Најновије

penzioneri

Penzioneri sa najnižim primanjima na teritoriji grada uskoro mogu da očekuju solidarnu pomoć za koju su imali pravo da konkurišu oni koji imaju primanja niža od 20.693,53 dinara. Kako saznajemo od predsednika Udruženja penzionera Kikinda Milana Periza, u narednih deset dana biće distribuirani paketi sa brašnom i kuhinjskom hemijom.

– Prijavilo se 300 penzionera. Od PIO Fonda dodeljeno nam je, za ovu solidarnu pomoć, oko 260 hiljada dinara i mi smo to rasporedili na 130 paketa sa po pet kilograma brašna i hemijom za kuhinju. Komisija je, od prijavljenih, odabrala penzionere sa najnižim primanjima, to su oni koji mesečno dobijaju manje od 16 hiljada dinara – kaže Periz.

Pojedinačna vrednost paketa je 2.100 dinara i po selima će ih distribuirati „Kikindski mlin“ i STR „Papirko“, dok će penzionere u Kikindi iz Udruženja pozivati telefonom da dođu da ih preuzmu, objašnjava Periz.

On dodaje da su ovom udruženju, kao reprezentativnom, opredeljena sredstva iz PIO Fonda i dodeljena im je organizacija raspodele solidarne pomoći, ali da su za pakete mogli da se prijave svi penzioneri, bez obzira na to kojem udruženju pripadaju.

zeleznica kikinda

Kikinđani su prvi voz dočekali pre 166 godina, čak 27 godina pre Beograđana. Pruga Segedin- Velika Kikinda- Temišvar bila je prva na jugoistoku Evrope

Tog novembra 1857. godine banatska varoš sa oko 15.000 stanovnika našla se na evropskom koloseku. Zvižduk parne lokomotive prvi put se začuo u nedelju 15. novembra u 15 sati i to na novoigrađenom „gvozdenom putu“  koji je Veliku Kikindu povezao sa Segedinom i Temišvarom. U okićenoj i nedovršenoj staničnoj zgradi vrvelo je od jutarnjih sati. Dolazak prvog voza propraćen je svečano i sa velikim uzbuđenjem. Okupio je tadašnje gradske i dištriktske zvaničnike i gomilu radoznalog sveta- gospodu, zanatlije, seljake, đake. Svi oni došli su da se svojim očima uvere u novo čudo tehnike.

Pruga Segedin-Velika Kikinda-Temišvar bila je deo 700 kilometara duge magistrale koja je povezivala evropske centre: Beč,Bratislavu, Budimpeštu, sve do Bazijaša, elitne banje i luke na Dunavu.

Vest o dolasku prvog voza, danima su prašnjavim, kikindskim sokacima javljali dobošari. Međutim, pored oduševljenja, izgradnja pruge naišla je i na brojne primedbe i negodovanja- dim iz lokomotive je otrovan, varnice mogu zapaliti trščane krovove i žito, zvuk lokomotive plaši stoku…

Meštani kojima je zemljište oduzeto radi izgradnje pruge bili su nezadovoljni obeštećenjem. Činjenica je, međutim, da je pruga ovom delu Banata donela privredni bum. Pet godina posle njenog puštanja u saobraćaj, u Kikindi je sa radom počeo prvi parni mlin, ubrzo potom i ciglarska industrija.

Železnička stanica u Kikindi građena je od 1854. do 1857. godine, po projektu Franca Doletska. Prugu su projektovali Matijas Seto i Jozef Koler. Glavni projekat uradilo je francusko preduzeće „Ernest Ganini“. Građena je po standardima za pruge prvog ranga.

Prugom će kasnije saobraćati mnogi čuveni vozovi: „Ostend ekspres“, „Keleti ekspres“, „Balkan ekspres“, kao i „Orijent ekspres”, sinonim za luksuzno putovanje.

Iste godine kada je puštena u saobraćaj pruga Velika Kikinda-Segedin-Temišvar- 1857. godine, odbijen je zahtev Velikog Bečkereka da se gradi pruga do Velike Kikinde. Da nije pravi trenutak za to, ocenilo je i tadašnje kikindsko poglavarstvo. Kako su obrazložili, nisu rešena svojinska pitanja i obeštećenja građanima za oduzeto zemljište za izgradnju pruge Segedin-Temišvar, stoga, nisu hteli da ulaze u nove materijalne poteškoće.

Splet okolnosti, političke prilike i poslovni interesi uticali su na to da Kikinda dobije železnicu čak 26 godina pre Zrenjanina.

Tek 27 godina nakon puštanja u saobraćaj železničke trase Segedin- Velika Kikinda- Temišvar, izgrađena je pruga Beograd-Niš.

I FRANC JOZEF I TITO

Istorija beleži i to da je upravo ovom prugom 1869. godine car Franc Jozef stigao u posetu Kikindi. Putovao je na otvaranje Sueckog kanala. Istom prugom u naš grad, plavim vozom, doputovao je Josip Broz Tito. Bilo je to 1956. godine, prilikom Titovog povratka iz poseta Sovjetskom Savezu i Rumuniji. Na železničkoj stanici dočekalo ga je više desetina hiljada građana.

 

Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

 

400848868_362557852801851_7402255188155443254_n

Sugrađanka Tanja Nožica svoj 60. rođendan proslavila je otvaranjem prve samostalne izložbe u četvrtak, 16. novembra, u Galeriji kulturnog centra. Počela je da slika pre 2,5 godine i od tada je četkicu i platno ne ispušta iz ruku.

-U Kulturnom centru, gde sam zaposlena, 2021. godine organizovana je slikarska radionica koju je vodila Smiljana Šalgo. Zajedno sa decom koja su je pohađala i ja sam počela da slikam, a s obzirom na to da imam afiniteta prema slikarstvu, brzo sam savladala tehnike. Kada sam naslikala prvu sliku na platnu bila sam prezadovoljna, a bili su  oduševljeni i svi oko mene. Tada sam krenula i ne stajem – priča naša sagovornica.

Do sada je naslikala više od 50 slika i najdraža joj je tehnika akril na platnu.

-Slikam vojvođanske motive. Tu su banatske kuće, salaši, pejzaži, žitna polja, suncokreti tako da je i naziv izložbe „Lepota Banata“. Da se ova izložba ostvari puno su mi pomogli moji unuci Vanja Berber i Mihajlo Piljak. Obojica slikaju u radionici i oni su u stvari zaslužni što sam otkrila svoj talenat. Slike poklanjam dragim osobama – kaže Tanja Nožica.

Na prvoj samostalnoj izložbi Tanje Nožice izloženo je 30 slika.

SLIKA 1_2.5.1

Podrška na delu!

Ogromno interesovanje Kikinđani su iskazali za podršku listi „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane”.

Nakon što su  pre dve nedelje podržali kandidaturu liste „Aleksandar Vučić- Srbija ne sme da stane” za vanredne parlamentarne izbore kada je za svega sat vremena prikupljeno hiljadu potpisa, veliki odziv sugrađana ponovljen je i večeras u Gradskom odboru Srpske napredne stranke u Kikindi, kao i u mesnim zajednicama.

Pokrajinski izbori raspisani su danas i biće održani 17. decembra, kada i parlamentarni.

 

 

 

370227943_1499741854109621_8144980279308694827_n

Povodom Dana Narodne biblioteke „Jovan Popović“ uručene su zahvalnice i nagrade za najbolje likovne i literarne radove na konkursu koji je raspisan povodom 178 godina ove kulturne institucije. I ove godine veliki broj mališana do šest godina rado je slikao svoju omiljenu bajku, a autori najboljih crteža imali su tu čast da budu nagrađeni. Diplome su pripale i učenicima OŠ „6. oktobar“ koji su se potrudili da naslikaju omiljene junake iz bajke. U kategoriji osnovaca nižih i viših razreda proglašeni  su najbolji literarni radovi, a među onima koji su nagrađena je i  Nikolija Mirkov, učenica sedmog razreda OŠ „Đura Jakšić“ koja je osvojila prvo mesto u kategoriji starijih osnovaca.

-Pisala sam o multinacionalnosti u školama odnosno o raznolikosti u školama. Moj motiv bio je da pokažem kako nas različitosti spajaju i da smo svi mi isti bez obzira na boju kože ili veru – istakla je Nikolija.

U ovoj kategoriji drugo mesto osvojili su Katarina Korenkoski iz Beograda i Lazar Novaković iz Užica, dok je treće mesto pripalo Nini Domanović iz Užica.

Lara Petkov, učenica je trećeg razreda OŠ „Jovan Popović“ i osvojila je drugo mesto u kategoriji mlađih osnovaca.

 

-Posebno sam srećna jer i moja škola nosi ime Jovana Popovića. U mojoj priči opisala sam svoju čukun baku Veru. Sigurna sam da me čuva sa neba i ona mi je podarila ovu nagradu – rekla je Lara.

Druga je bila i Natalija Pantić iz Mladenovca, prvo mesto pripalo je Sanji Davidović iz Kikinde i treće su osvojili Sara Petrović iz Knjaževca i Vukašin Bobić iz Kikinde. Za sastav na mađarskom jeziku nagrada je pripala Marieti Molnar iz Ruskog Sela.

Likovni konkurs izazvao je veliko interesovanje, a Dunja Brkin Trifunović iz Narodne biblioteke „Jovan Popović“ kaže da knjiga ne može da se zamisli bez slike.

-Literarani konkurs raspisuje se duže od tri decenije i svake godine imamo odličan odziv. Ove godine pristiglo je više od 200 radova, ne samo iz Srbije, nego i iz Crne Gore i Grčke gde deca imaju dopunsku nastavu na srpskom jeziku.  Imali smo težak zadatak da nagradimo najbolje jer su svi pristigli radovi izuzetni, a presudile su nijanse – rekla je Dunja Brkin Trifunović.

Pored prvog, drugog i trećeg mesta, pojedini radovi su nagrađeni jer u Biblioteci smatraju da deci treba dati motivaciju da nastave da pišu i čitaju.

 

 

skupstina pokrajine

Predsednik Skupštine Vojvodine Momo Čolaković raspisao je pokrajinske izbore za 17. decembar. Prethodno su pokrajinski poslanici usvojili s odluku o raspuštanju pokrajinskog parlamenta.

Za odluku je glasalo 95 poslanika, protiv je bilo četvoro, a nije glasalo njih devetoro.

Predsednik pokraijnskog parlamenta Momo Čolaković je zahvalio poslanicima za rad u mandatu koji je trajao od 31. jula 2020. godine do današnjeg dana.

Potpredsednik Skupštine Vojvodine Damir Zobenica rekao je da se od maja održavaju protesti i postoje zahtevi za odražavanje republičkih izbora i izbora za grad Beograd.

Mi smo na teritoriji Vojvodine, prateći zahteve opozicije da je lokal drugačiji od republičkih vlasti, poštovali da se ne ide na lokalne izbore, rekao je Zobenica i podsetio da se prema rokovima pokrajinskog parlamenta, posle usvajanja budžeta, donosi i odluka o raspuštanju Skupštine i potom raspisuju izbori.

Idemo na izbore konsenzusom vlasti i opozicije da oni budu 17. decembra, rekao je Zobenica koji je konstatovao da je pokrajinski parlament izdržao skoro pun mandat bez ikakvih incidenata.

U obrazloženju odluke, čiji su predlog potpisala 93 od 120 poslanika, navodi se da će izbori za poslanike Skupštine Srbije biti održani 17. decembra i da je celishodnije da tada budu održani i pokrajinski izbori, a ne 2024. godine.

Redovni pokrajinski izbori trebalo bi da budu održani 2024. godine, odnosno imajući u vidu da je sadašnji saziv konstituisan 31. jula 2020. godine, pa je rok za raspisivanje redovnih izbora 2. maj naredne godine.

Uzimajući u obzir da je kratak vremenski razmak od decembarskih izbora za narodne poslanike do redovnih izbora za poslanike u Skupštinu 2024, celishodnije je, prvenstveno sa finansijskog, ali i tehničkog aspekta održati izbore za poslanike Skupštine Vojvodine 17. decembra, navodi se u obrazloženju odluke.

(Izvor: RTV)

ŽPG Gusle 2 (1)

Ženska pevačka grupa Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ održaće koncert u Narodnom muzeju sutra (petak, 17. novembar), od 18 sati. Gosti koncerta biće članovi pevačkih sekcija „Gusala“: Muška pevačka grupa, dečije pevačke grupe i mladi instrumentalni solisti.

Zgrada_Muzeja_i_Arhiva_u_Kikindi

Koncert soprana Pamele Kiš Ignjatov i pijaniste Stefana Rakića koji je, povodom 20-godišnjice osnivanja Nemačkog udruženja Kikinda trebalo da se održi u subotu, 18. novembra, u Narodnom muzeju, odlaže se do daljeg zbog bolesti izvođača, saopšteno je iz ovog udruženja.

ljubicasti novembar

U Srbiji će se i ove godine, sutra, 17. novembra, obeležiti Svetski dan prevremeno rođene dece. Radi podizanja svesti javnosti o problemu prevremenog rođenja, Udruženje roditelja prevremeno rođene dece Srbije „Mali Div“, u saradnji sa gradovima i opštinama, organizuje širom zemlje osvetljavanje zgrada ljubičastom bojom. Akcijom pod nazivom „Ljubičasti novembar“ u Srbiji se, od 2015. godine, pruža podrška prevremeno rođenoj deci i njihovim roditeljima u skoro 30 gradova i opština i institucija od javnog značaja.

Kikinda će se, i ove godine, pridružiti akciji. Sutra, u 18 sati, Gradsku kuću će obasjati ljubičasta svetlost, u znak podrške svim roditeljima i njihovim malim divovima.

Prevremeno rođenom smatra se svaka beba rođena pre punih 37 nedelja gestacije. U svetu se, svake godine, pre vremena rodi 15 miliona beba; u našoj zemlji više od četiri hiljade, ili 11 beba svakog dana. Neke od njih su na rođenju teške manje od kilograma. Prevremeno rođenje je vodeći uzrok smrtnosti dece mlađe od jedne godine i drugi vodeći uzrok smrtnosti dece mlađe od pet godina. Svake godine, zbog prevremenog rođenja, u svetu umre milion beba.

Nakon rođenja, ove bebe se mogu suočiti sa čitavim nizom komplikacija uzrokovanih njihovom nezrelošću. U zavisnosti od gestacijske nedelje u kojoj su rođena, procenat prevremeno rođene dece sa kasnijim dugoročnim zdravstvenim teškoćama je od 30 do čak 60 odsto.

368310182_225334417234450_4672370365897758126_n

U nedelju, 19. novembra od 8 do 16 časova u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53 biće organizovani preventivni pregledi.  Prema rečima direktorice Doma zdravlja dr Biljane Marković građani će moći da izmere telesnu masu, a biće im dostupno i izračunavanje stepena uhranjenosti, merenje krvnog pritiska, određivanje glikemije, glikoliziranog hemoglobina (HbA1C) i lipidni status.

-Ni ovoga puta nema zakazivanja, već je dovoljno samo da građani odu do zdravstvene ustanove od 8 do 16 sati. Država ovim pregledima želi da ukaže na značaj prevencije i da preventivne preglede učini pristupačnijim građanima. Građane će pregledati specijalisti opšte medicine, a pacijente molimo da za laboratoriju dođu do 12 sati  zato što  se određuju masnoća i šećer u krvi – rekla je dr Marković.

U proteklom periodu rađeni su ultrazvuk dojke, PSA test, pregledi štitaste žlezde, kao i kardiološki pregledi sa kontrolom nivoa glukoze, triglicerida i holesterola u krvi.