September 3, 2026

Најновије

IMG_5535 (Large)

Svečano je danas u pravoslavnim hramovima u Kikindi gde su u prisustvu velikog broja sugrađana, služene uskršnje liturgije. Najveći hrišćanski praznik koji izražava suštinu hrišćanske vere, sugrađanima je čestitao prvi čovek grada Nikola Lukač, koji je sa saradnicima, prisustvovao liturgijama u Hramu Svetih Kozme i Damjana i u Hramu Svetog oca Nikole.

-Svim mojim Kikinđanima, svima koji danas slave želim srećan Uskrs uz tradicionalni pozdrav „Hristos vaskrse”. Najradosniji i najveći praznik u hrišćanstvu dočekujemo u pozitivnom duhu. Sugrađanima želim da u miru, blagostanju, u toplini porodičnog doma proslave najveći hrišćanski praznik i da pobedu života nad smrti dočekamo sa novom energijom i mudrošću koja će nam na dostojanstven način pokazati put da prebrodimo sve izazove. Želim svima mnogo zdravlja, radosti, sreće i veselja, mir i spokoj, i da ove praznične dane provedu sa najmilijima-  poručio je Lukač.

Praznik nad praznicima predstavlja suštinu hrišćanske vere jer uskrsnuće označava pobedu života, poručio je starešina Hrama Svetog Nikole, otac Miladin Spasojević.

-Ovo je najveći praznik koji hrišćani slave, kada je Gospod pobedio smrt. Danas je radost velika. Videli ste da je bilo mnogo ljudi, došli su sa svojim brigama i nevoljama da kažu Bogu ono što ih muči. Želim da čestitam svim hrišćanima, neka svima Božija svetlost zasija, neka se anđeli jave da je Bog na visinama, a svet pun slave njegove, neka kažu da je Hristos vaskrsao, čeka sud svoj da dođe sa anđelima i oblacima nebeskim, tada će sva plemena zemaljska da proplaču kada vide kako nisu razumela reči njegove. Neće svako koji govori Gospode, uđi u carstvo nebesko, ni onaj koji se lažno kune, nego onaj koji ispunjava volju Božju.

– Želim svima da poručim da je ludost udovoljavati drugima kroz molitvu i trpljenje, nego sve što činimo za svoju veru, treba da činimo zbog Boga i svoje duše. Onaj koji mrzi nekoga, nije hrišćanin. Mi kao pravoslavni Srbi, mada nam pripisuju, nikada nismo pravili nevolje nekome, već branili. I ovde u hramu svedočimo Hrista, da će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima i njegovom carstvu neće biti kraja. Neka svima bude na mnogaja ljeta, da dočekamo još mnogo Vaskrsa i lepih praznika koje slavimo. Živi i zdravi bili- poručio je u uskršnjoj čestitki protonamesnik Miladin Spasojević.

Prazničnu atmosferu, već po tradiciji, upotpunila su kostimirana deca, glumci iz Pozorištanca Lane“ koja su, nakon liturgije, sugrađanima delila farbana uskršnja jaja.

požar v. putnika

U porodičnoj kući u Ulici Vojvode Putnika 152 jutros oko 1.20 izbio je požar. Vatra je uništila veći deo krova i deo kuće i pričinila veliku materijalnu štetu. Na sreću, u požaru nema povređenih.

Vatra je izbila u pomoćnoj prostoriji i potom se proširila na krov.

Iz Policijske uprave Kikinda potvrđeno nam je da je požar prijavljen u 1.22. Vatrogasci su sa tri vozila odmah izašli na teren i nekoliko sati gasili vatrenu stihiju.

 

Hristos vaskrse! - 1

Praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću, Vaskrsenje Isusa Hrista, danas slave pravoslavni hrišćani. Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer je Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih suština hrišćanskog učenja i označava pobedu vere i života nad smrću.

U pravoslavnim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru. Ovim se simbolično ukazuje na to da je Isus, svojim vaskrsenjem, pobedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja svim ljudima.

Vaskrs je pokretan praznik i slavi se u prvu nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.

Uskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema običaju, farbaju u crveno, kao simbol prolivene krvi Hristove.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Prvo obojeno jaje čuva se do idućeg Uskrsa i zove “čuvarkuća”.

U svim pravoslavnim hramovima služe se vaskršnje liturije – ponoćna i jutarnja, kada se i pričešćuju svi koji su postili.

Hrišćani Uskrs slave tri dana i pozdravljaju se sa: Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

radijator 2

Iako se grejna sezona zvanično završava danas, kikindsko JP “Toplana” nastaviće da greje stanove na sistemu do 3. maja, ukoliko bude bilo potrebe, izjavio je za “Kikindski portal” direktor, Dušan Marjanović.

– Na Uskrs će se grejati ujutro i uveče. Od ponedeljka ćemo nastaviti zagrevanje stanova u skladu sa spoljnom temperaturom. Poštujući Gradsku odluku, grejaćemo ukoliko je temperatura izmerena u 21 sat tri dana niža od 12 stepeni, i tako do 3. maja – kaže Marjanović.

Zima nije bila jaka, ali već dugo traje. Ipak, energenata ima dovoljno. Grejaće se tokom čitavog dana ili sa prekidima, samo ujutro i uveče, u zavisnosti od spoljne temperature. Niko neće ostati bez grejanja, ističe Marjanović.

 

Radionica u hramu 1

U Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi i ove godine su, na Veliki petak, organizovali tradicionalnu radionicu za najmlađe Kikinđane. Mnogo kreativnosti i posvećenosti bilo je jutros u Hramu u kojem su obezbedili sve što je potrebno za farbanje i ukrašavanje uskršnjih jaja. Uprkos kiši, na radionicu je došlo gotovo 200 mališana.

– Presrećni smo što su nam deca došla na radionicu u tolikom broju – kaže protojerej Boban Petrović, starešina Hrama. – Oni su, takođe, imali priliku da čuju od sveštenika koji je smisao ovog običaja, zašto se farbaju jaja, naravno, prilagođeno njihovom uzrastu. Neka su deca donela jaja, ali smo i mi pripremili  veliku količinu kuvanih jaja koja su deca farbala i ukrašavala onako kako su osećala da treba. Ovakvi događaji daju nam nadu. Kada je nešto lepo i korisno za decu, ne postoje prepreke.

U Hramu su, u znak zahvalnosti, pripremili paketiće sa slatkišima za svu decu koja su učestvovala na radionici. Kako je Veliki petak jedan od dana u kojima se tihuje zbog Hristovog stradanja, iz Hrama pozivaju decu da dođu po svoje paketiće u nedelju, na Uskrs. Pokloni će im biti podeljeni posle jutarnje liturgije.

– Želim da se zahvalim našoj braći, jednoj grupi naših Srba u Americi koji nas podržavaju u svakoj našoj humanitarnoj akciji – kaže protojerej Petrović.

odbor za obrazovanje apv

Na fakultete Univerziteta u Novom Sadu u ovoj školskoj godini, upisano je 48.874 studenata što je za 680 studenata više u odnosu na prethodni period. Informacije o upisu studenata na fakultete Univerziteta u Novom Sadu, kao i prijemu u studentske centre razmatrane su na jučerašnjoj sednici Odbora za obrazovanje i nauku AP Vojvodine, kojim predsedava Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica iz Kikinde.

-Svake godine se upoznajemo sa tim podacima i diskutujemo. Na Univerzitetu u Novom Sadu najveći broj programa u visokoškolskim ustanovama organizuje se na srpskom jeziku, ali se polaganje ispita i slušanje nastave na akreditovanim studijskim programima realizuje i na jezicima manjina, kao i na engleskom jeziku. Učiteljski fakultet u Subotici nastavu izvodi isključivo na mađarskom jeziku, a Medicinski fakultet u Novom Sadu ima akreditovana tri studijska programa na osnovnim akademskim studijama i jedan na doktorskim, na engleskom jeziku. Imamo 500 studenata koji studiraju na engleskom jeziku, pored  Medicinskog fakulteta i na Fakultetu tehničkih nauka i na Tehnološkom- ukazuje Stanislava Hrnjak.

Kako ukazuje naša sagovornica, Odbor za obrazovanje i nauku razmatrao je i Informaciju o studentskim domovima.

-U Vojvodini usluge smeštaja studentima čije se školovanje finansira iz budžeta obezbeđuju se u studentskim centrima u Novom Sadu, Subotici, kao i domovima učenika u Vršcu i Kikindi. Postoji i studentski dom „Evropa” u Novom Sadu za studente koji su osnovno ili srednje obrazovanje završili na mađarskom jeziku, kao i studente srpske nacionalnosti koji su državljani Mađarske, a studiraju na nekom od fakulteta novosadskog Univerziteta. Postoji i privatni studentski dom u okviru fakulteta „Edukons” u Novom Sadu- navodi predsednica Odbora za obrazovanje i nauku AP Vojvodine.

Interesovanje za studentske domove u Novom Sadu veće od kapaciteta

Za razliku od manjih centara poput Subotice ili Vršca, u Novom Sadu kapaciteti studentskih domova ne mogu da prime sve zainteresovane akademce.

-Interesovanje je veće nego što su kapaciteti.  Studentski domovi u Novom Sadu realizuju oko 80 odsto predatih zahteva, a 20 odsto onih koji žele, ne budu smešteni, iako domovi imaju jedan broj jedicima za smeštaj po ekonomskim cenama, ali je to opet nedovoljno. Za prijem u Studentski centar Novi Sad bilo je prijavljeno 3757, a primljeno je 3024 studenata. Važno je napomenuti i to da je 10 odsto kapaciteta  obezbeđeno za studente iz osetljivih društvenih grupa. Pokrajinska vlada učestvuje u adaptaciji prostora, kako bi u perspektivi videli šta je najpotrebnije. U manjim studentskim centrima, pa i u Kikidi, uvek postoji mogućnost da 100 odsto zahteva bude ispunjeno. Dom učenika i studenata „Nikola Vojvodić” u Kikindi je kvalitetno ocenjen i može da primi sve zainteresovane, a tako je i u Vršcu i Subotici.

Ulaganja u unapređenje studentskog standarda

-Resorni sekretarijat opredeljuje sredstva za unapređenje uslova. Studentski centar u Novom Sadu je prošle godine od resornog sekretarijata dobio 4 miliona dinara, radiće se i adaptacija restorana 2 u Novom Sadu, radi se adaptacija u Studentskom domu „Feješ Klara”, Studentski centar u Subotici je dobio dva miliona za izvođenje radova. Kako što kvalitetniji i efikasniji smeštajni prostor da se obezbedi studentima, o tome smo detaljno razgovarali na sednici Odbora- ukazuje Stanislava Hrnjak.

Studentski centar Novi Sad investira značajna sredstva u rekonstrukciju i modernizaciju svih studentskih domova u Novom Sadu, i domova u Somboru i Zrenjaninu. S tom praksom se nastavlja i ove godine. Studentski dom „Dr Zoran Đinđić” u Somboru potpuno će biti rekonstruisan, a očekuje se da radovi vredni oko 40 miliona dinara, koje finansira Pokrajinska vlada, počnu krajem proleća ili početkom leta.

Odbor za obrazovanje i nauku Autonomne pokrajine Vojvodine na jučerašnjoj sednici razmotrio je i Predlog odluke o donošenju Plana razvoja AP Vojvodine od 2023. do 2030. godine i predložio Skupštini njeno usvajanje.

Na budžetu 51 odsto studenata

Na visokoškolskim ustanovama u Vojvodini ima 62.644 studenata. U školskoj 2021/22 godini u Vojvodini, četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje završilo je 12.779 učenika.

Na Univerzitetu u Novom Sadu, visoko obrazovanje se ostvaruje na 14 visokoškolskih ustanova odnosno umetničkih akademija. Iz budžeta se finansira 51,09 posto studenata.

Narodno_pozorište_Kikinda

Premijera predstave „Oblaci“ odložena je za petak, 28. april. Prvobitno najavljena izvođenja za 20, 21. i 22. april otkazuju se, saopšteno je iz Narodnog pozorišta.

Umesto toga, u utorak, 18. aprila, na repertoaru će biti predstava „Ljubavno pismo“. Druga repertoarska izvođenja do kraja meseca nisu najavljena.

Za predstavu o Dušanu Vasiljevu, „Oblaci“, tekst je napisala Nina Plavanjac, režira je Stevan Bodroža, a lik kikindskog književnika tumači Vladimir Maksimović.

Komad će se igrati na maloj sceni.

Mokrinsko jaje

Programi tradicionalnih Vaskršnjih svečanosti u Mokrinu koje organizuje Mesna zajednica u saradnji sa udruženjima u ovom selu, uključuju veliki broj događaja: prikazivanje običaja, književne večeri, izložbe i koncerte, crkvene liturgijske aktivnosti i, ove godine, 33. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima.

Za petak je, u prepodnevnim satima, najavljeno je farbanje jaja i predstavljanje starih mokrinskih običaja u prostorijama Udruženja žena, kao i oslikavanje spomenika jajima na ulazu u Mokrin u kojem će učestvovati članovi KUD „Mokrin“ i Miloš Srbljin.

Izložba dečijih radova na temu Uskrsa biće otvorena u 17 sati u OŠ „Vasa Stajić“. Za 20 sati, u Domu kulture, zakazano je književno veče. Poznati strip-umetnik iz Mokrina, Spasoje Kulauzov, govoriće o svojoj „Knjizi stripova“.

Dve izložbe – ručnih radova članica Udruženja žena i mokrinskih likovnih umetnika, biće posravljene u subotu uveče u Galeriji Doma kulture. Otvaranja su u 18 i 20 sati. U 22 sata počinje veče u Mokrinskom muzeju.

Na Varoškom trgu će se u nedelju održati 33. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima. Takmičenja će početi u 9 i 30, nastupom juniora, a finale 16 najboljih zakazano je za 12 sati. U 20 sati će koncert održati grupa „Apsolutno romantično“.

Vaskršnje svečanosti zatvoriće KUD „Mokrin“, celovečernjim koncertom u ponedeljak, od 19 sati, u Domu kulture.

Obaranje ruku. Sport u ekspanziji i u našem gradu

Sportsko obaranje ruke (Armwrestling), sport je u ekspanziji, priča Ilija Tramošljanin iz kikindskog Armwrestling Teama.

– Ova sportska disciplina sve je popularnija među mladom populacijom, posebno muškarcima, a očekuje se da postane olimpijski sport na Olimpijadi u Los Anđelesu 2028. godine – kaže Tramošljanin.

Kikindski obarači ruke organizovani su u pomenutom timu tokom minulih godinu dana.

– Imamo sedmoricu aktivnih obarača koji žele da se oprobaju u ovoj disciplini. Televizija „Arena Fight” prenosi uživo turnire u našem sportu i to u velikoj meri pomaže da se obaranje ruke podigne na još viši nivo u našoj zemlji.

Kikinđani se, prema njegovim rečima, spremaju za nadmetanje koje ih očekuje za pet meseci.

– Kup Srbije na rasporedu je 18. septembra, a dotle ćemo se pripremati vežbajući sportove snage i motorike – zaključuje Tramošljanin.

Osim njega – seniora do 100 kg, tu su i junior Stefan Repac, potom seniori: do 100 kg Saša Ignjatov, Nikola Golušin do 110 kg i preko 110 kg Vladimir Bulatović te rekreativci Petar Dragoljević i David Grujić.

Kinezi poseta 11

U poseti Kikindi danas su bili predstavnici ambasade Narodne republike Kine i privrednici iz ove države. Posetu je inicirala narodna poslanica Marina Raguš, predsednica Poslaničke grupe prijateljstva sa Kinom. Ona je, prilikom nedavne posete Kikindi, uvidela mogućnosti za početak razgovora o saradnji kineskih i kompanija iz našeg grada, rekao je narodni poslanik Milenko Jovanov koji je, sa predstavnicima lokalne samouprave i okruga dočekao visoke goste u Gradskoj kući.

– Predstavnici kineske ambasade već su dolazili ovde pre mnogo godina, kada su nabavljali mašine i opremu iz kikindskih fabrika. Tih fabrika danas više nema. Na nama je da se potrudimo da otvorimo nove pogone, da ljudi u Kikindi imaju perspektivu u svom gradu, to je, pre svega, naša ideja. Danas razgovaramo o kulturi i zelenoj energiji, ali i o još nekim mogućnostima. Uprkos činjenici da nema više tako moćnu privredu, Kikinda ima šta da ponudi. Važno je da odškrinemo ta vrata, da imamo sagovornika u ambasadi NR Kine, a zatim i u Vladi, da tražimo partnera za projekte koji su nam važni, pre svega u oblasti infrastrukture. U Skupštini Srbije imamo još grupa prijateljstava sa kojima bismo mogli, takođe, da ostvarimo ovakvu saradnju.  Drago mi je i čast što su u prvoj ovakvoj poseti predstavnici moćne zemlje koja može da služi za primer i za ugled i koja je naš veliki prijatelj. NR Kina nam je pomagala u mnogim situacijama i dokazala da su naše dve države vezane čeličnim prijateljstvom – rekao je Jovanov.

Delegaciju gostiju predvodio je Liu Kai, ekonomski i privredni savetnik Ambasade NR Kine, koji se novinarima obratio na srpskom jeziku.

– Veoma mi je drago što imam priliku da posetim Kikindu za koju znam da je jedan od najlepših gradova u Vojvodini i Srbiji. Sa mnom su i predstavnici Privredne komore kineskih preduzeća u Srbiji, kako bismo zajedno razgovarali o mogućoj saradnji. Nama u Ambasadi stalo je do što bolje saradnje između naše dve zemlje i, naravno, između kineskih i srpskih kompanija.

Razgovorima su prisustvovali i Liu Wei, asistent generalnog direktora CRBC Serbia (China Road and Bridge Corporation) i potpredsednik Privredne komore kineskih preduzeća u Srbiji, zatim Zhang Kai, zamenik rukovodioca projekta Put Novi Sad – Ruma, i Xu Moyi i treći sekretar Ambasade NR Kine.

Delegaciju domaćina, pored gradonačelnika Nikole Lukača i narodnog poslanika Milenka Jovanova, činili su i načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić i direktor Sportskog centra „Jezero“, Dejan Pudar.

 

– Počastvovani smo posetom predstavnika Ambasade i Privredne komore kineskih preduzeća jer imamo priliku da predstavimo sve potencijale grada i da pronađemo način da zajedno, u narednom periodu, realizujemo investicije i projekte – rekao je Lukač. – Dobra saradnja između predsednika Srbije i NR Kine daje nam nadu da ćemo, i na lokalnom nivou, pronaći način da unapredimo život u našim malim sredinama. Važno je da goste upoznamo sa planovima razvoja grada kako bi nam oni, svojim iskustvom, pomogli da u Kikindi bude još kvalitetniji i lepši život. Današnja poseta je prva ovakvog tipa bilo kojoj lokalnoj samoupravi i verujemo da se otvaraju mogućnosti za zajedničko finansiranje projekata sa investitorima iz Kine.

U nastavku posete gosti su obišli Sportski centar „Jezero“ i Muzej i Studio „Tera“.