Најновије

Tanja_Still Donovan von Martens

Globalni trend u umetničkom svetu doneo je i nove načine povezivanja i stvaranja umetničkih dela u svim oblastima. Tako nastaju i kod nas sve popularnije umetničke rezidencije, kada se kreativci pozivaju da žive u drukčijem okruženju i sarađuju i stvaraju sa drugim umetnicima.

Jedna takva saradnja dovela je u Nove Kozarce Tanju Anderson, plesačicu, koreografkinju i profesoricu modernog plesa iz Švedske. Tanja je studirala u Stokholmu i Njujorku, živi u Geteborgu, a u Nove Kozarce je stigla zahvaljujući prijateljstvu započetom na samom severu Švedske, na festivalu „Strange places“ („Čudna mesta“).

– Tamo sam sam upoznala glumca Stefana Ostojića. Ja sam izvodila plesni performans „Drugi jezici“, a on je igrao svoju predstavu „Lala“. Sprijateljili smo se, mnogo smo razgovarali o radionicama i nastupima, a on je bio i na mojoj radionici plesa. Zainteresovala sam se za klovnovsku igru i improvizaciju i ostali smo u kontaktu. Nakon toga dobila sam ideju za projekat i poželela sam da Stefan bude deo njega. Ima još jedna stvar koja nas povezuje – opsednuta sam biciklima, a baš u to vreme Stefan je bio na turneji biciklom po selima. I ja želim to isto da uradim sa svojim projektom.Tvoj prvi dolazak u Srbiju bio je upravo u Nove Kozarce, na umetničku rezidenciju.

– Da, došla sam u Stefanovu kuću na osam dana i tu smo započeli projekat „Strašna Tili“. Radi se o svetskoj šampionki u biciklizmu, Šveđanki Matildi Tili Anderson koja je sa 16 godina otišla u Čikago. Bio je to kraj 19. veka, kada su mnogi Šveđani emigrirali u Ameriku. Tili je zarađivala kao krojačica kako bi kupila bicikl, i sedam godina je bila šampionka u više biciklističkih disciplina. Zvali su je „Strašna Šveđanka“. Onda se dogodilo da su u Sjedinjenim državama zabranili ženama da se bave biciklizmom, uopšte sportom, sa obrazloženjem da je nemoralno, opasno po zdravlje i nije ženstveno. Bio je to kraj njene karijere i njenih snova. Predstava je o tome šta nam je usađeno da smemo ili ne smemo da radimo u životu – kaže Tanja.

Rad će se nastaviti na umetničkim rezidencijama, na istoj ili sličnim relacijama?

– Kako je predstava kombinacija modernog plesa, klovnovskog i fizičkog teatra, i žive muzike, pored nas dvoje, učestvuju dvojica muzičara na sintisajzeru i trombonu, iz Malmea i Geteborga, a rediteljka je glumica-klovn iz Stutgarda, tako da ćemo, već početkom naredne godine nastaviti rad, verovatno u Malmeu. Premijera je planirana, najkasnije, za proleće 2025, nakon čega ćemo putovati sa predstavom.Kakvi su tvoji utisci o Srbiji? Koliko se razlikuju od onoga što si očekivala?

– U Srbiji je bilo ludo i divno. Bila sam upozorena, ali nisam očekivala gostoprimstvo koje je neiscrpno i toliko prijateljki raspoloženih ljudi. Mislila sam da će sve biti malo grublje, ali ovde su svi divni, a gostoprimstvo je neiscrpno. I jako volim burek. Sigurno dolazim ponovo.

Koja je glavna razlika između Šveđana i ljudi u Srbiji koju si uočila?

– Razlikuju se u glasnoći. Uz to, Srbija – Švedska je kolektiv naspram individualnosti. Kod nas su ljudi više okrenuti sebi, zatvaraju se u svoje stanove. Postoje istraživanja o tome koliko su i zašto Šveđani toliko usamljeni, to je problem. Zato sam još uvek sam pod utiskom i fascinirana sam koliko su me ovde ljudi srdačno prihvatili.Domaćin u Ruralnoj rezidenciji Novi Kozarci, Stefan Ostojić, kaže da je srećan zbog svih divnih susreta koje je njegova gošća imala u našoj zemlji i utiska koji su ljudi ostavili na nju.

– Mislim da joj je prvo sve bilo malo čudno. Doživela je veliku promenu, živela je ovde, radili smo zajedno i drago mi je svaki put kada vidim koliko se ljudi koji dolaze na mobe ili igranja predstava, sažive sa selom i uvek se raduju novom dolasku i susretu sa meštanima i publikom. Doživljavaju divne stvari, što je znak koliko su i jedni i drugi srećni zbog ovakvih događaja – kaže Ostojić.Tanjin boravak u Kozarcima, iako je posetila i Kikindu i Novi Sad, protekao je u sklapanju novih prijateljstava i to na inicijativu domaćina. Kada je prvi put izašla na ulicu, dobila je tri jabuke, stalno su stizali pozivi za druženje i kafu, imala je besplatnu vožnju taksijem i svi su imali potrebu, bez obzira na jezičku barijeru, da se druže sa svojom Šveđankom, dragom osobom i velikom umetnicom. A ona je, u domovinu, ponela i šlape.

(Foto: Jamie Michael Bivard, Donovan von Martens, Eva Svaneblom, Kikindski portal)

stanislava hrnjak euronews (1)

O aktuelnim temama povodom predstojećih pokrajinskih izbora govorila je kandidatkinja izborne liste „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane”

Predizborna kampanja koja je iznedrila film „Ja Aleksandar, državni gambit”, tekstove u režiji Šolakovih medija u kojima se pominje porodica Aleksandra Vučića, ali i proteste koji su zloupotrebili velike tragedije, koristi se temama nedopustivim za demokratski politički proces, ocenila je Stanislava Hrnjak, kandidatkinja liste „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane”  u gostovanju na TV Euronjuz upitana o dosadašnjem toku predizborne kampanje.

– Sa druge strane, imate listu „Vojvodina ne sme da stane” gde pričamo o periodu od 2016 do 2023. godine, i o tome šta je bila polazna tačka u AP Vojvodini i koliko je za sedam i po godina urađeno u kojim oblastima. Rezultati oslikavaju našu kampanju- istakla je Hrnjakova. Na pitanje da li su pokrajinski izbori u senci republičkih, odgovorila je:

– Rezultat ne može da bude u senci. Razgovaramo dugo sa našim građanima, sada još intenzivnije, a nekada smo bili opcija koja u vreme Demokratske stranke, 2012. nije imala prostora u medijima, pa smo dobili najveći broj glasova. Dobar glas se daleko čuje.

Hrnjakova je napomenula da pokrajinsku listu čine, pre svega, pošteni ljudi, koji razumeju da AP Vojvodina i Srbija treba da nastave putem razvitka, te da su prisutni svi predstavnici lokalnih samouprava u Vojvodini, kao i koalicioni partneri.

Dostignuća Pokrajinske vlade u proteklih sedam i po godina značajna su u svim segmentima društva, istakla je.

– Budžet AP Vojvodine je 2016. godine iznosio 57,8 milijardi, 11 milijardi je bio dug, stopa duga blizu 20 odsto. Tokom 2023. imamo tri rebalansa, završavamo godinu sa 123 milijarde, a stopa javnog duga je ispod 5 odsto. To sve svedoči o privrednom rastu. Kikinda je, kada smo došli na vlast, imala budžet 2,1 milijardu, a 50 odsto je bio zadužen. U Vojvodini je bilo 160.000 nezaposlenih, a danas ispod 90.000. Napravili smo zaista veliku razliku, a da li ima onoga što čeka i tek treba da se uradi, ima- rekla je Hrnjakova.

GRAĐANI PREPOZNAJU RAZLIKU

Osvrnula se i na period bivše vlasti u Vojvodini predvođene Bojanom Pajtićem.

– Lokalne samouprave nisu imale ozbiljne investitore, velika je bila nezaposlenost, veliki dugovi, podsetiću i na Razvojnu banku Vojvodine koja je obezbeđivala kredite bez pokrića demokratama.

Kandidatkinja za pokrajinsku poslanicu napomenula je da aktuelna vlast rešava probleme lošeg kvaliteta pijaće vode, a da se decenijama time niko nije bavio. Kikinda ima 99 odsto završenu fabriku vode, treba da krenu suve probe, objasnila je Hrnjakova.

– Mi smo iskreno i posvećeno radili, uverena sam da narod ne greši, da sve vidi i pravi razliku između onog ko mrzi i nema političku platformu i onih koji prave rezultate. Imate opoziciju koju okuplja Đilas, više niko ne krije, bez obzira da li je to desnica ili prozapadne stranke. Građani biraju da li će se vratiti u prošlost, jer mi imamo iskustva s tim ljudima, to nisu nova lica na političkoj sceni. Verujem u građane, izbori su prilika da se svi predstavimo, a oni da ocene- poručila je Stanislava Hrnjak.

U BOLNICI NEKADA 9, SADA 53 SPECIJALIZACIJE

Na konstataciju voditelja da je jedan od prethodnih gostiju, Bojan Kosteš iz LSV, istakao da kikindska bolnica ima samo jednog ortopeda, Hrnjakova je podsetila da bolnica sada ima savremeni CT, dok je 2013. u vreme DS, dobila servisiran iz pančevačke bolnice.

-Ako hoćete da dobijete specijalistu, znate da za to treba pet godina. Mi imamo ortopeda koji radi i dvojicu lekara na specijalizaciji ortopedije. U vreme kada se LSV pitala, oni su sedeli skrštenih ruku na blokiranom računu. Imali smo tada devet, a sada 53 specijalizacije. Danas na imamo ultrazvuk proizveden 2022. godine. Ključna razlika je kada imate plan i kada ga nemate- rekla je Hrnjakova.

O KOALICIONIM PARTNERIMA

Na pitanje voditelja o koalicionim partnerima, kandidatkinja za poslanicu u Skupštini Vojvodine, odgovorila je:

– Mi smo najpre u koaliciji sa narodom, jer dnevno komuniciramo. U razgovoru sa građanima, znate tačno šta ih muči, šta možete da rešite sad, a šta za godinu, dve, odnosno u perspektivi. SVM je naš koalicioni parner koji je već tradicionalan. Nažalost izgubili smo Ištvana Pastora, predsednika Skupštine AP Vojvodine koji je bio izvrstan čovek, vrlo mudar političar, imali smo jaku dobru saradnju- navela je Hrnjakova.

Upitana da prokomentariše snimak na kom funkcioner SPS-a iz Blaca peva uvredljivu pesmu o predsedniku Vučiću, rekla je:

– Mislim da je to vrlo neprimereno i nepristojno. Naš jedini fokus je da predstavimo građanima rezultate i nastavimo da se borimo za Vojvodinu i Srbiju.

 

 

 

 

 

 

Sava Grabic - Copy (2)

Nema odmora za nostalgičare, romantičare i humanitarce. I pred ove praznike, „Pazzia Night Club” i Fejsbuk grupa “Kikindski korzo” priređuju dve muzičko-tematske večeri koje, svaki put, donose sjajnu muziku i atmosferu i nailaze na veliko interesovanje sugrađana, bez obzira na datum rođenja.

Veče „Volim 90-te“ sa DJ-em Momčilom Momeksom Markovim, biće održano u petak, 22. decembra, od 21 sata. Žurka je humanitarnog karaktera – ulaznica je slatkiš za paketiće „Crvenog krsta“.

Najbolji doček Nove godine možda će biti upravo na sledećem događaju, na Velikoj novogodišnjoj disko žurci, ponovo u petak, 29. decembra, sa muzikom po izboru DJ-a Save Grabića. Veče nezaboravnih hitova počinje u 21 sat, cena ulaznice je 200 dinara.

Saradnja ovog kluba i nostalgičara iz „Kikindskog korzoa“ traje već nekoliko godina, organizacijom, po mišljenju mnogih, najboljih muzičkih žurki u gradu. Da to proverite, ukoliko već niste, budete humani i sretnete se s generacijom, pred ove praznike imate dve lepe prilike u Dositejevoj 36.

408320720_673113241637552_610074513554718059_n

U pozorištu „Lane“ tokom decembra tradicionalno se igra novogodišnji repertoar.  Na to da stiže Nova Godina mališane podseća okićena  bašta, kao i sala, foaje i sve prostorije koje su u znaku predstojećih praznika.

-Sutra,  10. decembra, je premijerno izvođenje predstave „Čarobna kapa Deda Mraza“ za koju sam pisao tekst, dok je režija kolektivna. Ova predstava obići će veći deo naše zemlje, a u komadu su dva patuljka, dobra vila, Deda Mraz i svi oni biće okupirani problemima koje ćemo uz pomoć dece uspešno rešiti. Nedelja, 24. decembar rezervisana je za još jednu premijeru „Vecin novogodišnji kolačić“ po tekstu dramaturga Srpskog narodnog pozorišta Nikoline Đukanović. Tekst je raspevan, ima i dosta pevanja, lepih gegova. Reč je o komediji čija radnja se dešava u veštičinoj kući – saznajemo od Aleksandra Maletina, direktora ovog pozorišta.

U nedelju 17. decembra je komad „Novogodišnji ukras“, a 31. decembra u 14 sati je doček dečije Nove godine.

Svake nedelje u decembru predstave će se igrati u dva termina u 17 i  u 19 časova.

 

 

Smrt coveka (6)

Dva razloga za slavlje imali su večeras u Narodnom pozorištu. Predstava „Smrt čoveka na Balkanu“ odigrana je pedeseti put, što je, kažu glumci, ozbiljan broj igranja za teatar van velikih centara.

– Srećan sam što imamo ovaj jubilej u Kikindi. Mi to računamo kao kada se u Beogradu, recimo, neka predstava odigra 200 ili 300 puta. I večeras imamo radost igre, kao svaki put – rekao je glumac Mihailo Laptošević.

Glumac Slavoljub Matić podsetio je da dugovečnost predstava nije retkost u kikindskom teatru.

– Ovo pozorište ima nekoliko predstava koje su odigrane više od 150 i više od sto puta, i mnogo komada koji su igrani već 70-80 puta – istakao je Matić. – Sada smo tek na pola puta onoga što želimo sa ovom predstavom, a to je da je odigramo 150 puta jer je ovo pozorište poznato po tome što dugo neguje svoje predstave.

U predstavi igraju i: Miljan Davidović, Mina Stojković, Marina Vodeničar, Nikola Joksimović, Gordana Rauški, Miljana Marić, Marija Ostojić, Branislav Knežević, Vladimir Maksimović, Branislav Čubrilo Rus i Jožef Pocik.

Direktorica Pozorišta, Milena Živkov, istakla je značaj jubilarnog izvođenja.

– Veliki je značaj jubileja ove predstave jer, na žalost, mnogo komada ne doživi 50. izvođenje. Publika obožava ovu predstavu, i naša, i u mestima u kojima smo gostovali – kaže direktorica i dodaje da su u toku čitanje tekstova i pregovori sa rediteljima kako bi se, ukoliko bude dovoljno novca iz budžeta, u drugom delu sezone, pripremila još jedna premijera.

„Smrt čoveka na Balkanu“ igra se na maloj sceni i večeras se tražila karta više. Izvođenju su prisustvovali i autor teksta i reditelj, Miroslav Momčilović, dugogodišnji glumac, upravnik i direktor Pozorišta, Branislav Šibul i, u ime lokalne samouprave, resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

Istovremeno, koktelom posle predstave, obeležen je i 73. rođendan Pozorišta. Dan kikindskog teatra je 2. decembar jer je 1950. godine, na taj dan, premijerno izvedena prva predstava za građanstvo.

Ovo je usledilo nakon što je, 14. juna iste godine, Izvršni odbor Narodnog odbora grada Kikinde doneo “Rešenje o obrazovanju Uprave Gradskog pozorišta” sa zadatkom preuzimanja svih potrebnih radnji i mera za što brže otvaranje Gradskog pozorišta. Zvanični početak rada Pozorišta označava se na dan prve premijere, „Koštane“, Bore Stankovića, u režiji Save Pavlovića.

 

Orlic2

Kandidat liste „Aleksandar Vučić- Srbija ne sme da stane” dr Vladimir Orlić posetio je danas Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi. Orlića su dočekali Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora, Nikola Lukač, potpredsednik kao i veliki broj članova stranke.

– Potrebna nam je ubedljiva pobeda, kao što je to poručio  predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Pripadati našoj stranci i biti deo politike koja nam je donela istorijske promene je stvar za ponos. Ništa od toga ne bilo moguće da nije naših ljudi koji vole Srbiju i koji su već pokazali svojim velikim srcem da za njih ništa nije teško – poručio je Orlić na sastanku sa članstvom u Kikindi.

 

 

Nenaslovljeni dizajn (21)

Korisnici daljinskog grejanja u centru grada dobili su letke koje potpisuje Opozicija Kikinde, i u kojima optužuje JP Toplana za, navodno, najskuplje grejanje u Vojvodini.

Kikindskoj Toplani spočitavaju „loše rukovođenje i nestručan kadar”. te da je „u oktobru grejanje radilo tri dana, a naplaćena je puna cena”. Letkom se građani pozivaju da 17. decembra „kazne naprednjake” na izborima.

Međutim, sugrađani koji su pročitali letak, teško mogu da se ne sete kako je to današnja opozicija, a nekadašnja vlast vodila ovo gradsko javno preduzeće. Pravo i direktno u poslovni sunovrat.

Na to podseća i direktor Toplane Dušan Marjanović.

– Tadašnja vlast, sada opozicija, tu „Toplanu“ je do 2012. godine dovela na korak do propasti, napravivši dug u iznosu od preko 300.000.000,00 dinara kada je bila i blokirana (od strane JP “SRBIJAGAS“), dok je u toku gotovo svake grejne sezone, za vreme rukovođenja od strane „stručnih ljudi”, broj havarija bio preko 40.

Prošle godine, u toku cele grejne sezone, bilo je svega 4 havarije, dok od početka ove grejne sezone, nije bila NIJEDNA. Za istih tih jedanaest godina, od kada je vodi naprednjačko rukovodstvo, JP „TOPLANA“ Kikinda je izmirila milionske dugove, nasleđene od rukovodstva iz redova prethodne vlasti. Pored toga, samo u poslednjih šest godina investirano je iz sopstvenih sredstava i uz podršku grada Kikinde 150.000.000,00 dinara što je skoro 50 % vrelovodne mreže, stare preko 40 godina, koja je bila gotovo neupotrebljiva- podseća Marjanović i dodaje:

– Rukovodstvo sada, uspeva redovno da plaća svoje obaveze prema JP“SRBIJAGAS“ i EPS AD od kojih nabavlja energente.

Zaboravljena je činjenica da je kikindska Toplana jedina pre dve godine smanjila cenu grejanja za u proseku 10 % , usklađivanje cena vrši se po metodologiji koju je propisalo ministarstvo, a usklađuje se sa tržišnom cenom gasa i struje koje su znatno niže od cena na svetskoj berzi, zbog subvencionisanja cene od strane DRŽAVE REPUBLIKE SRBIJE! Oktobra meseca bilo je 17 grejnih dana, shodno usklađivanju sa spoljašnjim temperaturama, kako je propisano gradskom Odlukom, a što je kroz analitiku lako proverljivo i dokazivo, te je i samo fakturisanje bilo u skladu sa istim.

Došli smo u situaciju da nam pridike drže „ONI“ koji su bili „EKSPERTI“ za blokirane račune i više milionske dugove, oni koji su sebi spomenik „USPEŠNOG“ rukovođenja podigli u samom centru Kikinde-Hotel „NARVIK“ SVI VIDE!- zaključio je direktor „Toplane”. 

 

Druga zdravstvena stanica

Besplatni preventivni pregledi biće organizovani i ovog vikenda, u nedelju, od 8 do 16 sati u Drugoj zdravstvenoj stanici i u Opštoj bolnici.

U ambulanti u Svetosavskoj 53 muškarci stariji od 49 godina moći će da urade PSA test kojim se otkriva tumor prostate. Za žene stard 40 godiije ona u Bolnici će biti organizovani ultrazvučni pregled dojke i mamografija po potrebi. Pacijenti kod kojih se bude sumnjalo na bolest, biće upućeni na dodatnu dijagnostiku.

Za pregled nije potrebno zakazivanje, navode u Domu zdravlja koji organizuje besplatnu prevenciju.

405963181_363598302829033_3093757177110573266_n

Pobednici kviza „Moja Kikinda, otkrijmo gde živimo“ su učenici Ekonomsko trgovinske škole. Ekipu u sastavu Anđela Škorić, kapiten, Sreten Rakin, Nemanja Jezdimirović i Sanja Mileusnić za takmičenje je pripremala profesorica geografije Marija Mišković.

-Srećni smo što smo pobedili, ponosni smo što predstavljamo školu i sigurna sam da ćemo i narednih godina biti učesnici. Za kviz smo se pripremali dva meseca i svi smo se, pre svega, dobro zabavili, a potom i naučili puno toga o našem gradu – rekla je Anđela Škorić.

Drugo mesto zauzeli su osnovci škole „Sveti Sava“, treći su bili đaci iz „Žarka Zrenjanina“, a četvrti učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Ekipe, ali i sam kviz, podržao je gradonačelnik Nikola Lukač koji im je čestitao na osvojenom plasmanu i uručio vredne nagrade.

 

-Najviše treba da volite svoj grad i svoju državu, kao i da poštujete  i volite svoju porodicu, učitelje, nastavnike i profesore koji vam pomažu da stičete nova znanja sa kojim ćete jednog dana zameniti nas u odlučivanju i rukovođenju. Važno je upoznati se sa sredinom u kojoj živimo jer ćemo je više voleti i ceniti. Kikinda je grad dobrih ljudi, multinacionalna i multikulturalna sredina u kom svi živimo u miru i za mene je najlepši grad na svetu – istakao je gradonačelnik Lukač.

Kviz i knjigu osmislio je profesor geografije Miroslav Grujić.

-Pohvalio bih sve ekipe koje su učestvovale u ovogodišnjem serijalu jer su pokazali izuzetno znanje. Ovo je drugi put da je ekipa iz srednje škole pobednik što pokazuje i da su osnovci pokazali da poznaju svoj grad. Pobednici iz Ekonomsko-trgovinske škole zasluženo su osvojili prvo mesto – rekao je Grujić.

Organizator devetog ciklusa kviza je Kancelarije za mlade, a ove godine učestvovali su učenici 15 osnovnih i srednjih škola, napomenula je Dunja Češić, koordinatorka Kancelarije za mlade.

– Kviz je zabavni način da deca i mladi steknu znanja o svom gradu, o istoriji, znamenitostima, kulturi, tradiciji, manifestacijama i svemu što Kikindu čini posebnom – dodala je Dunja Ćešić.

Svaka škola koja je učestvovala osvojila je klimu. Svi učesnici finala dobili su vaučere u iznosu od 10.000, 5.000 i 2.000 dinara.

Postoji mnogo priča, mitova i legendi o tome zašto su Banaćane Lale? U kakvoj su vezi cvet lala i stanovnici Banata?

Ili je, ipak, u pitanju nešto drugo pošto je lala i reč turskog porekla i znači domaćin, gazda?

Zanimljivu priču otkriva nam Slavica Gajić, kustos- etnolog Narodnog muzeja Kikinda. 

Pogledajte.

Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.