Најновије

Komora1

Kako poslovati sa digitalnom imovinom, kako je koristiti za investiranje i računovodstveno obraditi i gde je i kako moguće pretvoriti je u realan novac i obrnuto, bile su teme današnjeg stručnog skupa u Regionalnoj privrednoj komori u Kikindi.

Stručni skup je deo prvog kripto karavana Srbije pod nazivom „Uslovi poslovanja sa digitalnom imovinom – od investiranja do računovodstva“, u organizaciji Pokrajinskog Sekretarijata za privredu i turizam, namenjenog pravnim i fizičkim licima.

Kriptovaluta je nova vrsta digitalnog novca koju u potpunosti kontroliše njen vlasnik. Najpoznatiji je bitkoin koji je samo jedna od više hiljada digitalnih valuta. Zahvaljujući tome što je van domašaja institucija i posrednika, omogućuje direktne uplate, štednju i još mnogo toga.

Posle vesti o prevarama sa kriptovalutama, važno je istaći da je ova valuta potpuno legalna na tržištu, rekao je Slavoljub Arsenijević, podsekretar u Sekretarijatu za privredu i turizam Vlade Vojvodine.

– Naša zemlja je među prvima koje imaju Zakon o kriptovalutama. Ideja je da se privrednici upoznaju sa zakonskim okvirima tržišta. Zakon otvara mogućnost da se sa ovom valutom radi kao i sa drugim sredstvima i da investitori mogu da dođu i da na taj način ulažu u srpska preduzeća, kao i da firme uzmeđu sebe rešavaju finansijske transakcije, što može da bude veoma korisno. Naša prireda je, zbog tranzicije, tehnološki 30 godina u zaostatku u određenim granama u odnosu na druge zemlje. Ovde smo u korak sa tehnologijama u finansiranju – istakao je Arsenijević.

Posle Sombora i Subotice, Kikinda je treći grad u kojem se održava stručni skup na ovu temu.

– O ovoj temi nema dovoljno informacija. Na seminar smo pozvali privrednike,  privredna društva i preduzetnike koji su se odazvali u većem broju. Verujem da će se, vremenom, uključivati i firme – rekao je Tibor Horvat, predsednik Regionalne privredne komore sa sedištem u Kikindi.

Na seminaru su govorili  edukatori i investitori prve akademije u Srbiji specijalizovane za kriptovalute – „CTB kripto konslating“, prvi ovlašćeni kripto računovođa, Miloš Praštalo, i predstavnici kripto-menjačnice.

– Digitalna imovina postoji u onlajn svetu i, kada imate onlajn menjačnicu, onda možete da kupite kriptovalute ili da ih prodate. Mi smo prva kripto-menjačnica koja je dobila licencu od Narodne banke Srbije. Postoji zabluda o kriptovalutama da su nesigurna imovina, zato na našem sajtu zainteresovani mogu da prouče sve aspekte kripta koji je trenutno jedna od najsigurnijih imovina na svetu. Sve prevare koje su povezivane sa tim bile su zbog ljudi, ne zbog  tehnologije – istakao je Igor Mirković iz „ECD kriptomenjačnice“.

On je dodao da je Narodna banka Srbije izdala dve licence za kripto menjačnice u Srbiji, a Komisija za hartiju od vrednosti i odobrenje za izdavanje dva digitalna tokena (vrste digitalne imovine) koji su u funkciji već godinu dana i po tome naša država zauzima visoko mesto u svetu.

Cepovi 1

Posle samo dva meseca prikupljanja plastičnih čepova na dečijem igralištu na trgu, danas je konstruktor i darodavac korpe, dr Milan Brkin, otključao prepuno srce od žice i čepovi su predati korisnicima Centra za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama “Naša kuća”.

– Kao privatnik koji se bavi konstrukcijom mašina i kao građanin, osetio sam obavezu da napravim nešto za grad, da pokažemo  da brinemo o Kikindi i da se bavimo humanim radom. Gledao sam u drugim gradovima kako je to rešeno i želeo sam da naša posuda za čepove bude najveća – rekao je dr Milan Brkin, vlasnik firme „Metalotehnika grup“ iz Kikinde.

Brkin dodaje da humanitarna akcija nije završena i da će, u dogovoru sa Gradom, biti još lepih iznenađenja iz njegove firme.

Čepove su preuzeli korisnici Dnevnog boravka „Naše kuće“, zadovoljni što će im, ovom donacijom dece i roditelja koji dolaze na igralište, biti ispunjena želja.

– Verujem da ćemo sada imati dovoljno novca za kupovinu sublimacionog štampača za šolje i majice, za koji već neko vreme sakupljamo sredstva – kaže Nikoleta Pavlov, v. d. direktorica Centra. – Građani nam i u naše prostorije donose čepove i mogu, ukoliko žele, i dalje to da čine.

Žičano srce danas je ispražnjeno i na raspolaganju je svoj humanoj deci i starijima našeg grada jer, humanost se uči od malena.

Fejes Klara

Rebalansom budžeta AP Vojvodine koji su poslanici usvojili na jučerašnjoj sednici pokrajinske skupštine, budžet je uvećan za 8,1 milijardu dinara.

Značajna sredstva planirana su za ustanove obrazovanja.  Na listi kapitalnih ulaganja u škole je i Kikinda. Rebalansom pokrajinskog budžeta 150 miliona dinara planirano je za rekonstrukciju Osnovne škole „Feješ Klara“.

Na sednici Skupštine AP Vojvodine, poslanici su dali zeleno svetlo i za izradu plana za transportni gasovod Novo Miloševo- Kikinda, koji će finansirati NIS AD. Zbog povećane proizvodnje kiselog gasa, NIS planira izgradnju gasne turbine u Novom Miloševu i kogenerativnog postrojenja u Kikindi. Naime, kiseli gas koji se do sada samo spaljivao, uz dodatak prirodog gasa, koristiće se za proizvodnju električne i toplotne energije.

Kapitalni deo budžeta pokrajine je rekordan i iznosi 35,3 odsto. Ulaganja su čak tri i po puta veća u odnosu na 2016. godinu.

Kako je istakao predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, to najbolje potvrđuje koliko je pokrajinski budžet snažan zamajac za ekonomski i ukupni razvoj Vojvodine.

Milasinovic 2

„Slučaj Vinča“ i „Muk“ dva su najnovija romana književnika Gorana Milašinovića koje je večeras predstavio u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Milašinović je pisac sa bogatim književnim opusom; za 35 godina objavio je osam romana, knjigu epistolarne proze (pisanje u obliku niza dokumenata), knjigu poezije, knjigu razgovora i zbirku priča. Romani „Apsint“ i „Kamera obskura“ bili su u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.

Autor je, inače, lekar specijalista interne medicine, kardiolog-elektrofiziolog, direktor Pejsmejker centra Univerzitetskog kliničkog centra u Beogradu i redovni profesor na beogradskom Medicinskom fakultetu. Večeras je prvi put bio u Kikindi.

– Veoma sam počastvovan što sam ovde. Ovo je slavan grad sa slavnom istorijom i piscima, ovde se, na svakom mestu, vidi duh Srednje Evrope i Austorugarske. A u toj Srednjoj Evropi jedna od važnih stvari bila je književnost. Poreklom sam Slavonac, pa je i to je razlog što se osećam kao kod kuće – rekao je prof. dr Milašinović.

Dva nova romana su, kaže, stavljena u zajednički kontest jer su oba bazirana na istinitim događajima.

– „Slučaj Vinča“ se bavi ekstremnom humanošću prilikom prve transplantacije koštane srži koja je urađena 1958. godine u Parizu i to je bila i prva transplantacija bilo kog organa u ljudskom telu. U toku naučnog eksperimenta u Institu „Vinča“, ozračeno je pet naših atomista. Izlečeni su zahvaljujući donaciji koštane srži običnih Francuza kojima nije bilo saopšteno da će sigurno preživeti vađenje koštane srž. Za mene je to primer ekstremne himanosti. S druge strane, u romanu „Muk“ je antipod humanosti, besprizorno zlo prema prirodi, masovno ubistvo ptica u krivolovu koji se dogodio 2002 u Bačkoj. Grupa italijanskih lovaca pobila je deset hiljada ptica pevačica zarad hedonizma, gurmanskog specijaliteta koji su pravili. Ova priča poslužila mi je kao potka da ukažem na bezobzirnost prema prirodi koja vodi uništenju homosapiensa, da će možda nestati ljudi, kao što su nestali dinosaurusi i da će, možda, tada doći neka nova vrsta, koja će biti humanija prema prirodi. Svaka naša aktivnost može da sklizne u patologiju, nemar nam je lako dostupan i ne razmišljamo dovoljno.

Na veoma posećenoj književnoj večeri o delima prof. dr Milašinovića govorila je i dr Ana Stišović Milovanović, naučni saradnik na Institutu za srpsku kulturu u Prištini. Jedna od tema bila je i društveni uticaj književnosti.

– Književnost neće promeniti svet, svet menjaju politika, progres, tehnologija, dok je književnost zatvorena u ezoteričnom krugu između pisca i čitaoca, zato su ovakvi susreti veoma važni – zaključio je autor.

NASLOVNA ZA PORTAL 2

I posle višemilionskih ulaganja, put Iđoš- Ada nije legalizovan, nema upotrebnu dozvolu, niti je bezbedan za saobraćaj

Firma Zorana Mileševića „3D- Projekt” kao podizvođač podizvođača za građevinski „poduhvat“ za koji nije bila raspisana ni javna nabavka, a odnosi se na putni pravac Iđoš-most na Tisi kod Ade, naplatiće iz gradske kase čak dva miliona evra(!). Milion evra za navodne hitne radove i isto toliko na ime kamate. Rezultat je blokada računa grada za koju se ovih dana, sugrađani s pravom pitaju kako će uticati na dalje funkcionisanje gradskih preduzeća i ustanova, isplatu socijalnih davanja, planirane investicije…

Da je od početka, više nego sumnjiva poslovna šema preko Fonda za kapitalna ulaganja, predstavljena kao razvojni infrastrukturni projekat, bila zamišljena tako da se ogroman novac slije u privatne džepove, ukazuje niz činjenica. Put ni dan danas, posle višemilionskih ulaganja nije legalizovan, nije dobijena upotrebna dozvola niti je bezbedan za saobraćaj. Ipak, košta nas papreno.

Građani Kikinde dobro znaju ko je Zoran Milešević i da je svojevremeno upravljao Kikindom i kadrirao– kaže prvi čovek grada Nikola Lukač u razgovoru za „Komunu“.

Lukač: Podnećemo krivične prijave protiv Mileševićevih marioneta

Otuda i inicijativa da baš kikindska Direkcija za izgradnju grada bude nosilac posla, dok ni Čoka, Ada, niti Novi Bečej nisu hteli to da prihvate. Ozbiljne zloupotrebe su načinjene, dokumentacija ne odražava realno stanje, a odgovorni koje je Milešević delegirao potpisivali su ono što ne odgovara činjenicama. Zato će Grad podneti krivične prijave protiv pojedinaca koji su bili marionete Mileševića. Takođe, na sudsku odluku ulažemo vanredni pravni lek- reviziju Vrhovnom sudu, uzdajući se da će razum i moral prevladati– ističe gradonačelnik Lukač.

I dok su odgovorni po zadatku aminovali sporne radove, nalazi i „mišljenja“ obilovali su pristrasnostima koje su, iako protivno logici, rezultirale pomenutom presudom, na osnovu koje Milešević otkida pozamašnih dva miliona evra iz budžeta. Ilustrativno je to što ugovor o izvođenju dodatnih radova nikada nije bio sklopljen, a u postupku nije ni utvrđeno ko ih je naložio. Nema ni aneksa prvobitnog ugovora.

„3D- Projekt” naplatiće od Grada 220 miliona dinara

Milešević u sprezi sa saborcima iz prethodnog režima otima od građana Kikinde, dece, sportista, talenata, od kulture, socijalno ugroženih, planiranih investicija… Kakav je „Narvik“, takav je, slika i prilika, i put koji nije završen i nema upotrebnu dozvolu. Grad će izaći iz blokade, redukovanjem prioriteta i troškova. Disciplinovano i odgovorno ćemo preraspodeliti novac i grad će normalno funkcionisati. Neke projekte ćemo možda odložiti, ali od njih nećemo odustati– ističe prvi čovek grada.

Bizarnosti celog slučaja doprinosi činjenica da Grad nije imao nikakav ugovorni odnos sa Mileševićevom firmom, koja je čak propustila rok za prijavu potraživanja, u likvidacionu masu Direkcije. Sudu to nije bilo od važnosti, kao ni to što za radove, iako velike vrednosti, nije bilo tendera.

O poslovanju firme „3D- Projekt” govori i to što je osnovana u novembru 2008. godine (nakon dolaska demokrata na vlast). Od 2019. njeni prihodi su bili nula.

Opor je utisak što odjeci malverzacija bivše vlasti, u Kikindi oličene u Zoranu Mileševiću i njegovim marionetama, i deset godina kasnije, sustižu na naplatu. Čovek koji je ostavio grad bez hotela, bez hladnjače, na rub propasti doveo više firmi, pa i OFK Kikindu, sad je blokirao grad. Kad je dosta? Koliko mu još para treba od Kikinđana?

Nisu se mešali su svoj posao

Tokom vlasti demokrata, nekada ugledni Hotel „Narvik“, pretvoren u ruglo i ruinu, bio je mesto na kom se odlučivalo o sudbini grada. Kako bi sprovodili njegove zamisli, Milešević je, na rukovodeće funkcije, postavljao kadrove koji se nisu previše mešali u svoj posao: od Ilije Vojinovića, Save Dobranića, Branislava Čolaka, Edite Divković, Olivere Kantar, Dragana Stojanovića…

Podizvođač podizvođača

Iako je glavni izvođač celog posla na izgradnji putnih koridora nastupio samostalno na javnoj nabavci, kasnije je zaključio ugovor sa podizvođačem, a taj podizvođač dalje sa firmom „3D- Projekt“. Ipak, Milešević novac nije tražio od onih koji su ga angažovali, već od Grada.

 

 

 

 

 

 

Azaric 1

Braco Azarić, slikar iz Novih Kozaraca, predstavio se i ljubiteljima umetnosti u Beogradu, u Galeriji Ustanove kulture “Božidarac”. Priliku da izlaže u ovom renomiranom umetničkom prostoru dobio je na konkursu koji je raspisala Galerija. Otvaranje izložbe bilo je 14. juna i Azarićeve slike biće izložene još sutra.

– Veoma mi je drago što sam izlagao na ovako značajnom mestu. Izložbu je otvorio  mr Miodrag Elezović, a u programu svečanog otvaranja nastupila je moja koleginica iz Beograda, inače i pesnikinja, Nataša Radosavljević Nera. Izložio sam retrospektivu, slike od početaka mog rada do danas, tridesetak ulja na platnu. Neke slike sam već i prodao – kaže Azarić.

Slikarska kolonija u Novim Kozarcima od petka

Braco Azarić je i osnivač slikarske kolonije „Dani Zdravka Mandića“ koja će, ove godine, u Galeriji kozaračke Vile koja, takođe nosi ime po čuvenom slikaru iz ovog mesta, okupiti dvadeset učesnika – iz Beograda, Novog Sada i Kikinde.

Početak Kolonije je u petak, 23. juna, u 18 sati i biće označen otvaranjem izložbe slikarke iz Kikinde, Dušanke Pap Vujević. Umetnici će stvarati tri dana, i u nedelju, u Vili, biće priređena izložba radova nastalih na ovom skupu. Koloniju organizuju Galerija “Zdravko Mandić” i crkveena opština, uz podršku Mesne zajednice i Grada.

Komarci

Kako je i bilo najavljeno, prskanje komaraca sa zemlje urađeno je juče i danas na teritoriji grada i naseljenih mesta.

– Vremenski uslovi bili su odgovarajući i larvicidno i tretiranje odraslih formi komaraca urađeno je u svim zgradama, javnim ustanovama i drugim objektima u Kikindi, u ulazima i prolazima, na barama i kanalima i u zoni gradskog trga, gde se radilo u ranim jutarnjim satima – rekla je za „Kikindski portal“ Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave.

Tretiranje je uradila novosadska „Ciklonizacija“. Korišćeni su preparati Aqua K-Othrine EW 20, Larva Stop i Vectobac 12 AS. Odluku o vrsti tretmana doneli su Gradska uprava i novosadski Poljoprivredni fakultet na osnovu brojnosti odraslih i larvicidnih formi komaraca, objasnila je Narančićeva.

Ona dodaje da se brojnost obe forme komaraca redovno kontoliše, i u skladu sa tim, i u zavisnosti od vremenskih uslova, tretmani će biti ponavljani u toku leta, sve do septembra, prskanjem sa zemlje i iz aviona, koje može da se očekuje narednog meseca.

viber_image_2023-06-21_09-02-32-682

Kako protiče rehabilitacija pet kilometara državnog puta od Bašaida do Melenaca, uverio se danas na licu mesta gradonačelnik Nikola Lukač. Radovi u koje će biti uloženo 245 miliona dinara bez PDV-a, izvode se po nalogu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a izvođač je Vojput doo Subotica, precizirao je Lukač.

-Ovo je jedan od najfrekventnijih putnih pravaca i za Kikindu je veoma značajan. Nekoliko godina smo iz Grada i Mesne zajednice apelovati i došlo je na red da se ova saobraćajnica kvalitetno uradi.  U ovoj godini sa „Putevima Srbije” biće izgrađen kružni tok na ulazu u Bašaid, čime će crna saobraćajna tačka biti rešena. Hvala republičkoj i pokrajinskoj Vladi koje nam izlaze u susret i imaju sluha za naše potrebe i zahteve- istakao je gradonačelnik.

U sklopu rehabilitacije kolovoza, posle struganja pohabanog i oštećenog završnog sloja asfalta, popravke oštećenog nosećeg sloja, sledi izrada novog nosećeg sloja i konačno sloj asfalt betona debljine 5 cm. Predviđeno je i ojačavanje bankina slojem tucanika u širini od 1,5 metara sa obe strane kolovoza kao i uređenje putnog zemljišta u širini eksproprijacije.

-Radovi su počeli 5. juna, rok je 100 dana i biće završeni krajem avgusta. Trenutno je angažovano 20 kamiona i 10 raznih tipova mehanizacije, kao i  40 ljudi. Radovi su obeleženi adekvatnom saobraćajnom signalizacijom- rekao je je predstavnik izvođača, diplomirani inženjer Dragoljub Šugić.

Predsednik Saveta MZ Bašaid Bojan Mikalački istakao je važnost radova za stanovnike tog sela.

-Rehabilitacija ovog puta je značajna za meštane, ali i za sve koji prolaze ovuda na putu ka Zrenjaninu, Novom Sadu ili Beogradu. Kružni tok godinama tražimo i zahvalni smo što će taj problem biti rešen-napomenuo je Mikalački.

[supsystic-gallery id=4]

Debatni klub Tehnička

Debatni klub na temu ljudskih prava za učenike srednjih škola održan je u utorak, u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“. Takmičenje je organizovano radi promocije ljudskih prava i sloboda, razvijanja kulture dijaloga, kao i govorničkih veština srednjoškolaca. Organizovao ga je lokalni zaštitnik građana, Milan Novaković, u saradnji sa Gradom Kikinda.

Na teme eutanazija, smrtna kazna i zabrana nošenja oružja za sve građane Srbije, argumente za i protiv ukrstili su predstavnici tri srednje škole: Ekonomsko-trgovinske, Tehničke škole i Gimnazije.

– Iz naše škole učestvuje maksimalan broj učenika – troje koji debatuju i dvoje ispitivača. Pripremali smo se dvadeset dana uz pomoć profesorice Eržebet Lerinc. Izvukli smo eutanaziju, protiv, i zabranu nošenja oružja, za. Važno je da znamo da debatujemo jer je danas razgovor zapostavljen i moramo da naučimo kako se pravilno komunicira – rekao je Žarko Utržan, učenik trećeg razreda smera ekonomski tehničar i predsednik Učeničkog parlamenta u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

Posle iznošenja argumenata o temama koje su dobili, učesnici su odgovarali na pitanja i svi su pokazali zavidan nivo kulture komunikacije. Po mišljenju žirija, najbolji su bili đaci Tehničke škole: Radmila Trajkovski, Boris Šejmeši i Ognjen Zivlak.

Žiri su činili ombudsmani – zaštitnici građana iz Novog Sada, Kragujevca, Kraljeva, Pančeva i iz beogradskih opština Voždovac i Stari grad.

– Važno je da se, od najranijih dana, neguju moć reči i moć debate. Došla sam da podržim takmičenje jer smatram da mladi moraju da nauče, kada ih tome stariji već nisu naučili, da debatuju, da razgovaraju sa argumentima a ne sa svađom, ružnim rečima i drugim neeadekvatnim načinima komunikacije. Debata je veoma potrebna našem društvu – izjavila je docent doktor Dragana Ćorić, pokrajinska zaštitnica građana.

Događaju su prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta, i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje.

– Debata je veoma važna za zdrav način komunikacije i ona bi trebalo da krasi javni život i javno obraćanje – naglasio je Bogdan. – Bitno je da mladi znaju da, samo debatom, odbranom svojih argumenata, može da se dođe do rešenja, da se stvari rešavaju u institucijama i da nema drugog načina osim razgovora, da je to jedini način rešavanja sporova i da to treba da negujemo. Kikinđani su vrlo žustri i borbeni kada brane svoje stavove, a svi učesnici ovog debatnog kluba su pobednici.

Bogdan je dodao da će Grad Kikinda uvek podržavati događaje koji neguju kulturu govora, debate i pravilan način razgovora i rešavanja problema.

 

 

CDA_1382

Gradonačelnik Nikola Lukač iskoristio je priliku da još jednom poseti izložbu „U velikom formatu – slike akademika“ u novom galerijskom prostoru Narodnog muzeja, pre zatvaranja izložbe.

Lukač je istakao da ovaj moderan prostor, u koji je uloženo približno 20 miliona dinara služi za ponos Narodnog muzeja, kao i Grada Kikinde.

Postavku na kojoj su predstavljeni radovi devet autora, od Peđe Milosavljevića do Petra Omčikusa, inače poklon umetničkoj zbirci Srpske akademije nauka i umetnosti, možete pogledati još danas i sutra.

U društvu i kroz razgovor sa Jelenom Ciganović, kustoskinjom istoričarkom umetnosti, sutra će biti zatvorena izložba koja je svečano otvorila ovaj predivan galerijski prostor. Kustoskinja će za razgovor sa posetiocima biti dostupna od 16 do 20 sati.