađa kuma ikad, što nam je posebno drago i na šta smo ponosni. U povorci je bilo desetak zaprega i pet–šest jahača. Obilazili smo svoje članove, kolege, prijatelje i sve koji su izrazili želju da ih posetimo – rekao je Rađenović.

Jerej Miroslav Bubalo istakao je da su svi hrišćanski praznici podjednako važni i da ih treba gledati kao celinu.

-Želim vam da sve praznike shvatite kao jednu veliku hrišćansku celinu, da oni prožimaju vašu godinu i vaše živote, da se radujete i da se pazite. Da se radujete Gospodu i svojoj crkvi i svetim praznicima i da na taj način, slaveći Boga sačuvate hrišćansko i pravoslavno ime.

Ovom prilikom je u crkvi Svetog Nikole napravljeno i sugrađanima podeljeno 1500 badnjaka.

 

unosenje-badnjaka

Povodom Badnjeg dana, u Gradsku kuću u Kikindi jutros je, po višegodišnjoj tradiciji, unet badnjak. Tim činom, kako je poručeno, simbolično se upućuju želje za zdravljem, mirom i radošću svim sugrađanima.

-Već po tradiciji, 6. januara, na Badnje jutro unosimo badnjak u Gradsku kuću i time želimo da poručimo da svim našim sugrađanima želimo puno zdravlja, jer badnjak predstavlja simbol zdravlja i radosti – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

U unošenju badnjaka učestvovali i predstavnici Kikindskog konjičkog udruženja Banat, koji su se pobrinuli i za nabavku badnjaka. Ovogodišnji badnjak je najveći do sada i simbol je najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.

U okviru obeležavanja Badnjeg dana, predviđen je i prateći program. Paljenje badnjaka zakazano je za 14.30 časova ispred Hrama Svetog Nikole i ispred Crkve Svetih Kozme i Damjana, dok se od 16 časova očekuje dolazak najmlađih sugrađana i njihovih roditelja u Gradsku kuću, uz tradicionalno korinđanje.

Na kraju, gradonačelnik je svim Kikinđanima čestitao Badnji dan, uz želju da ga provedu u miru, blagostanju i zdravlju, u krugu svojih porodica.

Badnjaci-(3)

Badnji dan, u pravoslavnoj tradiciji,  dan je iščekivanja i porodičnog okupljanja, kada se dom priprema da primi radost Božića.

Od ranih jutarnjih časova poštuje se strogi post. U domaćinstvima se završavaju poslednje pripreme, čisti se kuća i sprema posna trpeza. Na stolu se najčešće nalaze pasulj, riba, kiseli kupus, hleb, kao i kuvano žito. Iako jednostavna, ova trpeza nosi snažnu simboliku skromnosti i duhovne čistote.

Poseban trenutak Badnjeg dana je unošenje badnjaka – hrastove grančice koja simbolizuje život, snagu i novi početak.

Paljenje badnjaka simbolizuje svetlost, toplinu i radost Hristovog rođenja, okupljajući vernike u zajedničkoj molitvi i iščekivanju Božića.

U Kikindi će, i ovog Badnjeg dana, tradicionalno paljenje badnjaka biti organizovano u porti Hrama Svetog oca Nikole, u 14 sati i 30 minuta. Ovaj poštovani običaj biće upriličen i u Hramu Svetih Kozme i Damjana, kao i u Manastiru Svete Trojice.

U večernjim satima, u našem gradu i okolini, kao i u još pojedinim delovima Vojvodine, oživeće lepa tradicija korinđanja.

Na vrata domova zakucaće mališani spremni da pevaju božićne pesmice. Zauzvrat će ih domaćini darivati voćem, slatkišima… Korinđašima je doček spremljen i u Gradskoj kući, od 16 do 18 sati.

fcc-2

Privredno društvo FCC KIKINDA obaveštava korisnike komunalnih usluga sa teritorije grada Kikinde da će se sakupljanje komunalnog otpada obavljati prema sledećem rasporedu:

  • Utorak, 6.01.2026. (Badnji dan) – sakupljanje se obavlja redovno. Mole se građani da posude za otpad iznesu do 6 časova ujutru.
  • Sreda,  7.01.2026. (Božić) – sakupljanje komunalnog otpada se neće obavljati (pravoslavni Božić)
  • Subota, 10.01.2026. – nadoknada sakupljanja, u prepodnevnim časovima

Služba za reklamacije neće raditi u sredu, 7. januara. Korisnici mogu podneti reklamacije pisanim putem:

  • putem e-mail adrese: reklamacije@fcc-group.rs (uz obavezno popunjavanje predmeta mejla)
  • poštom na adresu: Bulevar kralja Aleksandra 79, 11120 Beograd

Sa redovnim radom služba za reklamacije nastavlja u petak, 9. januara.

 

dr-Miskov

Iako je novogodišnje praznike Kikinda dočekala bez prijavljenih povreda izazvanih upotrebom pirotehnike, lekari upozoravaju da oprez ne sme da izostane. Iskustva službe Hitne medicinske pomoći pokazuju da se najteže posledice javljaju onda kada se petarde nađu u rukama dece, dok podaci na nivou Srbije svedoče da pirotehnička sredstva i dalje predstavljaju ozbiljan bezbednosni i zdravstveni problem.

U Kikindi, tokom poslednjih praznika, služba Hitne medicinske pomoći nije imala intervencije zbog povreda izazvanih pirotehnikom. Kako navodi dr Bojan Miškov, specijalista urgentne medicine, Kikinđani su uglavnom oprezni kada je u pitanju upotreba ovih sredstava.

-Nismo imali prijavljene povrede nastale upotrebom pirotehnike, niti saobraćajne nezgode ili tuče tokom praznika. Najčešće su nam se javljali pacijenti sa simptomima respiratornih infekcija, povišenom temperaturom, slabošću i posledicama prekomerne konzumacije alkohola, što je uobičajeno za praznični period – kaže dr Miškov, naglašavajući da govori isključivo u ime službe Hitne pomoći, a ne prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Kikindi.

On ipak upozorava da su povrede od petardi, kada do njih dođe, izuzetno teške.

-Povrede najčešće nastaju kada se deci daju petarde. To su ozbiljne povrede koje često zahtevaju amputaciju prstiju, a u najvećem broju slučajeva stradaju deca, ističe dr Miškov.

Sugrađani takođe ukazuju na probleme koje pirotehnika izaziva. Jadranka Knežević smatra da se pirotehnici pridaje preveliki značaj i da njena dostupnost predstavlja dodatan rizik.

-Neuki i neiskusni ljudi dovode u opasnost i sebe i druge. Taj trend je uzeo maha i teško je dopreti do svesti dece kada su petarde dostupne na svakom ćošku – navodi ona, dodajući da bi stroža zakonska regulativa mogla biti jedno od rešenja.

Na posledice po životinje ukazuje i Andrej Kultošev, koji podseća da buka od petardi i vatrometa svake godine izaziva veliki stres kod kućnih ljubimaca i životinja na ulici.

-Zakoni postoje, ali je pitanje koliko se dosledno sprovode – ocenjuje on.

Iako pojedine lokalne sredine, poput Kikinde, beleže manji broj incidenata, zvanične republičke statistike pokazuju da pirotehnika i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i bezbednosni problem.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom novogodišnjih i božićnih praznika svake godine biva povređeno više desetina ljudi usled nepravilne upotrebe pirotehnike. Među povređenima je veliki procenat dece i maloletnika, a najčešće su u pitanju povrede šaka, prstiju, lica i očiju, od kojih deo završava trajnim invaliditetom.

Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo u davanju petardi deci i u nekontrolisanoj upotrebi pirotehničkih sredstava od strane nestručnih lica. Povrede koje nastaju u tim situacijama često su teške i zahtevaju složeno lečenje, a u pojedinim slučajevima i amputacije. Zato je prevencija, pre svega kroz odgovorno ponašanje odraslih i zaštitu dece, ključna u sprečavanju povreda koje mogu da imaju doživotne posledice.