Најновије

pesacki-bvs-2-768x576

Uoči polaska u školu, pešački prelaz u Omladinskoj ulici u Banatskom Velikom Selu premešten je nekoliko metara dalje.

Stari pešački prelaz na samoj krivini pomenute ulice više nije u funkciji, pa se iz tog razloga apeluje na stanovnike da ne prelaze kolovoz na toj deonici nego da koriste nov prelaz.

Novim pešačkim prelazom, koji je obeležen odgovarajućom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom bliže školi i autobuskom stajalištu, omogućen je sigurniji i lakši prelaz sa strane ulice na drugu.

mala-lekcija

Večeras počinje dvodnevni muzički festival „Kikinda Open Air” koji će pod sloganom „Izlet” biti održan na Starom jezeru.

Prvi događaj, od 18 sati biće u pozorištu pod vedrim nebom,  predstava ,,Mala lekcija protiv kiča” Cvetina Aničića.

U monodrami će podjednako uživati i deca i odrasli.

Premijera predstave je izvedena 2018.godine na festivalu monodrame za decu u organizaciji Zmajevih dečijih igara u Novom Sadu osvojila je prvo mesto kao najbolja. Monodrama na komičan način upoznaje publiku sa svetskim kompozitorima klasične muzike kao što su Mocart, Bah, Betoven, Vivaldi, dok je centralni lik u predstavi čuveni kompozitor Domeniko Đuzepe Skarlati.

Kroz ovu divnu predstavu publika će imati priliku da se upozna sa značajem klasične muzike kroz period odrastanja i kako voditi borbu protiv kiča i šunda koji nas okružuje.

Knjizara-Helm

Književni klub knjižare „Helm“ organizuje u subotu, 31. avgusta, od 18 sati, u dvorištu Narodne biblioteke, Kulturno veče pod vedrim nebom na temu „Prećutana istorija i naš identitet“.

Gost večeri biće vlasnica Izdavačke kuće „Pešić i sinovi“.

Stefan-kralj-(1)

Muzičko-scensko delo, deo Rok opere „Stefan, kralj“, inače na stalnom repertoaru Mađarske državne opere, izvedeno je večeras za kikindsku publiku u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“. Nastupili su, tenor Tivadar Kiš, inače Kikinđanin, i njegove kolege iz ansambla Opere, Silvija Dobrotka i  Žofija Kalnai, kao i Tivadarov brat, pevač grupe „Kum“, Tihamer Kiš.

U ime lokalne samouprave, događaju je prisustvovala Melita Gombar, u Gradskom veću zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Ovo je izuzetno muzičko veče i velika nam je čast što imamo jedinstvenu priliku i privilegiju da ugostimo umetnike iz Mađarske državne opere u našem gradu i da uživamo u našem nastupu. Obrada priče o Svetom Stefanu, doneta na nov, zanimljiv i savremen način, u sintezi različitih muzičkih žanrova,  klasične operske izvedbe i rok muzike obogaćuje kulturne sadržaje u našem gradu – rekla je Melita Gombar.

Rok-operu o Svetom Ištvanu/Stefanu napisao je, 1977. godine, Levente Serenji, a ovo delo je, u Mađarskoj državnoj operi režirao doajen Mikloš Šinetar.

– Priča je iz hiljadite godine, o prvom mađarskom kralju kojem je krunu poslao Papa Silvester Drugi i kako su Mađari, za njegove vladavine, postali rimokatolici. Delo je prvi put izvedeno 1983. godine – kazala je Ramona Tot, članica Izvršnog veća Mađarskog nacionalnog saveta.

Gostovanje je organizovalo KUD „Eđšeg“, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

– Jako nam je drago što su Tivadar i kolege prihvatili da deo opere donesu Kikinđanima, a bilo nam je i važno da titlujemo ceo koncert, da svi dobiju deo te priče. Tivadar, inače, redovno gostuje sa svojim kolegama u našem gradu, a bar jednom godišnje ima koncert i u „Eđšegu“ u kojem je radila njegova majka i u kojem je proveo detinjstvo – dodala je Ramona Tot.

Kako bi približili ovu priču značajnu u istoriji Mađarske, izvođači su kombinovali audio i video snimke, i poslali jasnu poruku – čovečanstvo će opstati ako ostanemo jedni drugima ljudi oplemenjeni dobrotom.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

S. V. O.

saobracajna-policija-mup-2

Agencija za bezbednost saobraćaja (ABS), povodom početka nove školske godine, apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni, jer se očekuje povećan intenzitet saobraćaja, posebno u zonama škola i u naseljima.

“Podsećamo da je ograničenje brzine u zonama škola u naselju do 30 kilometara na sat, dok je ograničenje brzine u zonama škola na putevima van naselja do 50 kilometara na sat”, ističe se u saopštenju ABS.

Iz Agencije apeluju na vozače da poštuju ograničenja brzine u zonama škola, odnosno da ne prekoračuju brzinu kretanja, kako bi mogli da se blagovremeno zaustave u slučaju opasne situacije i na taj način izbegnu nastanak eventualne saobraćajne nezgode i stradanje dece.

Istraživanjem ponašanja dece osnovnoškolskog uzrasta, kada je reč o prelasku ulice u zoni škole, utvrđeno je da troje od četvoro dece (skoro 77 odsto) prelazi kolovoz propisno, na obeleženom pešačkom prelazu u blizini škole.

Posebnu pažnju treba obratiti na kretanje dece u grupama, jer su tada skloniji da svu pažnju posvete međusobnom igranju, a ne učešću u saobraćaju, ukazuje se u saopštenju.

Pošto deca pešaci najviše stradaju u uslovima smanjene vidljivosti i u noćnim uslovima, savetuje se roditeljima da oblače deci svetliju odeću, jarkih boja i da, prilikom kupovine opreme za školu, biraju opremu sa svetloodbojnim elementima, kako bi decu učinili što vidljivijom vozačima i na taj način omogućili vozaču da pravovremeno vidi dete i blagovremeno reaguje.

Roditelji, takođe, treba svojim pozitivnim primerom da utiču na bezbednije ponašanje dece u saobraćaju, a to se posebno odnosi na decu uzrasta od devet do 12 godina, što, prema iskustvu, predstavlja najkritičniji period, kada i samostalno započinju učešće u saobraćaju.

ABS poziva roditelje da pripreme svoju decu za samostalno učestvovanje u saobraćaju i da vlastitim primerom pokažu pozitivno ponašanje.

“Poželjno je detetu pokazati najsigurniji put od kuće do škole, ukazati na opasne deonice, raskrsnice i delove puta sa slabom preglednošću”, navodi se u saopštenju.

Rezultati najnovijeg istraživanja pokazuju da manje od polovine dece (47 odsto) pravilno koristi sigurnosni pojas u vozilu, pa ABS apeluje na roditelje da decu na putu do škole prevoze bezbedno, koristeći odgovarajuća auto-sedišta i sigurnosni pojas i da, svojim primerom korišćenja sigurnosnog pojasa, ukažu deci na važnost upotrebe zaštitnih sistema prilikom prevoza u vozilu, da poštuju ograničenja brzine, kao i saobraćajne propise i ostala pravila saobraćaja.

ABS skreće pažnju roditeljima da, kada decu prevoze od kuće do škole, vode računa da, prilikom izlaska ili ulaska u vozilo, deca ne pretrčavaju ulicu, već da, ukoliko je to moguće, vozilo zaustave ili parkiraju tako da dete prilikom izlaska ili ulaska u vozilo ne mora da prelazi ili da pretrčava ulicu.

Takođe, apeluje se na vozače da se ne parkiraju nepropisno, posebno u zonama škole, na trotoarima, kao ni na pešačkim prelazima, jer tako ometaju bezbedno kretanje dece na putu od kuće do škole, ali i bezbedan prelazak ulice.

Agencija za bezbednost saobraćaja će, i ove, kao i prethodnih godina, svakom đaku prvaku na teritoriji Srbije pokloniti besplatan primerak knjige „Pažljivkova pravila u saobraćaju“, koja ima za cilj da edukuje decu o pravilnom ponašanju u saobraćaju.

(Izvor: RTV)

fijakeri-grad

Popodnevne vožnje fijakerom odvijaće se i narednog meseca, nedeljom, 1, 8, 15. i 29. septembra, od 18 sati. Polasci su na početku Dositejeve ulice.

Svojevrsnu atrakciju „Kikindskog leta“ Turistička organizacija je, i ove godine, od juna, upriličila za sugrađane i goste, u saradnji sa Kikindskim konjičkim udruženjem „Banat“.

S. V. O.

Bordo-bend

Na najstarijem rok festivalu na Balkanu, Gitarijadi u Zaječaru, naši sugrađani će imati za koga da navijaju. Među deset odabranih polufinalista, izabran je i kikindski bend „Bordo“. Ova manifestacija će se održati 57. put i trajaće od 29. do 31. avgusta. U slučaju da „Bordo“ uspešno prebrodi polufinalnu prepreku, gledaćemo ih i završne večeri. „Protivnici” na bini našim sugrađanima biće još devet bendova iz Beograda, Zagreba, Čelareva, Tuzle, Leskovca, Niša i Smederevske Palanke. Kao što je poznato, osim takmičarskog, Gitarijada ima i revijalni deo programa, a među poznatijim izvođačima, ove godine će nastupiti „Van Gog”, „Ritam Nereda” i „Divlje Jagode”.

Autorski bend „Bordo“ čine Jovana Jovanović (klavir), njen suprug, basista Nikola Jovanović, Jovan Bjeljac (gitara) i Bojan Horvat (bubnjevi). Za vokalne deonice u bendu zaduženi su Jovana i Nikola.

-Mi smo alternativni rok bend – kaže vođa sastava Nikola – nastali smo kao kreativni odgovor na unutrašnju potrebu članova da kroz muziku izraze svoja osećanja, stavove i iskustva. Inspiracija za našu muziku dolazi iz mešavine savremenog alternativnog zvuka i melodičnih elemenata.

Nikola kaže da njihovi tekstovi govore o temama izdaje, gubitaka i borbe sa teškom stvarnošću. Istražujemo – dodaje – osećaje izolacije, otpora i zajedničke borbe kroz teškoće, a bend peva isključivo na srpskom jeziku. Trenutno imaju pet vlastitih pesama, a rade i na pet novih, koje bi, kako kaže, trebalo da zaokruže njihovu priču.

– „Bordo“ je bend koji se ne plaši eksperimentisanja sa zvukom i temama. Članovi benda su posvećeni autentičnosti i iskrenosti u svom stvaralaštvu, što nam, verujemo, daje poseban pečat – naglašava Nikola.

Iako severni Banat ima veliki broj bendova, odličnih muzičara i raznovrsnu scenu, većina grupa je reproduktivnog karaktera i ređe se odlučuju za izvorne stvaralačke izlete, najviše zbog (ne)komercijalnih razloga. Snimanje zvaničnog nosača zvuka jedna je od nagrada koju će poneti pobednik Gitarijade, a da li će to biti kikindski bend „Bordo“, saznaćemo 31. avgusta.

N. Savić

eps-racun

Na teritoriji Distributivnog područja Novi Sad, kojem pripada i Pogon Kikinda,  određenom broju korisnika kasne računi za električnu energiju za jul, jer nisu bili migrirani svi podaci u novi softverski sistem Elektrodistribucije Srbije, navode iz ovog preduzeća.

– Korisnici će, u najkraćem roku, dobiti račune koji su već odštampani i dostavljeni Pošti Srbije, a kako ne bi bili oštećeni, Elektroprivreda Srbije je rok za plaćanje sa popustom produžila do 5. septembra – naglašavaju iz EPS-a.

Suncana-jesen-2024-(5)

Koncert koji se svakog leta sa nestrpljenjem očekuje svakako je nastup Kulturno-umetničkog društva „Sunčana jesen“ Gradskog udruženja penzionera. Na  „Kikindskom letu“ Turističke organizacije, u dvorištu Kurije, za svoju publiku priredili su nezaboravno veče lepih nota, starih pesama i igara.

Večerašnji program podržali su i predstavnici lokalne samouprave, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Članovi KUD-a „Sunčana jesen“ imaju ogromnu energiju i volju i čestitamo im na tome – rekao je Bogdan. – Trebalo bi svi da se ugledamo na njih i zbog njihovih stavova jer su naši stariji sugrađani najviše razumeli sve naše poteze u prethodnom periodu, oni su bili prvi koji su nas podržali znajući da sve mere koje se donose, a nisu u tom momentu popularne, kasnije mogu da se pokažu korisnim za narod i državu. Oni su to prepoznali i na tome smo im zahvalni. Uvek podržavamo rad Udruženja, ne samo u njihovom radu, nego i u infrastrukturnom opremanju prostorija, kao i prilikom putovanja i nastupa. Tu smo za njih i u svakodnevnim kontaktima jer imamo veliko poštovanje zbog svega što su učinili za našu zemlju. Oni su je izgradili, ali su to i naše komšije, majke, bake, tetke, učitelji, vaspitači, ljudi koji su umnogome učestvovali u našem odrastanju i u celokupnom životu ovog grada. Hvala im na velikoj podršci koju nam daju.

Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera, zahvalio je Gradskoj upravi na značajnoj i kontinuiranoj podršci i napomenuo da je ovo udruženje penzionera jedno od malobrojnih koje ima izuzetno razumevanje lokalne samouprave.

– Zahvalni smo i na prilici da publici prikažemo rad našeg kulturno-umetničkog društva. Jedva smo dočekali da damo svoj doprinos ovoj lepoj svečanosti koju Grad izvanredno organizuje. Nama to mnogo znači, članovi su neumorno održavali probe kako bi priredili što lepši nastup. I ovom prilikom pozivamo sve Kikinđane koji su u penziji i imaju neki talenat da nam se pridruže jer su aktivnosti naših članova lekovite. Oni se osećaju jako dobro, njihov duh je vedar, nemaju velikih zdravstvenih problema. Ovakav angažman je veoma potreban svima, posebno penzionerkama i penzionerima – istakao je Periz.

Predsednica KUD „Sunčana jesen“, Radojka Grujić, podsetila je da Društvo ima pet sekcija: horsku, folklornu, sportsku, kreativnu i literarnu.

– Na repertoaru su poznate pesme sa našeg podneblja i splet banatskih i starogradskih igara, a tu su i naši solisti i pesnici. Uvek se radujemo susretu s publikom i želeli bismo da što više putujemo i nastupamo. Svi smo uložili naše iskustvo, radno i životno, da nam Udruženje što bolje funkcioniše – navela je predsednica KUD-a.

„Sunčana jesen“ ima ukupno 90 članova, od kojih je, u horu, folkloru, muškoj pevačkoj grupi i orkestru nastupilo njih 50. Na koncert kojem su se toliko radovali i izveli ga sa ogromnim zadovoljstvom, pozvali su, kažu sve svoje prijatelje i saradnike. Dvorište Kurije ponovo je bilo prepuno i publika je uživala u notama i igrama koje se ne zaboravljaju. Posle koncerta, druženje je nastavljeno u Udruženju, ne samo zbog izvanrednog nastupa već i zato što, kako je napomenula predsednica KUD-a, život nema reprizu.

S. V. O.

Deponije-Pokrajina-(1)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine opredelio je Gradu 12 miliona dinara za uklanjanje otpada na smetlištima u naseljenim mestima Bašaid, Banatska Topola i Kikinda.

Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava po konkursu, sa pokrajinskim sekretarom Nemanjom Ercegom, u Pokrajinskoj vladi potpisala je sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave, Miroslava Narančić.

Na ovogodišnjem konkursu resornog sekretarijata opredeljeno je ukupno 50 miliona dinara za projekte uklanjanja divljih deponija i za sanaciju i rekultivaciju degradiranih površina u: Kikindi, Zrenjaninu, Novom Sadu, Beloj Crkvi, Odžacima, Žitištu, Sremskim Karlovcima i Beočinu.

Erceg je, ovom prilikom, istakao značaj podrške lokalnim samoupravama da zbrinu nelegalni, najčešće komunalni otpad iz domaćinstava, i da reše problem divljih deponija.

„Godinama unazad radimo na rešavanju ovog problema i do sada je izdvojeno više stotina miliona dinara za uklanjanje divljih deponija“, kazao je Erceg dodajući da je, od 600 divljih deponija, taj broj danas prepolovljen.