Samo nekoliko dana do isteka roka za prijavljivanje polaznika i početak rada sa njima, članove Umetničke škole „Gusani u magli“ zatekli smo u pripremi posebnog prostora za rad.
Ovo je nova umetnička škola u Kikindi. Članovi Humanitarnog teatra „Gusani u magli“, završili su umetničke akademije i vratili se kući. Želeli su da sugrađanima ponude da probude i razviju svoje talente.
Za nekoliko dana, ovu želju počeće i da ostvaruju.
Mentori u dramskoj i likovnoj radionici su Stefan Ostojić, akademski glumac, Sonja Beloš, akademski vajar i Nikola Gajić, akademski slikar.
Da uče, igraju se, i stvaraju, dobrodošli su svi od sedam do 107 godina, i već se formiraju različite uzrasne grupe.
Prijavljivanje i dodatne informacije o Umetničkoj školi: mejl – skola@gusaniumagli.rs, Instagram – @gusaniumagli. Rok za prijavu je 28. januar.
„Gusani“ su ponovo kod kuće, spremni su i jedva vas čekaju!
U svim školama danas je svečano, u čast najvećeg srpskog svetitelja i prosvetitelja Svetog Save. Rezanjem slavskog kolača i priredbom, školska slava obeležena je u Osnovnoj školi „Prvi oktobar“ u Bašaidu, a svečanosti je prisustvovala i članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.
-Iskoristila bih priliku da svim školama čestitam školsku slavu Svetog Savu. Danas je idealna prilika da deca nauče koliki je bio uticaj Svetog Save na mnoge sfere života i društva kao što su duhovnost, kultura, zdravlje i obrazovanje. Što više deca o njemu nauče, imaće, verujem, i želju da se na njega ugledaju i da hodaju njegovim utabanim stazama znanja i dobrote- poručila je Mickovski.
Danas je radni, ali nenastavni dan i za 296 učenika Osnovne škole „1. Oktobar“ u Bašaidu.
-Danas proslavljamo dan učenika, prosvetnih radnika i svih zaposlenih u obrazovanju. Priredba i rezanje slavskog kolača upriličeni su u fiskulturnoj sali, a posle toga sledi prigodna svečanost u holu škole- rekao je direktor bašaidske osnovne škole „1. Oktobar“ Mirko Vlajkov.
Prema poslednjim merenjima (u 11 sati), u Kikindi je 0 stepeni, ali je subjektivni osećaj da je hladnije i to četiri stepena ispod nule. U Kikindi pada sneg slabijeg intenziteta. Nema ga na kolovozima, ali se zadržao na zelenim površinama i krovovima. Najviša dnevna temperatura danas iznosiće 2 stepena.
– Zimska služba je u prvom stepenu pripravnosti. Obilaze se putevi, ali za sada nema potrebe za intervencijama. Kolovozi su vlažni i potreban je oprez u vožnji- kaže za Kikindski Đorđe Klenanc, rukovodilac Zimske službe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Savu, prvog arhiepiskopa srpskog, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Sveti Sava, prosvetitelj i tvorac zakonodavstva, začetnik je srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnik prosvetnih ustanova.
Rođen je 1169. godine, kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko. Odrekao se svetovnog života i zamonašio se veoma mlad, na Svetoj Gori. U Srbiju se vratio 1208. godine, da izmiri zavađenu braću. Bavio se prosvetiteljskim radom, prenoseći osnovne verske i svetovne pouke.
U Studenici je 1209. godine osnovao bolnicu, prvu na području srpske države. Izborio se za autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa.
Njegova najznačajnija dela su: “Žitije Svetog Simeona”, “Karejski tipik”, “Hilandarski tipik” i “Studenički tipik”, i “Zakonopravilo”.
Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju. Glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije. Njegove mošti su, iz Trnova, prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševi 1237. godine.
Savin kult je u narodu bio jak zbog čega je u vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan-paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz manastira Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru.
Sveti Sava snatra se zaštitnikom svih pastira i stoke, pa se na njegov praznik ona nekad puštala sama na ispašu.
Savindan se obeležava u svim školama u Srbiji kao radni, ali nenastavni dan – školska slava. Prva proslava Svetog Save kao školskog zaštitnika održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve delove srpstva, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu. Sveti Sava je ustanovljen kao školska slava 1840. godine.
Za učenike i nastavnike u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ sutra je Dan škole i školska slava. U Narodnom pozorištu, tim povodom, večeras je održana svečanost na kojoj su dodeljena najviša priznanja Škole, Plakete „Sveti Sava“.
– To je priznanje koje, svake godine, dodeljujemo najboljim učenicima osmog razreda, onima koji će, na kraju školske godine, poneti i titulu vukovca i koji, svojim predanim radom i zalaganjem zaista to i zaslužuju. Ova svečanost je naš način da im se odužimo i da se zahvalimo njima, njihovim roditeljima i nastavnicima – rekla je direktorica Škole, Gordana Rackov.
Plakete su dobili: Helena Grujić, Tamara Đorđević, Rastko Popović, Matija Gligorin, Aleksandar Kuga, Lena Mitrović, Milana Stijelja, Tisa Felbab, Stefan Varga i Jovan Markuš.
– Nedostajaće mi moja škola. Provela sam zaista lepe trenutke u pripremama za takmičenje i druženju. Nisam još sigurna šta ću raditi u životu, imam vremena da odlučim – kaže Helena Grujić.
Matija Gligorin kaže da je trud doneo rezultate, a zatim i nagrade.
– Veoma sam ponosan – kaže Matija. – Upisaću Gimnaziju ili Tehničku školu. Želim da budem uspešan u onome što volim i da lepo živim.
Troje dobitnika Plaketa nedavno je dobilo i pohvale Pokrajinske vlade: Helena i Rastko za uspehe iz fizike, Matija za uspehe iz geografije.
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave, gradonačelnik Nikola Lukač i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, Bogdan Tasovac. Gradonačelnik je uputio čestitke đacima i svim zaposlenima u Školi.
– Đacima želim da prihvate znanje svojih učitelja i da budu dobri ljudi, da budu ponos svojih roditelja, da vole svoj grad i da na dostojan način predstavljaju svoju Školu i svoj grad. Neka uvek bude zdravlja i osmeha dečijih i lepih sećanja na najlepše, đačkog doba – rekao je Lukač.
Na večerašnjoj svečanosti, pred punom salom roditelja, nastavnika i đaka Škole, nastupili su hor, recitatori i muzičari. Prilikom dodele Plaketa, emitovani su intervjui sa dobitnicima.
Sveti Sava je školska slava i sutra će biti proslavljena u svim obrazovnim ustanovama. U školi koja nosi njegovo ime, međutim, proslava traje nekoliko dana – organizovani su sajam nauke, sportske aktivnosti i, prvi put, radionica ikonopisanja. Na priredbi koja će se sutra održati u Školi, najboljima u ovim aktivnostima biće dodeljene diplome.
Osnovna škola „Sveti Sava“ ima više od 500 učenika u 24 odeljenja. Osnovana je 1960. godine pod imenom „Moša Pijade“. Od 1994. godine nosi naziv prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.
U Kikindi se danas, nešto pre 15 sati, dogodila saobraćajna nezgoda koja je, na sreću, završena samo sa materijalnom štetom. U sudaru su učestovali vozači putničkih automobila “BMW” i “Audi”.
Udes se dogodio na samoj raskrsnici ulica Dimitrija Tucovića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića, iako je semaforska signalizacija bila uključena. Pretpostavlja se da je do kontakta dva vozila došlo zbog loše procene širine kolovoza.
Kako bi se obuhvatio što veći broj sugrađana kojima su potrebni pomoć i podrška, grad Kikinda je u budžetu za 2023. godinu za mere socijalne i dečje zaštite opredelio nešto više od 196 miliona dinara. Da će biti nastavljeno sa programima i merama koje daju očigledne rezultate, ali su uvedene i nove za koje je procenjeno da će koristiti onim građanima na koje se budu odnosile, za Kikindski portal navodi Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.
-Trudimo se da na svaki mogući način pomognemo najugroženije, da pružamo podršku porodici, deci, mladima, starijim sugrađanima, kao i svima kojima je pomoć potrebna- ističe.
Među novim merama su energetski vaučeri čiji je cilj da se dobijanjem subvencije za struju, gas ili daljinsko grejanje pomognu socijalno ugrožena domaćinstva koja, do sada, nisu obuhvaćena podrškom u vidu dobijanja ogreva ili statusa energetski ugroženog kupca. U fokusu su i dečja zaštita i populaciona politika, napominje Bogdan. Roditelji prvorođenog deteta od grada dobijaju 30.000 dinara, a drugog 20.000 dinara, što uz, novčane iznose koje opredeljuje država, predstavlja značajnu podršku.
-Nastavljamo sa izdvajanjima za prvorođeno dete za šta smo u gradskoj kasi opredelili ukupno 6 miliona dinara, i za drugo dete za šta je izdvojeno tri miliona. Od samog rođenja deteta smo tu da podržimo roditelje i naše najmlađe sugrađane tradicionalnim bebi paketima, što nastavljamo i ove godine. Saradnja sa Pokretom za decu ,,Tri plus” pokazala se veoma dobrom i izazvala pozitivnu reakciju kod velikog broja ljudi. Zato i ove godine učestvujemo u plaćanju članarine Pokretu kako bi porodice sa troje i više dece i dalje mogle da ostvaruju brojne popuste i pogodnosti- navodi Bogdan.
– Za pomoć nezaposlenim porodiljama opredeljujemo 9 miliona dinara, jer smatramo da treba da nastavimo podršku majkama koje trenutno nisu u radnom odnosu. Poseban značaj dajemo i onim parovima koji nažalost nisu u mogućnosti da prirodnim putem postanu roditelji. Za podršku parovima u procesu VTO nastavljamo sa izdvajanjem iz budžeta u iznosu od 2 miliona dinara- kaže naš sagovornik.
U delu socijalne zaštite, iz budžeta se nastavlja i sa izdvajanjima za jednokratne novčane pomoći preko Centra za socijalni rad u iznosu od 2,5 miliona dinara, za pomoć u kupovini lekova i ortopedskih pomagala u iznosu od 2 miliona dinara. Za potrebe nabavke ogrevnog drveta opredeljeno je 12 miliona dinara.
– Za studentske stipendije izdvojili smo 11,5 miliona dinara, što će ponovo obuhvatiti širok krug studenata koji će imati priliku da konkurišu za gradsku stipendiju. Nastavićemo i sa izdvajanjima za prevoz penzionera, slepih, slabovidih lica i ratnih vojnih invalida. Za tu svrhu predviđeno je 8 miliona dinara. Za što bolje funkcionisanje rada Centra za pružanje usluga socijalne zaštite nešto su veća izdvajanja u odnosu na prošlu godinu. U budžetu za prethodnu godinu izdvojili smo 3 miliona dinara za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece. Velika je životna teškoća svakog roditelja koji se sa tim suočava. Zato želimo da svakom detetu kojem bude potrebno, kao i do sada, pomognemo oko lečenja i svega što to iziskuje – jasan je Bogdan.
Napominje da još jedna važna mera uvedena prošle godine, neće izostati.
-Grad će i ove godine, verujem na radost mnogih roditelja, obezbediti novčana sredstva za kupovinu udžbenika za đake prvake. Roditeljima i prvacima pružamo podršku od prvog školskog časa i pokazujemo da Grad misli na njih- ističe Mladen Bogdan.
Kikinda među liderima u sprovođenju mera za podršku porodici
Da Grad Kikinda sprovodi značajne mere populacione politike i podrške porodici i roditeljstvu potvrđeno je i na prošlogodišnjim „Danima porodice”, gde je Kikinda, u konkurenciji više od 40 lokalnih samouprava, zauzela visoko treće mesto.
Lokalna samouprava i ove godine novčano će podržati studente sa teritorije grada. Javni konkurs za dodeljivanje stipendija za školsku 2022/2023. godinu otvoren je do 6. februara.
Pravo učešća imaju studenti, takođe i studenti sa hendikepom i hroničnim bolestima, koji se školuju u obrazovnoj ustanovi čiji je osnivač Republika Srbija ili u akreditovanoj ustanovi sa sedištem u Srbiji.
Pravo na dobijanje stipendije imaju studenti, kao i studenti sa hendikepom i hroničnim bolestima koji su upisali prvu godinu studija, a ispunjavaju sledeće uslove: da su dobitnici titule „Učenik generacije“ u srednjoj školi, da su članovi MENSE (međunarodno udruženje natprosečno inteligentnih osoba), da su nosioci Vukove diplome, da su na prijemnom ispitu na odabranom fakultetu/višoj školi ostvarili prvo mesto na rang listi i da su ostvarili prosečnu ocenu u završnom razredu srednje škole najmanje 4,50.
Za studente druge i viših godina studija uslov je da su, u prethodnoj godini studija ostvarili prosečnu ocenu najmanje 8,5. Potrebno je i da je podnosilac zahteva redovan student, da u toku studiranja nije izgubio godinu, i da je položio sve ispite iz prethodnih godina studija ili da je iz prethodnih godina studija preneo najviše tri ispita.
Za studente druge i viših godina studija koji imaju hendikep ili hroničnu bolest, prosečna ocena treba da bude najmanje 7 u prethodnoj godini studija. Podnosilac zahteva treba da bude redovan student. Takođe,neophodno je i da u toku studiranja nije izgubio godinu, da je položio sve ispite iz prethodnih godina studija ili da je iz prethodnih godina studija preneo najviše tri ispita.
Studenti drugog stepena studija iz obe kategorije mogu da konkurišu ukoliko nisu u radnom odnosu i ukoliko su studije nastavili odmah po završetku osnovnih studija.
Prijava i ostala konkursna dokumenta podnose se Komisiji za dodelu stipendija Grada Kikinde i predaju na pisarnici Uslužnog centra Grada Kikinda (šalter broj 5) ili poštom, preporučeno, na adresu: Grad Kikinda (sa naznakom: Javni konkurs za dodelu stipendija studentima visokoškolskih ustanova sa teritorije Grada Kikinde za školsku 2022/23. godinu), Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23 300 Kikinda.
Spisak potrebne dokumentacije i obrasci prijave dostupni su na sajtu Grada.
Poliklinika „Elios”, nova zdravstvena ustanova u Kikindi, svečano je otvorena sinoć. Otvaranje je okupilo veliki broj zvanica, među kojima su bili zdravstveni radnici, privrednici, poslovni partneri kao i gradski čelnici.
Poliklinika „Elios” nalazi se u ulici Braće Tatić broj 3. Radno vreme je od od 7 do 19 sati radnim danima i subotom od 8 do 14 časova.
Semafori na raskrsnici ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina biće uključeni već za nekoliko dana. Građevinski radovi su završeni, i počinje probni rad nove signalizacije.
– Plan je da za vikend uključimo žuto trepćuće svetlo, kako bi se učesnici u saobraćaju navikli na semafor na ovom mestu – kaže Miroslav Dučić, u Gradskom veću zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije. – Čim se završi objedinjena procedura, semafor će biti pušten u rad. Očekujem da će to biti u februaru.
U postavljanje svetlosne signalizacije na ovoj veoma frekventnoj raskrsnici uloženo je 5, 2 miliona dinara – 2,7 miliona su sredstva Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, a preostali iznos obezbedio je Grad Kikinda.
– Narednih dana započinjemo i najavljeno postavljanje radara za detektovanje povećane brzine kod ŽAK-ovog stadiona, kakav već postoji na uglu Ive Lole Ribara i Jovana Jovanovića Zmaja. I ove radove sufinansiraće isti sekretarijat sa 4,8 miliona dinara, dok će Grad uložiti 7,2 miliona – kaže Dučić.
Za ovu godinu, kako je rekao, planirano je postavljanje istog radara, ali i horizontalne i vertikalne signalizacije u zoni Osnovne škole „Jovan Popović“, što će biti finansirano iz istih izvora.