Најновије

cikovi-idjos-(5)

Udruženje „Vreteno“ iz Iđoša organizovalo je prvi „Festival čikova“ kom se odazvalo desetak udruženja. Na ovom događaju, koje je deo obeležavanja Dana sela, a u pripremi slane varijante ovog jela  pobedile su članice građanskog udruženja „Suvača“, druge su bile članice udruženja „Pirot Tulipan“ i treće mesto zauzela je Smiljana Gecić iz Iđoša. U kategoriji slatkih najbolje čikove pripremila je Milena Jovanov iz Iđoša, druga je bila takođe Iđošanka Olgica Nikolin i treće mesto pripalo je udruženju „Dora“ iz Kikinde.

-Na ideju smo došli jer su čikovi tradicionalno jelo ovog dela Banata. Ne postoji kuća u kojima ih žene ne kuvaju. Razne su varijante tako da postoje slatki i slani čikovi i ideja da se organizuje festival rado je prihvaćena. Nadamo se da će ovaj festival trajati dugo – saznajemo od Brankice Mikalački, predsednice udruženja „Vreteno“.

Čikovi se rado prave, a još rađe jedu.  Cilj je i da se očuva ovo jelo od zaborava, a učesnice su pravile i slatke i slane.

-Čikovi se pripremaju od krompira, brašna, jaja. Najpre se krompir skuva i pošto se ohladi izgnječi se, doda se so, jaje i zamesi se sa brašnom. Testo treba da bude meko i od njega se prave veći valjušci koji se seku na sitnije parčiće koje se protrlja sa rukama da bi se dobio valjušak. Kuva se u vreloj vodi i posebno se pravi zaprška od crnog luka, masti i aleve paprike u koju se čikovi uvaljaju. Postoje i slatki čikovi koji se uvaljaju u mleveni mak, orahe, rogač i slično – otkrila je naša sagovornica.

Ekipe su došle iz Ostojićeva, Kikinde, Srpske Crnje i Iđoša.

A.Đ.

Plava-Buba-(2023)

„Plava Buba“ („Blue Beetle“), superherojski film iz 2023. godine biće na repertoaru Bioskopa na otvorenom Turističke organizacije večeras (petak, 16. avgust).

U filmu koji je režirao Anhel Manuel Soto, nedavno diplomirani Haime Rejes stiče oklop koji mu daje supermoći nakon što ga je slučajno odabrala drevna vanzemaljska relikvija poznata kao Skarabej.

Početak projekcije na Starom jezeru je u 21 sat i ulazak je besplatan.

S. V. O.

Tera-atelje

Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ objavio je poziv za podnošenje prijava za učešće na 44. Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti „Tera“ koji će se održati od 1. do 31. jula 2025. godine.

Simpozijum obuhvata koncepciju i izvođenje umetničkog dela od terakote, koje će biti trajno postavljeno u „Terinom“ parku skulptura. Umetnička dela kolekcije su isključivo iz oblasti savremene umetnosti i mogu uključivati: vajarska dela, prostorne instalacije ili druga umetnička dela nastala od gline. Zainteresovani se pozivaju da pismene predloge za učešće na 44. sazivu dostave do 30. septembra. Odabrani kandidati biće kontaktirani za detaljnije informacije i obavešteni o učešću najkasnije do 18. oktobra.

Detaljan tekst konkursa (na srpskom jeziku) i prijavni formular nalaze se na linku : https://terra.rs/symposium-open-call/.

VRTICI-UPIS

Objekti Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“od petka, 16. avgusta, pa do početka nove školske godine neće raditi. Ovaj period biće iskorišten da se svi vrtići pripreme za 2. septembar, kada će oko 1.600 dece krenuti kaže direktorica Kristina Drljić. Radiće se dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

-U novu školsku godinu u vrtiću „Jelenak“ u Nakovu biće otvorena još jedna grupa dece jaslenog uzrasta. U ovu grupu ići će mališani od dve godine, tako da imamo mesta i za decu koja će tokom leta napuniti dve godine. I vrtić „Naša radost“ potpuno prelazi u celodnevni boravak. Oformili smo više grupa celodnevnog boravka, tako da smo dodatno obezbedili krevetiće, posteljinu, sudove, planirana je i veća količina hrane – istakla je Kristina Drljić.

Vrtići „Poletarac“, „Plavi čuperak“ i deo „Mikija“  mališane će dočekati okrečeni. Krečenjem će biti obuhvaćene i kuhinje u svim vrtićima.

-U „Mikiju“ smo uradili i novu rasvetu u kompletnom objektu. Za jaslenu grupu u Mokrinu izgrađena je ograda, kao i za mališane u „Kolibriju“. Posle 60 godina zamenjena je kapija u vrtiću „Leptirić“. Opremili smo radnu sobu za jaslice u Nakovu, a za „Kolibri“ je obezbeđena profesionalna mašina koja pere i dezinfikuje posuđe, adaptirali smo vešeraj naše ustanove i obezbedili mašinu za pranje i sušenje veša kapaciteta 2.000 dece. Kako bi brže, bolje i kvalitetnije pripremali hranu za decu kupljen je i novi kazan kapaciteta 300 litara. Za sve napomenuto imali smo ogromnu pomoć i razumevanje lokalne samouprave koja je izašla u susret našim potrebama – dodala je naša sagovornica.

Preliminarna lista upisane dece objavljena je 2. juna, a konačna 28. juna.

-Na končanim listama koje su istaknute u vrtićima napisano je kog datuma i u koliko sati će biti organizovan roditeljski sastanak. Želim da napomenem da je potpisivanje ugovora između roditelja i ustanove uslov da deca borave u vrtićima, o čemu se dogovoriti sa vaspitačima  – kazala je Kristina Drljić.

Deca koja prvi put dolaze u vrtić prvih dana prolaze kroz period adaptacije.

UREĐENA DVORIŠTA

U avgustu su u najvećem broju vrtića uređivana dvorišta vrtića. Zamenjene su polomljene sprave i sve su proverene.

-Posebno bih istakla da će u vrtiću „Poletarac“ biti postavljena trava u busenima koja se koristi na stadionima. U ovom vrtiću postoji veliko drvo od čijeg hlada trava ne raste, te smo zajedno sa inženjerima hortikulture došli smo do ovog rešenja.

A.Đ.

 

nagradajovanpopovic-1

Na prvi nagradni konkurs Izdavačke kuća „Partizanska knjiga“, raspisan u junu, javila su se 242 autora − dva iz Slovenije, osam iz Crne Gore, 14 iz Hrvatske, 29 iz Bosne i Hercegovine i 189 iz Srbije. U većini su pesničke zbirke – 166, uz 76 rukopisa kratke proze.

„Partizanska knjiga“ raspisala je konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca. Nagrada će biti dodeljena za najbolji neobjavljen rukopis knjige priča ili pesama.

Širi izbor stručni žiri će objaviti do 1. oktobra, a ime laureata biće poznato 18. novembra, na dan rođenja Jovana Popovića. Istog dana autorki/autoru nagrađenog rukopisa u Kikindi će biti uručena plaketa, a „Partizanska knjiga“ će objaviti nagrađeno delo, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

Jovan Popović (1905-1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.

Kikindska „Partizanska knjiga“ je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela. Konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ podržao je Grad Kikinda.

krofnijada-(6)

Krofnijada, sedma po redu, organizovana je povodom Dana sela u Iđošu. Okupila je udruženja sedam udruženja iz Vojvodine, a organizator je udruženje žena „Iđoš“.

-Postojimo 24 godine i gde god da se pojavimo pravimo krofne. Ispečeno je oko hiljadu krofni koje smo delili Iđošanima i svim posetiocima. Ni visoke temperature nisu nas sprečile da ih umesimo i pečemo. Za lepe i ukusne krofne potrebna je laka ruka i puno ljubavi – istakla je Biljana Đurđulov predsednice udruženja žena „Iđoš“.

 

Prvo mesto u pravljenju krofni osvojilo je udruženje žena „Velikoselke“ iz Banatskog Velikog Selo, druge su bile Novomiloševčanke iz udruženja „Kolo srpskih sestara“, a treći su bili članovi udruženja penzionera „Treće doba“. Ocenjivani su izgled, tekstura i ukus.

Ovo mesto poznato je po domaćoj poslastici, a Goran Stančul, član Saveta mesne zajednice istakao je da su iđoške krofne najbolje.

-Značajno je što naše mesto čuva tradicionalno jelo od zaborava. Iđoš se prepoznaje po dobrim krofnama, a udruženje žena je tu da naše mesto promoviše gde god da se pojave. Mesna zajednica ima dobru saradnju sa svim udruženjima u selu, a i međusobno se pomažu. Tako je Kulturno – umetničko društvo „Milivoj Omorac“ koje je dalo doprinos manifestaciji. Najmlađi su izveli nekoliko koreografija i našim gostima pokazali šta znaju, a učestvovali su i u pravljenju krofni – dodao je Stančul.

Lokalna samouprava podržala je obeležavanje Dana sela i rad i manifestacije udruženja, napomenuo je Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

-Brend Iđoša su krofne i vino i na nama je da im pomognemo da ga očuvaju i unaprede. Po krofnama se ovo mesto meto poznaje, ne samo u Banatu, nego i šire. Podržaćemo, kako programe, tako i mesnu zajednicu u realizaciji njihovih planova – naveo je Tasovac.

U Krofnijadi su učestvovale ekipe iz Sanada, Novih Kozaraca, Banatskog Velikog Sela, Lazareva, Boke, Novog Miloševa.

Programi obeležavanja će trajati do 19. avgusta kada je i crkvena slava ovog mesta Preobraženje, koje je poznato i kao letnje Bogojavljenje. Ranije je postojao običaj da se u crkvi prenoći noć uoči Preobraženja. Bolesni iz svakog sela i okoline ranije su dolazili pešice noseći krst, a tokom večeri se čita molitva. U ponoć se služi Sveta Liturgija, sveti se voda i uz vodu grančice bosiljka. Svi koji prenoće u crkvi ostaju i na jutarnjoj liturgiji.

A.Đ.

dusan-kerkez-dzev

Osmo druženje slikara u znak sećanja na Dušana Kerkeza Dževa, održaće se od petka, 16, do nedelje, 18. avgusta, u parku kod Zavičajne kuće u Banatskom Velikom Selu.

Likovna kolonija koja nosi ime rano preminulog slikara iz ovog mesta okupiće, ove godine, 34 umetnika iz Kovilja, Sremskih Karlovaca, Beograda, Niša, Kikinde i okolnih mesta.

– Dušan Kerkez Džev bio je prvi student novosadske Likovne akademije iz našeg mesta i, nažalost, preminuo je rano, u 35. godini, kada je bio na završnoj godini Akademije, 1981. godine. Stvarao je od rane mladosti i mi ga se sećamo i na ovaj način – podseća Marko Đaković, predsednik Udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela, organizatora kolonije.

Učesnici će, i ove godine, na koloniji raditi na slobodnu temu, ali će nekoliko njih, kao umetničku premisu, imati kolonizaciju jer se naredne godine obeležava 80 godina od doseljavanja, napominje Đeković i dodaje da, iako nemaju svoje prostorije, u Udruženju planiraju i izložbu nastalih dela.

Otvaranje Likovne kolonije „Dušan Kerkez Džev“ zvanično će biti sutra (petak, 16. avgust), u 19 sati. Održavanje ovog umetničkog skupa podržali su Mesna zajednica, Grad i prijatelji.

S. V. O.

KUKURUZ-NASLOVNA-(1)

Suša i visoke temperature koje nas prate čitavo leto, a koje su danima bile i 40 stepeni, doveli su da usevi na severu Banata podbace treću godinu zaredom. Ratari uveliko skidaju suncokret i kukuruz sa parcela na kojima su zasnovani. Ovaj posao započet je dve nedelje ranije.

-Žetva suncokreta završena je na 40 odsto parcela na kojima je posejana ova uljarica. Prinos je niži oko 25 odsto od višegodišnjeg proseka. Na boljim parcelama rod je oko dve tone po hektaru, a na lošijim je od 600, 700 kilograma do 1,5 tona. Visoke temperature skratile su vegetaciju, kiše nije bilo, a ove godine značajan je bio i odabir sorte. Ipak, vremenske (ne) prilike bile su ključne kada govorimo o rodu – istakao je Zoran Simić, savetodavac PSS.

Kiše su zaobilazile našu sredinu maltene čitavo leto, tako da kod kukuruza nije bilo nalivanja zrna u meri u kojoj je to potrebno.

-Kod kukuruza očekujem značajnije smanjenje prinosa. Prošle godine rod je podbacio na njivama severno od Kikinde, ali ove godine pogođen je kompletan atar. Na neznatnom broju njiva kukuruza će biti pet, šest tona po hektaru, ali na većini parcela biće za oko 60 procenata „zlatnog zrna“ manje u odnosu na višegodišnji prosek – dodaje naš sagovornik.

Kukuruz i suncokret su najrasprostranjenije kulture u kikindskom ataru.

-Maltene je podjednako kukuruza i suncokreta. Suncokret je odgovor poljoprivrednika na katastrofalan rod kukuruza u proteklih nekoliko godina, jer bolje podnosi nedostatak padavina. Prošle godine loše prinose imao je severni deo atara Iđoš, Mokrin, kao i deo kikindskih njiva. Sada je stanje svugde isto – kaže Simić.

Šećerna repa je takođe u lošem stanju. „Kraljica ratarstva“ ima problema i sa bolestima sa kojima se bore poljoprivrednici. Još krajem maja je počela zaštita ove biljke, ali nije moglo puno da se uradi.

-Da je bilo kiše početkom avgusta šećerna repa prebrodila bi visoke temperature. Kako do toga nije došlo, ona je značajno propala. Na žalost sada se ništa ne može učiniti do početka kampanje vađenja. Tada očekujem da će šećerane birati parcele koje su u boljem stanju, kako bi se izvukao kakav takav rod – zaključio je Zoran Simić.

Na području Poljoprivredne stručne službe kukuruza je zasnovano na oko 35.000, a suncokreta na više od 20.000 hektara. U vreme kada je ranijih godina počinjalo skidanje useva, oko 15. septembra, u ataru neće biti šta da se bere ili žanje.

A.Đ.

 

 

 

basaid-skola-oprema

Osnovna škola „1. oktobar“ iz Bašaida dobila je 250.000 dinara od Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. Sredstva su opredeljena za kupovinu opreme za školicu sporta, saznajemo od direktora Mirka Vlajkova.

-Novac koji smo dobili utrošićemo za kupovinu strunjača, lopti, čunjeva i druge sportske opreme i rekvizita koji su nam potrebni. Školicu sporta realizovaćemo u okviru istoimenog projekta koji nam je odobren od strane Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. Odvijaće se kao van nastavna aktivnost i počeće u septembru. Uključićemo učenike od prvog do četvrtog razreda sa kojima će raditi nastavnik fizičkog vaspitanja. Cilj je da kod dece nižeg školskog uzrasta razvijamo motoriku i utičemo na zdrav fizički razvoj – istakao je Vlajkov.

U ovoj obrazovnoj ustanovi u toku je priprema za početak nove školske godine.

-Krečimo učionice i sređujemo ih za dolazak učenika. Okrečićemo četiri učionice u okviru redovnog održavanja. U školu je u prethodnom periodu dosta uloženo, a ono što je potrebno uraditi je rekonstrukcija betonskog platoa u dvorištu i uređenje hidrantske mreže – dodao je naš sagovornik.

Bašaidska škola u novoj školskoj godini imaće dva odeljenja prvog razreda jer je upisano 40 prvaka. Ukupno je u školi 250 učenika.

A.Đ.