Završna sednice Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine u Srbiji u ovoj godini organizovana je u našem gradu. Gradonačelnik Mladen Bogdan u svom kabinetu priredio je prijem za delegaciju pomenutog Nacionalnog saveta, nakon čega je održan i radni sastanak na kome je rezimirana godina na izmaku, sa osvrtom na planove u narednoj godini.

-Naš savet ima 35 članova iz svih krajeva naše zemlje od Bujanovca do Subotice jer nam je cilj, prilikom formiranja liste bio da zastupimo Rome i Romkinje iz svih krajeva Srbije. Kikinda je lokalna samouprava koja služi kao primer dobre prakse kada govorimo o unapređenju položaju Roma. Ovde su Romi integrisali u lokalnu sredinu, dobar deo njih je zaposlen, ima visoko obrazovanje, ali imamo i studente iz Kikinde – istakao je Dalibor Nakić, predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine.
Ljiljana Mihajlović, članica Nacionalnog saveta i direktorka Kancelarije za inkluziju AP Vojvodine, takođe je napomenula značajan pomak u Kikindi kada su Romi u pitanju.

-Sve što je država prepoznala i stoji u Strategiji u Kikindi se primenjuje. Posebno smo ponosni na činjenicu da je sve više visoko obrazovanih Roma i Romkinja u vašem gradu i nadam se da će se ovaj trend nastaviti – precizirala je Ljiljana Mihajlović.
Član Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine u Srbiji je i Željko Radu, član Gradskog veća.

-Puno toga urađeno je na unapređenju položaja romske populacije u našem gradu. Sistematizovano je radno mesto koordinatora za romska pitanja, pokazali smo da je Kikinda siguran strateški partner organizacijama različitog nivoa vlasti poput Nacionalnog saveta, Stalne konferencije gradova i opština, nemačkoj organizaciji GIZ sa kojom radimo na ekonomskom i socijalnom osnaživanju Roma i Romkinja. Tu je i pomoć u besplatnim udžbenicima i školskom priboru za svu našu decu jer nam je obrazovanje najvažnije s obzirom na to da samo obrazovan Rom može obezbediti adekvatan život sebi i svojoj porodici – dodao je Radu.
Na samom početku sednice goste je pozdravio gradonačelnik Bogdan, a skupu su prisustvovali i Dušan Popeskov, predsednik Skupštine grada i članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar.

-Kako bi se Kikinda razvijala potrebno je da omogućimo jednake mogućnosti za sve naše sugrađane i u tome i uspevamo. Konstantno radimo na poboljšanju položaja Roma i možemo da kažemo da su oni jednaki sa svim ostalim stanovnicima našeg grada. Imamo veliki broj mera i programa koji se odnosi na Rome, a u gradskoj vlasti oni imaju svog dostojnog predstavnika – naveo je Bogdan.
U Kikindi, prema popisu iz 2022. godine, živi 1.621 Rom. Kako postoje velike migracije ove manjine, prema informacijama sa terena u našem gradu ima 3.000 Roma.
A.Đ.
Filip Đukić uzeo je po dva zlata i srebra i proglašen je drugim najsvestranijim plivačem na takmičenju, Luka Bubulj osvojio je dva zlata, Aleksandar Sokolai srebro, a Ivan Markov bronzu. Velikokikinđanima su pripala odličja i u štafetama 4h100 metara kraul devojčice (zlato) odnosno 4h100 kraul dečaci (po srebro i bronza).
D. P.

Kikinđanka Milica Blažić, sada učenica drugog razreda srednje Medicinske škole „7. April“ u Novom Sadu, takmičila se iz matematike i, takođe, pobedila na državnom takmičenju, čime je zaslužila priznanje resornog Pokrajinskog sekretarijata. Njena mentorka je profesorica Borjana Mihajlov.
Ovim tradicionalnim priznanjima nagrađuje se trud i podstiču kreativnost i stvaralačka snaga za buduća dostignuća, napomenuo je, prilikom dodele, Pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta.
Godinama unazad Centar „Tera“ uspešno sarađuje sa akademskim institucijama iz Srbije, Crne Gore , Hrvatske, Rumunije, a od 2024. saradnja se proširila i na Republiku Albaniju, učešćem Univerziteta Polis u studentskom programu.
Međunarodna institucionalna saradnja sa akademskim institucijama iz regiona potvrđuje suštinsku ideju Centra Tera da se doprinese saradnji zemalja učesnika na umrežavanju, jačanju interkulturalnog dijaloga i očuvanju kolektivne memorije i kulturnog razumevanja kao ogledala prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zajedničkog kulturnog prostora, navode u CLPU „Tera“.