Најновије

Jovan-Popovic

Izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ iz Kikinde dodeliće, prvi put, priznanje po svom regionalnom književnom konkursu za Nagradu „Jovan Popović“.

Laureatu će nagrada biti uručena u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u ponedeljak, 18. novembra, na dan rođenja velikog pisca, na svečanosti koja počinje u 19 sati.

Autor nagrađenog rukopisa dobija plaketu i potpisuje izdavački ugovor sa „Partizanskom knjigom“. Pored dobitnika, na uručenju nagrade govoriće članica žirija Milana Grbić i urednici „Partizanske knjige“,  Vladimir Arsenić i Srđan Srdić.

Na konkurs za najbolji neobjavljeni rukopis knjige priča ili pesama radove su poslala 242 autora iz Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Konkurs je podržao grad Kikinda.

S. V. O.

promenjen-smer-b-tatic-(2)

Deo ulice Braće Tatić promenio je smer te više nije dvosmerna nego jednosmerna. Zabranjen smer je od Kosovske do ulice Mihajla Pupina odnosno obavezan smer je od Mihajla Pupina do Kosovske.

-Na raskrsnici Mihajla Pupina i Braće Tatić je put uzak i može samo i samo jedno vozilo da prođe pa je zbog bezbednosnih razloga deo ulice promenio smer – precizirao je kapetan policije Žolt Tunić, zamenik komandira Saobraćajne policijske ispostave.

Iz saobraćajne policije apeluju na vozače da obrate pažnju na saobraćajne znake kako ne bi dolazilo do neželjenih posledica

saobracajne-dan-zrtava-(2)

U nedelju, 17. novembra, širom sveta obeležava se Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda. Tim povodom, zamenik komandira Saobraćajne policijske ispostave, kapetan policije Žolt Tunić skrenuo je pažnju svim vozačima da voze pažljivo i da poštuju propise kako bi se izbegle najteže nesreće.

– Na teritoriji koju pokrivamo od početka godine život je izgubilo 9 osoba, od kojih tri na teritoriji grada Kikinde. Teške telesne povrede zadobilo je 75 osoba. Bezbednost u saobraćaju nije samo statistika ili teorija, to su ljudski životi. Najčešći uzrok nesreća sa smrtnim posledicama su neprilagođena brzina i vožnja pod dejstvom alkohola. Svaka saobraćajna nezgoda, svako poginulo lice, svaka teža povreda gubitak su i tragedija koje duboko pogađaju sve nas – rekao je Tunić.

Naš sagovornik istakao je da će tokom narednog perioda, obeležavanja slava i predstojećih praznika, zaposleni u Saobraćajnoj policiji pojačano kontrolisati vozače.

U Srbiji godišnje 500 osoba izgubi život, a oko 3.000 njih je teže povređeno. Tokom godine u svetu u saobraćajnim nesrećama strada milion i 350 hiljada ljudi, a čak 50 miliona njih zadobije telesne povrede.

setva-1

Sektor poljoprivredne inspekcije počeo je kontrolu povodom prijava fiktivnih, odnosno lažnih gazdinstava na teritoriji Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Kontrolom poljoprivredna inspekcija zapravo nastoji da stane na put vlasnicima oranica koji ne obrađuju zemlju, a registrovani su kao poljoprivredna gazdinstva i dobijaju subvencije za biljnu proizvodnju i tako novac primaju po dva osnova – podsticaj za biljnu proizvodnju i od zakupca za izdavanje zemlje u arendu. Ministarstvo je pozvalo udruženja i gazdistva da slobodno prijave uzurpaciju pašnjaka i da pri tome ne moraju da navode svoju adresu.

-U izdavanju pašnjaka ratarima i po uzurpaciji najviše slučajeva je u Čoki, Kikindi, Novom Bečeju, gradu Zrenjaninu, ali i u južnom Banatu – ukazuje agrarni analitičar Čedomir Keco za novosadski „Dnevnik“. – Ima i podzakupa, što tvrde stočari iz Novog Miloševa. Među selima koja imaju uzurpirane ili nedozvoljeno obrađene pašnjake su Ostojićevo, Vrbica, Crna Bara, Sajan, Novo Miloševo, Iđoš, Padej, Melenci, Mužlja, Dobrica… Prve intervencije inspekcije u severnom Banatu su pokazale da su sve prijave tačne, ali da nema dovoljno inspektora da bi otvorili proceduru za prekršioce. Ali bez obzira na to što je inspektora malo, ratari bez razlike u čijem vlasništvu je preorani i zasejani pašnjak neće biti pošteđeni od kazni, jer iz inspekcije poručiju, da vegetacija zasejanih pašnjaka dugo traje i da će pored svih teškoća završiti svoj posao.

Poljoprivredna inspekcija pozvala je zemljoradnike koji imaju informacije o zloupotrebi oko prijava poljoprivrednog zemljišta da informacije mogu poslati na elektronsku adresu prijavizloupotrebu@minpolj.gov.rs.

ritejl-otvaranje-(5)

Ritejl park „Nest“ otvoren je danas u 9 sati i od samog početka pa sve do večernjih časova prvi tržni centar u gradu bio je pun sugrađana, ali i kupaca koji su došli iz obližnjih mesta. Među njima su bile i sugrađanke Jelena Savić i Svetlana Pavlovski.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Radujem se „New Yorkeru“ i prodavnici „Sinsay“. Zbog oce dve prodavnice najčešće sam išla u zrenjaninski tržni centar. Trebalo nam je ovakvo mesto i dugo smo ga čekali – saznali smo od Jelene Savić.

I Svetlana Pavlovski slaže se da je tržni centar trebao našem gradu.

-Zbog kupovine sam odlazila u Novi Sad. Sada konačno imamo lep tržni centar koji nam je, ruku na srce, nedostajao. U proteklom periodu, zajedno sa otvaranjem „Houm centra“ zaista je puno urađeno – dodala je Svetlana Pavlovski.

Na površini od oko 5.300 kvadratnih metara otvoreno je 12 lokala među kojima su „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Mobiltime“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“, menjačnica.

Tržni centar otvorili su Bojana Koljenšić, direktorica kompanije „RC Europe RSB“ i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ovi je prvi ritejl park u Kikindi i odabrali smo vaš grad jer smo smatrali da ima potencijal za ovakvim tržnim centrom. Zakupci su ti koji su tražili da imaju ovakav prostor i mi smo im izašli u susret. U investiciju je uloženo više od pet miliona evra – navela je Bojana Koljenšić.

Tržni centar ima i igralište za decu, stotinak zaposlenih, kao i 100 parking mesta. Ovaj deo grada novo je mesto za okupljanje, a do pre kratkog vremena bilo je ruglo.

 

-Imamo čime da se ponosimo i ovo je veliki dan za naš jer smo dobili dugo željeni ritejl park. Nakon skoro dve godine investicija je privedena kraju. Velika gužva govori o tome koliko nam je ovakav sadržaj nedostajao i sada imamo prostor koji može da zadovolji sve potrebe. I rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina je u samom finišu i kompletni radovi završiće se do kraja meseca – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Povodom otvaranja otvoreni su razni programi za decu, kao i koncert Miloša Živkovića i benda „Metropolis“.

Ritejl park otvoren je svakog dana od 9 do 21 sat.

A.Đ.

sijalica-velika

Zbog planiranih radova na mreži, iz Elektrodistribucije za sutra, petak, 15. novembar, najavljuju radove na mreži u Bašaidu i Kikindi.

Od 9 do 10 sati biće isključeni potrošači u Bašaidu, u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, u delu od Branislava Nušića do Svetozara Markovića ulice.

Od 11 do 12 sati, u Kikindi neće biti struje u zgradi u Đoke Radaka 8.

Od 12.30 do 13 sati, bez struje će ostati potrošači u Kikindi, u sledećim ulicama:

– Generala Drapšina, od ulice Miloša Velikog do kućnog broja 52 (parna strana)

– Trg Srpskih Dobrovoljaca od broja 28 do broja 34

– Trg Srpskih Dobrovoljaca od broja 42 do broja 60

– ulica Kralja Petra I od broja 34 do broja 50

– ulica Generala Drapšina, od ulice Miloša Velikog do Čanadske (neparna strana)

– Braće Tatić kućni broj 1

– Generala Drapšina (parna strana), od Miloša Velikog do ulice Save Tekelije.

 

Slava-Hrama

Srpska pravoslavna crkvena opština danas je, svetom liturgijom, pričešćem vernika i rezanjem kolača, obeležila praznik i crkvenu slavu Sveti Vrači, u Hramu svetih Kozme i Damjana. Prvi put vernici su pozvani na službu novim zvonima ovog hrama.

– Posebna mi je radost što nova zvona upravo danas prvi put najavljuju početak Svete liturgije. Kupili smo tri nova crkvena zvona koja će biti pri ovom svetom hramu i najavljujemo izgradnju novog zvonika koju ćemo započeti na proleće – rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima, do sada smo prikupili polovinu iznosa i zato upućujem poziv za pomoć da sakupimo i ostatak sredstava, kako bismo ih isplatili u potpunosti. Ova zvona će, dok je sveta i veka, pozivati vernike na bogosluženja i objavljivati važne i radosne događaje.

Zvona, težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena su u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole u kojoj su im, navodi protojerej Petrović, izašli u susret i isporučili zvona nego što su isplaćena, kako bi se prvi put oglasila na dan Hramovne slave.

– Po blagoslovu našeg episkopa mi obeležavamo i ove, zimske Svete Vrače, i letnje, 14. jula, pa tako imamo dve radosti u toku godine. Moja poruka je da treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, kao i na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati – naveo je protojerej Petrović.

Kupovinu novih zvona pomogao je i Grad Kikinda sa 500 hiljada dinara. Svetoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.

– Ovde smo da pokažemo jedinstvo koje nam je jako važno u ovim izazovnim vremenima. Kikindsko namesništvo Srpske pravoslavne crkve i Grad Kikinda jedinstveni su i pomažemo jedni druge, zajedno radimo u interesu naših sugrađana – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Da se razumemo i pomažemo pokazali smo i do sada – nedavno je, na crkvu u Mokrinu, podignut novi krst, a sada imamo i nova zvona pri ovom hramu – rekao je gradonačelnik Bogdan. – I povodom ovog praznika pravoslavnom svetu želim zdravlje, ljubav, mir i blagostanje.

Kumovi slave bili su Dejan Blažić, Dragan Mandić i Dragan Odžić. Upravo jedan od njih, Dejan Blažić, prvi je povukao užad na novim zvonima, pola sata pre liturgije.

– To je moja ljubav prema pravoslavlju, veoma sam srećan. Ovo je velika čast za mene – rekao je Blažić.

Svetoj liturgiji, pričešću i rezanju slavskog kolača prisustvovao je veliki broj vernika. Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

S. V. O.

apartment-172704-1920

U prvoj polovini 2024. godine je prosečna cena stanova u starogradnji, iznosila 1.665 evra po kvadratu, a u novogradnji 1.767 evra, najnoviji su podaci Republičkog geodetskog zavoda.

Očekivano, najveće prosečne cene zabeležene su u Beogradu, starogradnje 2.160, a novogradnje 2.453 evra.

Kada je o starogradnji reč, Novi Sad je na drugom mestu sa prosečnom cenom od 1.945 evra po kvadratu.

Prokuplje i Kikinda sa 670 evra su gradovi s najmanjom cenom stanova.

Kako je navedeno u izveštaju, u prvih šest meseci ove godine, na teritoriji Grada Kikinde prodate su 162 kuće i 46 stanova.

Prosečna cena (medijana) poljoprivrednog zemljišta – na području Grada Kikinde u prvom polugodištu 2024. godini iznosila je 10.642 evra po hektaru. Evidentirane su cene od 2.887 pa do 20.447 evra po hektaru.

 

dijabetes-(1)

U svetu i u Srbiji, 14. novembar, obeležava se kao Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ove godine slogan je „Blagostanje za bolji život sa dijabetesom”.Kampanja ima za cilj da istakne značaj fizičkog i mentalnog blagostanja obolelih od dijabetesa u dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti.

-Kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi – istakla je predsednica dr Biljana Marković. -Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih ustanovi šećerna bolest, a omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija. U Kikindi dijagnozu dijabetesa ima oko 10 odsto sugrađana od ukupnog broja stanovništva. Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju.

 

U planu je i da se u Domu zdravlja organizuje snimanje očnog dna zbog komplikacija izazvanih dijabetesom. Tim povodom Kikindu će posetiti stručnjaci iz bolnice „Eliksir“. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1.

-U našem gradu nemamo registar obolelih od dijabetesa i trebalo bi ga uvesti. Reč je pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost, istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

 

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, i Banatskom Velikom Selu.

A.Đ.