Најновије

Naša kuća3 (Large)

Povodom Dana zaljubljenih, korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite upriličili su dvodnevnu humanitarnu akciju. Na trgu, ispred Kulturnog centra danas fotografišu sugrađane u srcu ili pod “ljubavnim” kišobranom i, na taj način, prikupljaju pomoć za lečenje sugrađanina, malog Damjana Petrova.

– Ujedno se predstavljamo Kikinđanima na malo drukčiji način, jer će ih fotografisati i naši korisnici. Mi već duže vreme imamo radionice o tome kako se koristi foto-aparat. Takođe, prodajemo svoje radove sa kreativnih radionica koje održavamo svakodnevno – rekla je v. d. direktorica Centra, Nikoleta Pavlov.

Humanitarno fotografisanje biće organizovano i sutra, u prostorijama Centra, u Miloša Velikog 56, od 10 do 14 sati. Mnogi sugrađani već danas su iskoristili priliku da se druže sa korisnicima „Naše kuće“, fotografišu u srcu i kupe neku od lepih i korisnih rukotvorina.

Šljuka 2

Sećanje na istaknutu ličnost Narodonooslobodilačkog pokreta u Kikindi, Kostu Sredojeva Šljuku, obeleženo je danas na mestu njegove pogibije. Na današnji dan, 1944. godine Sredojev, sekretar Sreskog komiteta KPJ, ubijen kod zida kikindske bolnice. Na spomen ploču, na tom mestu, venac su, i ove godine, položili članovi SUBNOR-a.

U prigodnom programu, pročitan je proglas Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije od 12. juna 1941. Bio je to poziv omladini i rodoljubima da se uključe u Narodnooslobodilački pokret.

– Ovaj proglas je u Kikindu doneo Žarko Zrenjanin Uča. Kosta Sredojev odmah je započeo akciju pridobijanja boraca. Ubrzo zatim, formiran je Velikokikindski partizanski odred. Nažalost, glavnina Odreda je, 4. avgusta iste godine, opkoljena sa više od hiljadu nemačkih vojnika i pobijena. Sredojev je uspeo da se spasi i skloni na slobodnu teritoriju. U ilegali je nastavio da širi revolucionarnu ideju, motivišući građane da se priključe Narodnooslobodilačkom pokretu. Nemačka policija želela ga je živog, što govori o njegovom velikom uticaju među stanovništvom – rekao je predsednik SUBNOR-a Kikinda, Savo Orelj.

Pomenu je prisustvovao i potomak ovog rodoljuba, Vojislav Sredojev, koji je podsetio na Šljukinu pogibiju.

– Ispred bolnice dogovorio je sastanak sa Stojanom Grujićem za kojeg kažu da je mu je bio prijatelj, kako bi od njega dobio pištolj. Nije znao da je Grujića vrbovala nemačka policija i da mu je zamku postavio lično komandant Gestapoa u Banatu, Juraj Špiler. Na Grujićev znak, pojavili su se Nemci. Šljuka je pokušao da preskoči zid bolnice, ali je bio pokošen rafalima. Imao je samo 25 godina.

Naša je dužnost da negujemo sećanje na Sredojeva i njegove saborce. Mnogo hrabrih Kikinđana dalo je život za našu slobodu. To je i našim potomcima za nauk kako se voli i brani svoja otadžbina, rekao je Orelj.

Počast Kosti Sredojevu Šljuki svojim prisustvom odali su i pripadnici Udruženja boraca ratova devedesetih, direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin sa saradnicima i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

ddk

Iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine apelovali su na sugrađane da se odazovu akcijama dobrovoljnog davanja krvi jer su zalihe dragocene tečnosti na niskom nivou. U Crvenom krstu Kikinda danas je održana druga februarska akcija.

-Nadamo se da ćemo danas prikupiti barem 80 jedinica. Zalihe krvi su na izuzetno niskom nivou stoga apelujem na sve građane Kikinde i okoline da se odazovu našim akcijama i nekom bukvalno spasu život. Potrebni su nam davaoci svih krvnih grupa. Posebno akcentujemo one sa negativnih RH faktorom zbog njihove veće univerzalnosti i pogodnosti-apelovala je dr Neda Kocić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine.

O svim terminima ovogodišnjih akcija dobrovoljnog davanja krvi, sugrađani mogu da se informišu putem letka- kalendara koji je, u saradnji sa Crvenim krstom Kikinda, štampalo Javno preduzeće Kikinda i dostavlja ih uz januarske račune za komunalne usluge. Zaposleni u ovom javnom preduzećeu, danas su, i ličnim primerom pokazali humanost. Jelena Pantelić je, poput brojnih svojih kolega, dugogodišnji davalac dragocene tečnosti.

-Javno preduzeće Kikinda kao preduzeće čija je osnovna delatnost u službi građana i van svojih poslovnih delokruga, želi da promoviše najhumane vrednosti našeg društva. Zaposleni u JP Kikinda uvek se rado odazivaju akcijama dobrovoljnog davanja krvi. Ovog meseca štampali smo kalendar dobovoljnog davanja krvi kao vid informacije i podsetnika za predstojeće akcije. Dobrovoljno davalaštvo krvi je za davaoce mala stvar, a znači život onima kojima je potrebna. Za naše preduzeće to je društvena odgovornost, time pokazujemo i spremnost za brigu o članovima lokalne zajednice i dajemo primer drugim preduzećima i institucijama na teritoriji našeg grada- kaže Jelena Pantelić, pejzažna arhitektica i stručna saradnica za GIS u sektoru vodovoda i kanalizacije.

U 2023. godini 30 akcija

Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda ističe da je u ovoj godini povećan broj akcija u odnosu na ranije. Naredna će biti održana 23. februara.

-Tokom 2023. godine planirano je 30 akcija dobrovoljnog davanja krvi. Kalendari koje je štampalo JP Kikinda informisaće sugrađane o svim terminima kako bi lakše mogli da se organizuju i odazovu akcijama darivanja dragocene tečnosti –navodi Bjeljac.

Prvi put dali krv

Među sedamnaestoro mladih koji su danas prvi put dali krv su i Milena Nikolić i Sandra Mihaljev. Današnjoj akciji odazvalo se 64 davalaca, od kojih je 57 darovalo dragocenu tečnost, dok je sedmoro odbijeno iz medicinskih razloga. Među davaocima je bila 21 osoba ženskog pola.

 

 

 

penzije

Prijavljivanje penzionera za penzionersku karticu počeće za mesec dana, tačnije, 15. marta.

Kako je najavio ministar finansija Siniša Mali, ovim karticama penzioneri će imati popuste prilikom kupovine u prodavnicama, plaćanja računa u restoranima.

Istovremeno, počinje i kampanja da se što više kompanija uključi u ovaj projekat.

– Želimo da pozovemo što više kompanija u Srbiji da se priključe ovoj akciji – rekao je ministar Mali gostujući u emisiji “Hit tvit”, a prenosi „Politika“.

Penzije, prema njegovim rečima, rastu, i do kraja godine biće još više. Prosečna penzija u Srbiji će, do 2026. godine, biti 450 evra.

Odmiču pripreme vojvođanskih fudbalskih ligaša

Osim OFK Kikinde, jesenjeg lidera na tabeli Vojvođanske lige ”Istok”, i preostala četiri naša pokrajinska ligaša imali su provere ovoga vikenda. Novokozaračka Sloboda remizirala je bez golova na ”Iliji Panteliću” protiv rivala iz ligaškog nadmetanja – ekipe Vojvodine iz Perleza, a susret je obeležio debi mlađanog Velikoselca Miloša Labusa (17) koji je u Slobodu stigao iz redova najvećeg rivala Kozare i to kao treći mladi fudbaler u ovoj sezoni.

Sloboda: Ćirić, Hovanec, Bogojević, Radulaški, Ćulibrk, Lisica, Labus, Stanaćev, Kovačević, D. Ćosić, Šanta. Igrali su još: Lekić, B. Ćosić, Vučenović, Blagojević.

Istim, najnepopularnijim rezultatom završeno je i u Banatskom Velikom Selu, odmeravanje snaga Kozare i područnog ligaša melenačke Rusande.

Kozara: Mi. Francuski, F. Tomić, Bjelanović, N. Đaković, M. Bunić, B. Bunić, Petrović, Runjevac, Momčilov, Ma. Francuski, Misić. Igrali su još:  M. Đaković, Čudanov, Latinović, V. Tomić, Rofa, Ferković, Todorović. 

Ruskoselska Crvena zvezda imala je test u Zrenjaninu protiv srpskoligaša Radničkog, doduše već nakon polovine prvenstvene trke viđenog u nižem rangu, izgubivši 4:2. Strelci pogodaka za Ruskoselce bili su Kockar i Simić.

Crvena zvezda: Kosturanov, Laništanin, Jankov, Čudanov, Vojvodić, Popeskov, Belić, Cvijanović, Kresoja, Simić. Igrali su još: Stojadinov, Uzelac, Kovačević, Bajić. 

I ŽAK je, kao i Kozara, ovoga vikenda izabrao za rivala nižerangirani tim. ”Žuti mravi” pobedili su 3:0 u Mokrinu domaćeg Deliju, a dvostruki strelac bio je Terzin te Radivojac. Još je golman Živkov odbranio kazneni udarac Mokrinčanima.

ŽAK: Živkov, Penavski, Drljača, Knežević, Utržan, Pecarski, Detari, Ratko, Terzin, Stojkov, Radivojac. Igrali su još: Fučak, Zarić, Kočiš, Petrović, Radu. 

Druga liga ''Sever'' u odbojci. Momci Kikinde opravdali ulogu favorita

I momci kluba s imenom grada igrali su večeras u Drugoj ligi „Sever” protiv poslednjeplasiranog tima na lestvici, ali oni su opravdali ulogu favorita: Sombor – Kikinda 0:3 (11:25, 17:25, 22:25). Trener Milan Radosavčev hvali svoje momke:

– Ekipu je pokosio virus pa smo u Sombor išli s osmoricom igrača. Svi su odigrali gotovo bez ijedne greške, a od njih osmorice čak su dvojica zaigrali bolesni. 

Naredne dve nedelje, oba puta od 16 sati, Kikinđani će biti domaćini, prvo Kulpinu pa Futogu.

– Kulpin koji je ispod nas na tabeli iznenadio je u ovom kolu upravo Futožane koji su pak iznad nas na lestvici. Liga je izjednačena kada je reč o većini timova, a mi planiramo maksimalni učinak u pomenuta naredna dva meča u „Jezeru”. Trenutno smo osmi, ali optimizam nam uliva pogled na tabelu. Naime, od četvrtog do devetog mesta ekipe, koje su se tu poređale, deli najviše jedna pobeda – jasan je Radosavčev.

MOK Kikinda: Grujić, Vidicki, Rajković, Padejčev, Momčilov, Grujičin, Simić, Urošević. 

sajam zavičaja

Na četvrtom „Sajmu zavičaja – zavičaj kroz privredu, turizam i kulturu” koji je otvoren u hali „Master” Novosadskog sajma učestvuje  oko 120 izlagača iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Crne Gore. Među njima su i članice udruženja žena iz Nakova, Novih Kozaraca i Banatskog Velikog Sela, kao i predstavnici udruženja „Krajiški višeboj”. Učesnike sajma je posetio Mladen Bogdan, predsednik gradskog parlamenta.

-Važnost sajma je u povezivanju našeg naroda u matici i u regionu, Ovde možemo da vidimo svu osobenost i posebnost koju je naš narod poneo iz svih krajeva iz kojih potiče. Tu smo i da pružimo podršku našim udruženjima koja se ovde predstavljaju. Ovo je prilika i da se susretnemo sa prijateljima iz regiona i dogovorimo nastavak saradnje i zajedničke projekte. Važno je da vodimo politiku prisajedinjenja i ujedinjenja jer zajedno možemo sve  – rekao je Bogdan.

Cilj manifestacije je okupljanje, povezivanje i jačanje saradnje institucija, organizacija, zavičajnih i srodnih udruženja iz Srbije i regiona. „Sajam zavičaja” pokazuje bogatstvo naše kulturne baštine.

-Doneli smo tkanje, pletenje, vez. Naravno, poneli smo i našu pitu krompirušu čime smo želeli i da predstavimo manifestaciju koju u Novim Kozarcima održamo redovno- „Pitijadu“-navodi Radmila Radulović iz Udruženja žena Novi Kozarci.

Ovaj tradicionalni sajam kulture, privrede i turizma organizuje Pokrajinski Fond za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, a finansijski ga podržava Vlada Vojvodine. Manifestaciju su otvorili pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu Aleksandar Sofić i direktor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima Aleksandar Đedovac.

vlada srbije

Vlada Srbije saopštila je broj na koji građani, slanjem SMS poruka, mogu da poklone novac za saniranje posledica zemljotresa u Turskoj i za pomoć porodicama poginulih.

Broj je 1003, cena poruke je 200 dinara, i može da se pošalje sa mreža svih mobilnih operatora u Srbiji.

Jug Turske je u ponedeljak, 6. februara, pogodio razoran zemljotres u kojem je poginulo više od 24 hiljade ljudi, od čega više od 3,5 hiljade u Siriji. Još uvek traje spasavanje preživelih, a materijalna šteta je ogromna.

sveta tri jerarha 1

Pravoslavni vernici 12. februara slave uspomenu na Sveta tri jerarha: Svetog Vasilija Velikog, Svetog Grigorija Bogoslova i Svetog Jovana Zlatoustog. Praznik je u kalendaru označen crvenim slovom i krsna je slava mnogih porodica, crkava i manastira.

Sveti Vasilije Veliki bio je čuven po književnoj mudrosti, retorici i filozofiji. Sveti Grigorije Bogoslov svoju veličinu iskazao je u svetosti vrlinskog života, dok je Sveti Jovan Zlatousti bio čuven po besedama i tumačenju Svetog pisma.

Prema narodnom verovanju, Sveta tri jerarha štite narod i životinje od jakih vetrova i mrazeva. U pojedinim krajevima, čobani se na ovaj dan okupljaju i  sviraju frulu.

Crkva Sveta tri jerarha u Ćovdinu (Petrovac na Mlavi)
Crkva Sveta tri jerarha u Ćovdinu (Petrovac na Mlavi)

Po tome kakvi vetrovi duvaju toga dana, kako se veruje, može da se prognozira kakvo će vreme biti tokom godine. Ukoliko duva s juga, godina će biti dobra i bogata, severac donosi lošu godinu s hladnim vremenom. Istočni vetar donosi nestašice, a zapadni blagodet, bar što se tiče ribe i mleka. I ako vetra nema – dobro je, čeka nas vesela i bogata godina.

Prvi put posle 150 godina mošti Sveta tri jerarha su juče iznesene iz Hrama Uspenija Presvete Bogorodice u selu Fenj, u rumunskom delu Banata, i donesene u Beograd, u Hram Svetog velikomučenika Trifuna u Malom Mokrom Lugu. U ovoj crkvi ostaće još danas.

P1130198

Sunčani zimski dan pogodovao je ljubiteljima vina, vinogradarima i vinarima u Iđošu da se, i ove godine, uoči Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, okupe na degustaciji i dodeli priznanja najuspešnijima na 23. „Danima vina“.

Apsolutni pobednik na pokrajinskom nivou je Udruženje vinogradara i ljubitelja vina „Taraški vinogradi“ iz Taraša, čije je crveno vino „merlo“ dobilo najbolje ocene žirija.

– Ovo vino smo zajedno proizveli u Udruženju. Pri kraju berbe bilo je malo kiše, ali ko je sa ljubavlju radio, uspeo je da proizvede dobro vino. Imamo 35 članova i oko 15 hektara pod vinogradima. I prošle godine smo u Iđošu osvojili prvo mesto na nivou Pokrajine, sa istom sortom vina, ali mislim da nam je ovogodišnje vino još bolje – rekao je Miloš Marovac iz „Taraških vinograda“.

„Beli burgundac“, „rajnski rizling“ i „Morava“ nazivi su vina Jelene Stepanov iz Porodičnog podruma vina „Kepul“ iz Iđoša. Ova vina nagrađena su zlatnim medaljama, što je porodici Stepanov donelo i titule mesnog i gradskog pobednika.

– Čast nam je i ponosni smo što smo ove godine dvostruki pobednici sa našim  „belim burgundcem“. Sa ovim vinom pobeđivali smo i u Vršcu i u Inđiji. Vino je prepoznato i kod sudija i tržišno – kaže Jelena Stepanov. – Prošla berba bila je kvalitetna jer smo sačuvali plod u teškoj godini za vinogradare. Radimo uglavnom bele sorte i ovo nam je prva nagrada u 2023. godini.

Grad podržava “Šaslu” i trud vinogradara

Pobedničke pehare uručio je gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, koji je, sa predsednikom Gradskog parlamenta, Mladenom Bogdanom, prisustvovao manifestaciji.

– Ovde su vredni ljudi i dobri vinogradari i vinari, i svake godine je kvalitet vina na sve višem nivou, što pokazuje da trud i rad daju rezultate. Čestitam svim pobednicima i želim im još bolje godine. Udruženje „Šasla“, koje na izuzetan način predstavlja svoje mesto i grad Kikindu, i mi u lokalnoj samoupravi, potrudićemo se da se za ovu manifestaciju i iđoška vina nadaleko čuje – rekao je Lukač.

Vinogradari “doskočili” lošem vremenu

Organizatoru, Udruženju vinogradara i vinara „Šasla“, stiglo je 214 uzoraka. Ocena je da su se vinogradari, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, potrudili da održe kvalitet vina.

– Bele sorte su pretrpele šok, prvo od vrućine, zatim zbog obilne kiše, dok su crna vina zadržala kvalitet. Radilo je pet komisija, sa 22 eminentna ocenjivača, koji su za medalje odabrali 179 vina, što pokazuje kakav je kvalitet. Vina nisu vrhunska, ali su najbolja moguća sa postojećim kvalitetom grožđa. Na „Danima vina“ takmičenje je u kategorijama: bela vina, roze, crvena, desertna vina i „šiler“. „Šiler“ je vino između rozea i crvenog vina i najčešće se pravi tako što se kupažira– rekao je Branislav Brojčin, predsednik Upravnog odbora Udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ i dodao da ovo Udruženje nikada nema manje od 60 aktivnih članova.

„Šiler“ je vino koje proizvodi i Đura Martinov iz Iđoša, član Upravnog odbora „Šasle“. Ovo i vino „merlo-kaberne“ iz njegovog podruma, nagrađeni su srebrnim medaljama.

– Pravim oko 1.500 litara vina iz svog vinograda. Imali smo sušu, ali smo zalivali, inače ne bismo dobili ni dovoljnu količinu, ni kvalitet. Grožđe nije bilo naročito slasno prošle godine, ali je vino zadovoljavajuće i veoma sam zadovoljan plasmanom. Uskoro nam počinju radovi u vinogradima –  zimi pijemo vino, ostali deo godine radimo – kaže Martinov.

Za dobar rod – i osveštanje vinograda

Stotinak gostiju i meštana prisustvovalo je osveštavanju vina, a sveštenici Kikindskog namesništva osveštali su i vinograd Vase Dudaja, člana Udruženja, na kojem je obavljeno i simbolično orezivanje.

– Vinograd je zasađen 2017. godine. Na površini od oko 15 ari zastupljene su sorte „italijanski rizling“ i „frankovka“. Proizvodimo, godišnje, oko 600 litara vina. Nadamo se da će ova godina biti bolja od prethodne. Mi radimo iz hobija, ali se trudimo da postignemo što bolji kvalitet.

Posle odluke žirija, na degustaciji – ocena gostiju

Finale „Dana vina“ započelo je i završeno degustiranjem pristiglih uzoraka. Pored pobednika, zadovoljni su i domaćini i gosti jer su vina u Iđošu opravdala očekivanja.

Uprkos uslovima koje ne mogu da kontrolišu, proizvođačima su se isplatili napori da održe kvalitet, u nekim vrstama čak i da ga poboljšaju. Na iđoškom zubatom suncu danas su svi uzorci sijali i nije bilo nezadovoljnih na 23. „Danima vina“.