Најновије

vatrogasci-nis-(10)

Učenici nižih razreda osnovnih škola imali su priliku da se upoznaju sa ljudstvom, opremom i vozilima vatrogasno – spasilačke jedinice koja radi u okviru pogona „Severni Banat“ kompanije NIS. Deca su mogla da isprobaju različitu opremu, da se upoznaju sa vatrogascima, da vide kako izgleda unutrašnjost vatrogasnog kamiona, a na kraju su ih vatrogasci, po vrelom danu rashladili vodom iz vatrogasnog šmrka, što je đake najviše oduševilo. Cilj je da se predstavi jedinica koja radi važan posao, rekao je Milan Borenović, rukovodilac pogona za proizvodnju nafte i gasa „Severni Banat“, kompanije NIS.

-Osim što su obučeni za gašenje požara, pripadnici ove jedinice su obučeni i za spasavanje. Iako pripada Naftnoj industriji Srbije na raspolaganju je lokalnoj samoupravi i svim građanima. Ponosimo se svim ljudima zaposlenim u ovoj službi, ali i opremom koju imamo. Ovo je prilika i da edukujemo naše najmlađe sugrađane – istakao je Borenović.

Predstavljanju pomenute jedinice prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Saša Tanackov i Nebojša Jovanov.

-Vatrogasci su, pre svega, hrabre i humane osobe i ovim vrlinama treba da podučavamo decu. Jedinica kompanije NIS u Kikindi često pomaže u gašenju požara i čuvanju života naših građana. Uz nas u uvek u kriznim momentima, a prošle godine ova služba dobila je nagradu za humanost u znak zahvalnosti za sve ono što čine za sve nas – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Učenici prvih i drugih razreda nagradili su  vatrogasce spasioce crtežima.

A.Đ.

 

 

 

 

 

Milica-Oblaci

Manifestacija Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS), „56. Majska izložba“, na kojoj su predstavljeni radovi umetnika svih devet sekcija, u svojoj završnici, održanoj u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu, tradicionalno uključuje i dodelu priznanja. Velika nagrada „Geneza“ dodeljena je Milici Bajić Đurov za scenografije u predstavama „Oblaci“ (Nina Plavanjac – Stevan Bodroža) Narodnog pozorišta u Kikindi i „Na pragu“ (Hasan Erkek – Stevan Bodroža), Regionalnog pozorišta u Novom Pazaru.

Tema „Majske izložbe“, „Geneza“, donela je različite percepcije autora u sagledavanju stvarnosti i njene estetizacije u umetničkom izrazu, a upravo rad Milice Bajić Đurov istakao se u različitim medijima mnogobrojnih umetnika.

Ova scenografkinja, rođena u Beogradu, diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti, gde je i magistrirala. Titulu doktora nauka, u oblasti teorije umetnosti i medija, stekla je na beogradskom Univerzitetu umetnosti. Profesor je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

– Autentičan autorski pečat u scenografskom stvaralaštvu nastojim da ostvarim kroz jedinstvenu i uspešnu vizuelno-prostornu (i vremensku) interpretaciju dramskog teksta koja daje specifičnu notu scenskom izvođenju, u skladu sa rediteljskim konceptom, te na suptilan način omogućava da se prikaže ponekad i ono što je iza teksta, iza izgovorenog, odglumljenog – kaže prof. dr Milica Bajić Đurov za Kikindski portal.

Obe scenografije, u Kikindi i u Novom Pazaru, nastale su u saradnji sa, kako ističe, sjajnim rediteljem Stevanom Bodrožom.

– U predstavi „Oblaci“ scenografija sadejstvuje s izvođačima na sceni, prateći slike iz života čuvenog Dušana Vasiljeva – objašnjava scenografkinja. – Na crvenom kružnom visokom podijumu, scenski elementi uspostavljaju prizore toplog doma, školske učionice, dečije igre, rata, ljubavi i postratnih patnji. Veliki oblak (kao znak, intencionalno satkan u nijansama crvene boje) lebdi nad kružnom platformom, transformiše se i na kraju, simbolički, pada preko scene i u njemu svoj nebeski život nastavlja preminuli Vasiljev.

U obema predstavama radnja se odvija na podijumu, postavljenom na sceni, i oko njega, a sama scenografska rešenja karakteriše izražena simbolika, istovremeno  autohtona i sinhronizovana sa rediteljskim, kostimografskim, glumačkim i drugim aspektima pozorišnog čina.

– Predstava “Na pragu” nosi drugačiji senzibilitet. Shodno tome, poetika scenskog izvođenja i scenografije sprovedena je u drugačijem ključu – dodaje. – To je priča o malom čoveku koji s porodicom napušta zavičaj i odlazi u grad, u potrazi za snom koji ih vodi “u maglu melanholije i patnje”. Scenografsko rešenje prožima obrise prošlog života označenog u bujnom rastinju koje je potisnuto sumornim sivim levitirajućim okvirom njihovog novog skučenog stana. Nameštaj se uvodi u prostor kao da se spušta s neba – tako se i njemu vraća. Transparentna draperija deli podijum po vertikali i omogućava igru senki i silueta aktera, dajući nova značenja izgovorenom. Donji nivo scene, ujedno je i prostor u kome se duše preminulih opraštaju od milih i napuštaju ovaj svet.

Prof. dr Milica Bajić Đurov za svoj rad višestruko je nagrađivana. Između ostalih, dobitnica je Godišnje nagrade za scenografiju Malog pozorišta „Duško Radović“, dve godišnje nagrade ULUPUDS, priznanja za scenografiju predstava „Gospođa ministarka“ i „Emigranti“, kao i predstave „X+Y=0“, rađene po delu Borislava Pekića.

U kikindskom pozorištu, svojim inventivnim scenografskim rešenjima, obogatila je, 2015. godine, i predstavu „Murlin Murlo“ koju je, po Koljadinom delu, režirao Boban Skerlić.

S. V. O.

pcelari 1

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i privrede raspisalo je dva javna poziva za subvencije pčelarima i proizvođačima šećerne repe, a prijave za ovu finansijsku podršku moguće su do 5. jula.

Za subvencije u pčelarstvu, po košnici pčela, prijave mogu da podnesu poljoprivredni proizvođači koji imaju prijavljeno najmanje 20, a najviše 1.000 košnica, a podsticaj po košnici iznosi 1.000 dinara. Podsticaji se odnose na ovu godinu, a prijave mogu podneti putem platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji.

Kada je reč o podsticajima za proizvođače šećerne repe, ova finansijska podrška odnosi se na useve iz prošle godine. Pravo na podsticaj od 35.000 dinara po hektaru ostvaruju pod određenim uslovima. Proizvođači šećerne repe mogu da ostvare pravo  po hektaru prijavljene i zasejane šećerne repe, a najviše do 500 hektara za ostvareni prinos od najmanje 50 tona po hektaru. Takođe, korisnik ima pravo na ovu subvenciju, s obzirom da je reč o usevu iz 2023. godine, ako je celokupan ostvareni prinos isporučio šećeranama.

Prijave za ovaj vid podrške, podnosi se preko Pisarnice republičkih organa uprave u Beogradu ili poštom na adresu resornog ministarstva – sa naznakom Uprava za agrarna plaćanja.

 

Maja-Gojkovic-Kapija-uspeha-12

Muzej „Tera“ dobitnik je nagrade „Kapija uspeha“ u kategoriji kulturno- istorijskog turizma. Priznanje dodeljuje Privredna komora Vojvodine najboljim kompanijama i pojedincima za postignuti kvalitet usluga u oblasti turizma. Nagrade je uručila predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković koja je poručila da će  Vlada Vojvodine nastaviti da, zajedno sa kompanijama koje ovde posluju gradi još bolju turističku ponudu, ulaganjem u  infrastrukturu i razvoj postojećih potencijala.

-Priznanje je dokaz da kultura i umetnost, koja je i naša primarna delatnost, može da bude značajan zamajac turizma jednog mesta. „Kapija uspeha“ dodeljena nam je za programe koje razvijamo, koji uključuju veliki broj korisnika, kao i one koji se odnose na razne socijalne grupe. Na taj način privlačimo sve više posetilaca u Kikindu i u Muzej „Tera“ – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Naš sagovornik za 11. jun u 19 sati, u Galeriji „Tera“, najavljuje razgovor sa multimedijalnom umetnicom Tanjom Ostojić iz Berlina koja je bila učesnica simpozijuma 2013. godine. Već 15. juna biće organizovan celodnevni program u Muzeju „Tera“. Ovom prilikom biće organizovane radionica za roditelje sa malom decom tokom koje će moći da se utiskuju stopala ili šake mališana u ploče od gline. Tokom dana organizovaće se i radionica „Tera herc“ sa Konstantinosom Petrovićem koja će se bazirati na upotrebu boja u muzici i svetlosti.

U ovoj kulturnoj ustanovi uveliko se pripremaju za predstojeći Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“ koji će trajati tokom jula. I ove godine on će okupiti renomirane umetnike iz sveta koji će stvarati monumentalne skulpture.

A.Đ.

 

 

 

grafika-centar-(1)

Sunovrat nekadašnje fabrike „Grafika“ počeo je prelaskom u vlasništvo novokneževačke „Lepenke“. Sledom različitih događaja ona je zatvorena i  25 godina objekat je bio potpuno napušten. Nedavno ga je kupio Bojan Đurović, za koga je ulaganje u prostor nekadašnje fabrike „Grafika“  bilo dobro ulaganje.

-Pratim prodaje i kada je ovaj objekat ponuđen nisam imao dilemu da li da ga kupim s obzirom na to da su pojedini zakupci pokazali interesovanje da otvore trgovinske objekte u Kikindi, a nisu imali odgovarajuću lokaciju. Zgrada je na dobrom mestu i može da zadovolji potrebe budućih zakupaca tako da je u toku rekonstrukcija kako bi se što pre otvorile nove radnje – istakao je za naš list Đurović.

Budući „Houm centar“ imaće pet objekata odnosno odvojenih poslovnih celina, a trenutno se adaptira prostor za dva.

-Ugovor je potpisan sa dva trgovinska lanca „Forma ideale“ i „Jisk“. Ove firme nemaju prodajna mesta u Kikindi, a njihovo otvaranje biće dobro za sve građane na teritoriji grada i okolnih mesta. Do sada su, za kupovinu u pomenutim radnjama, morali da idu u Zrenjanin. Za preostali prostor još uvek su u toku pregovori. Nekoliko je zainteresovanih i ostaje da se vidi ko će biti još na ovom prostoru. Ugovori su dosta složeni i puno je elemenata na koje se obraća pažnja tako da pregovori duže traju – napominje naš sagovornik.

U objektu će se zaposliti pedesetak radnika, predviđa Đurović jer je minimalni broj po prodajnom mestu 10 do 12 zaposlenih. Deo radnika u kompaniji „Forma ideale“ već je zaposlen i, kako saznajemo, na obuci je u zrenjaninskom salonu, a do 28. juna otvoren je konkurs za pozicije prodavac junior i montažer. Kako na sajtu „Jiska“ nema ponuda za posao u Kikindi pretpostavka je da su za ovu kompaniju već odabrani budući radnici.

-Trudimo se da sve građevinske radove i pristupne puteve završimo što pre. Najrealnije je da će se lokali kompanija „Jisk“ i „Forma ideale“ otvoriti krajem jula, početkom avgusta, a moja obaveza je da ih predam ranije. Za preostali prostor, nadam se da će biti završen u oktobru, novembru – naveo je Đurović.

Bojan Đurović kaže i da je Kikindi neophodna stanogradnja, pošto nema dobru ponudu stambenog prostora. Kako se bavi i ovim poslom razmišlja da, ukoliko pronađe adekvatnu lokaciju, izgradi jednu do dve zgrade.

A.Đ.

ODLIČNA SARADNJA SA GRADOM

Lokalna samouprava pokazala se kao odličan partner, dodao je Bojan Đurović.

-Ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisam imao toliko pomoći kao u Kikindi. Želim da istaknem profesionalnost i brzinu prilikom prikupljanja sve neophodne dokumentacije što je meni, kao investitoru, puno značilo jer nisam gubio vreme i mogao sam da se fokusiram na posao zbog kog sam i kupio zgradu – rekao je Đurović.

 

 

foto-nsrs-milenko

Predsednik Poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane Milenko Jovanov ugostio je delegaciju opštine Srebrenica, koju su činili načelnik opštine, odbornici, predstavnik Srpske pravoslavne crkve i privredici iz Srebrenice.

Milenko Jovanov je ocenio da se srpski narod suočava sa teškom situacijom i pritiscima, bez obzira na prostor na kojem živi. Osvrnuo se na nedavno održanu sednicu Generalne skupštine UN, na kojoj je izbegnuto, zahvaljujući predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, da se našem narodu utisne stigma, navodeći da Rezolucija jeste usvojena, ali ne apsolutnom većinom, kako su predlagači očekivali. Jovanov je naglasio da se jedinstvom srpskog naroda i uzajamnom podrškom svi problemi mogu savladati.

Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić se zahvalio na svim uloženim naporima Srbije u UN i na bratskoj podršci. Grujičić je, zajedno sa ostalim članovima delegacije, upoznao narodne poslanike sa trenutnom političkom i privrednom situacijom u Srebrenici, ukazujući na veoma značajnu temu održavanja lokalnih izbora, u oktobru ove godine.

Sagovornici su se složili da je od izuzetnog značaja održavanje jedinstva srpskog naroda u Srebrenici i da treba nastojati da se uspostavi što širi konsenzus političkih aktera uoči održavanja lokalnih izbora.

Domaćini delegacije opštine Srebenica bili su, pored Jovanova, i Nevena Đurić, zamenica predsednika Poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – Srbija ne sme da stane i Dušan Marić, predsednik Parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.

Foto: Printskrin FB

RCT-prezentacija-(3)

Svoje, na državnim takmičenjima nagrađene naučno-istraživačke radove večeras su, u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“, predstavili polaznici Regionalnog centra za talente (RCT) „Dušan Vasiljev“. Školska godina na izmaku bila je izvanredno uspešna za polaznike Centra, ujedno i njihove mentore – trinaestoro polaznika, osnovaca i srednjoškolaca je, na upravo završenim državnim takmičenjima, osvojilo čak 21 priznanje.

Predstavljanje su pratili roditelji i svi zainteresovani za teme koje su ovi talentovani učenici izabrali za svoja istraživanja.

– Ne opterećujemo roditelje u toku godine onim što deca rade i zato, već desetak godina, organizujemo prezentacije radova – kaže rukovodilac Centra, profesor Srđan Srdić. – Ovo nije ni slično njihovim nastupima na takmičenjima, svedenije je i kraće, ali dovoljno da se stekne elementarna predstava o tome šta se od njih može očekivati u budućnosti. U moru informacija koje i ne želimo uvek da znamo, čini mi se da je ovo jedna od onih koje bi morale uvek da budu u prvom planu, koje god da je dete i kakva god da je vrsta uspeha u pitanju, a da ima veze sa uloženim radom.

U ime lokalne samoupravem događaju su prisustvovale Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski. Prisutnima se obratila Dijana Jakić Kiurski, istakavši da je naš grad sve više prepoznat po talentovanim i pametnim mladim ljudima.

– I ove godine Regionalni centar za talente dao nam je povod za ponos i verujem da će tako biti i ubuduće, dokle god imamo ovako pametne i vredne đake koji rezultate ostvaruju pre svega zahvaljujući svom talentu, ali i predanom radu, trudu i požrtvovanosti, kao i velikom odricanju i ljubavi i interesovanju koje pokazuju za znanje i naučno-istraživački rad. Mentori su, takođe, pokazali  koliko se nesebično daju i sa njima predano rade. Ovo je i raritet, da jedna mala sredina ima veliku koncentraciju dece koja su dragocenost našeg društva. Zato Regionalni centar može i dalje da očekuje bezrezervnu podršku svog grada. Vama, deco, želim uspeh u daljem školovanju i životu, da budete hrabri i da istrajete u svemu lepom i korisnom što započnete, da budete priznati i cenjeni – rekla je zamenica gradonačelnika.

Milica Tomić pohađa drugi razred Gimnazije. Inače je, na svetskom takmičenju u istraživačkim radovima u oblasti prirodnih nauka, održanom u Turskoj, osvojila dve zlatne medalje. Za takmičenje talenata tema su joj bili proračuni verovatnoće pojave zemljotresa.

– Svojim radom, proračunom karte seizmičkog hazarda u fizici želim da dokažem da je moguće da, na taj način, odredimo i aproksimiramo stepen seizmičke ugroženosti neke regije, u ovom slučaju, našeg grada – objašnjava Milica.

Učenica trećeg razreda Gimnazije, Svetlana Ćulafić, u Centru za talente aktivna je od početka srednje škole.

– Takmičim se iz istorije. Prošle godine sam, sa radom o istoriji kikindske železnice, bila prva u državi, a ove godine mi je prvo mesto izmaklo za bod. Istraživala sam i pisala o Gimnaziji u Kikindi, od osnivanja do kraja Drugog svetskog rata. Poznavanjem istorije, u primerima iz života možemo mnogo korisnog da naučimo o tome kako su ljudi živeli i da saznamo kako je naš grad izgledao u prošlosti – kaže Svetlana.

Puno dvorište Biblioteke u kojem su se prezentacije pratile sa velikim interesovanjem, pokazalo je, takođe i još jednom, da ovi izuzetni mladi ljudi imaju veliku podršku zajednice.

S. V. O.

mali-maturantski-ples-(8)

Učenici četvrtih razreda gradskih osnovnih škola izveli su „Mali maturantski ples“. Na inicijativu ADZNM „Gusle“ u SC „Jezero“ drugu godinu zaredom organizovana je ova manifestacija.  Ovo je bila prilika da đaci pokažu  koje tradicionalne igre su savladali na časovima fizičkog u školama, a sa njima su bili i njihovi drugari iz Škole folklora „Gusala“.

-Jedna od tri tradicionalne igre koje su zaštićene kao nematerijalno kulturno nasleđe je „Malo kolo“s obzirom na to da je to najpopularniji igrački obrazac u Vojvodini. „Gusle“ su nosilac zaštite i naša je obaveza da čuvamo našu tradiciju. „Mali maturantski ples“ pokazao je da naša deca rado uče da igraju narodne igre. Naši umetnički rukovodioci i saradnici od septembra su radili u osnovnim školama. Nadamo se da će ova manifestacija zaživeti i proširiti se i na region – istakao je direktor ADZNM „Gusle“ Zoran Petrović.

Više od 300 učesnika na ovaj način oprostili su se od svojih učiteljica, a učestvovale su škole „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“, „Đura Jakšić“, „Jovan Popović“, „Vuk Karadžić“ i „Feješ Klara“ u kojima se od septembra radi na ovo projektu.

-Dugo godina škole sarađuju sa „Guslama“ i rado smo podržali ovaj projekat. Za sve škole značajno je da đake učimo da čuvaju tradicionalne vrednosti, a naši učenici rado su prisustvovali ovim časovima. Nadamo se da će projekat proširiti i na sela – napomenuo predsednik Aktiva direktora i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš.

Male maturante sa tribina su podržali njihovi roditelji, a podršku plesu pružila je i lokalna samouprava. Predstavnici Grada, na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem prisustvovali su plesu, a prvi čovek grada pozdravio je učenike i okupljenu publiku.

-Naši osnovci su uz maturantski ples zakoračali u više razrede. Uz pesmu i igru čuvaju običaje, a započinju i novu tradiciju. Ostaje nam da im poželimo sreću u nastavku školovanja, ali i da pokažemo da njihov grad misli na njih. Ovo je najlepši način da završe školsku godinu i pozdrave se od svojih učitelja i učiteljica – precizirao je Nikola Lukač.

Ples je organizovan kao završetak projekta koji su zajednički realizovali umetnički rukovodioci i asistenti ADZNM „Gusle“, gradske škole i lokalna samouprava.

 

A.Đ.

 

 

bvs-bazen-1

Letnja sezona na otvorenim bazenima počinje 22. juna u Kikindi i u Banatskom Velikom Selu i na dan otvaranja  za sve posetioce  ulazak će biti besplatan. Cena dnevne ulaznice za odrasle je 300 dinara, a za decu 200 dinara.  Sezonska karta za 50 ulazaka je 7.500 dinara, za 25 ulazaka  je 4.500, a za 10 ulazaka je 2.000 dinara  Sezonska kartice plaća se 400 dinara.

 

-Za korisnike 3+ kartice obezbeđeno je 30 odsto popusta. Po 20 procenata popusta mogu da ostvare učenici sa prosekom 5,00, uz svedočanstvo ili knjižicu, kao policija i vatrogasci, prosvetni i medicinski radnici, uz potvrde o zaposlenju. Isti popust od 20 odsto obezbeđen je i za vojsku, uz legitimaciju, kao i za roditelje ili staratelje koji samostalno vode neposrednu brigu o deci. Za penzionere, uz penzionersku karticu,  je  50 odsto popusta – istakao je Dejan Pudar, direktor SC „Jezero“.

Besplatan ulazak imaće deca do 7 godina, trudnice, osobe sa posebnim potrebama  i njihov pratilac, kao osobe sa invaliditetom uz potvrdu.

Kupljene sezonske ulaznice mogu se iskoristiti do 31. maja 2025. godine. Prodaja karata počeće 10. juna na recepciji hale Sportskog centra „Jezero“ Kikinda. Za plaćanje gotovinom od 3. do 10. juna sezonska letnja dopuna od 50 ulazaka je 6.000 dinara.

brainfinity-finale-(2)

Kikindski đaci su dokazali da su najbolji u Srbiji u rešavanju logičkih zadataka. U finalu „Brainfinity“ takmičenja ekipa Gimnazije „Dušan Vasiljev“ zauzela je prvo, a učenici Osnovne škole „Đura Jakšić“ drugo mesto.

Gimnazijalci Mila Radlović, Filip Babić, Milica Savković i Jana Strajnić drugi put su prvaci.

-Na ovom jedinstvenom takmičenju učestvujemo peti put. Kao ekipa takmičimo se još od osnovne škole i kako su svi učesnici osim mene maturanti, dogovorili smo se da nastavimo sa ovom praksom pošto postoji kategorija takmičara 18+ – istakla je Mila Radlović.

Interesantno je i da je u finalu srednjoškolaca bilo devet ekipa iz Kragujevca i jedna iz Kikinde koja je i stala na pobedničko postolje.

-Ove godine takmičenje nije bilo ni malo lako. Od prvog mesta delile su nas sekunde, ali uspeli smo na vreme da rešimo sve zadatke – dodala je Mila.

Četvoročlana ekipa osmaka Teodora Pribiš, Teodora Ćurčin, Sergej Bogosavljev i Ognjen Đomparin,  već četiri godine zaredom uspešna je u nadmetanju gde učenici u timovima rešavaju probleme u realnom kontekstu, koristeći sve prednosti informacionih tehnologija. „Feniksovci“, kako se ekipa zove, bili su drugi i sa srebrnim medaljama, koje sijaju kao zlato, vratili su se u Kikindu. U njihovoj kategoriji bilo je sedam ekipa.

Na ovom takmičenju radili su se logički, kombinatorno – problemski zadaci sa primenom u svakodnevnom životu.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!