Sretenje Gospodnje pravoslavni vernici proslavljaju kao dan kada su ljudi prvi put sreli malog Isusa Hrista. U srpskom narodu, Sretenje je poseban dan jer označava susret zime i leta, ali i prekretnicu u istoriji našeg naroda.
Religijsko značenje praznika
Prema hrišćanskom verovanju, Bogorodica je 40 dana nakon rođenja donela svog sina, Isusa Hrista, u Jerusalimski hram kako bi ga posvetila Bogu. U hramu su ga prepoznali pravedni starac Simeon i proročica Ana, koji su u njemu videli dugo čekanog Mesiju. Ovaj događaj simbolizuje susret Boga i čoveka, ali i duhovno prosvetljenje.
Međutim, vest o Isusu brzo je stigla do cara Iroda, koji je, uplašen da će mu dete preoteti presto, poslao vojnike da ga ubiju. Anđeo je, ipak, upozorio porodicu, te su Josif, Marija i Isus pobegli u Egipat i tako izbegli pogibiju.
Sretenje kao Dan državnosti Srbije
Pored religijskog značaja, Sretenje ima i istorijski važnu ulogu za srpski narod. Kao Dan državnosti Srbije ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak, kao dan sećanja na početak Srpske revolucije, i takođe se proslavlja kao Dan ustavnosti Srbije u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav.
Ovaj dan je najbitniji datum u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Zbog toga se Sretenje slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. praznik obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.
Narodna verovanja i simbolika Sretenja
U srpskoj tradiciji, Sretenje je dan kada se sreću zima i leto. Narodna poslovica kaže: „Ako se na Sretenje sunce vidi, zima će još trajati, ako je oblačno i pada kiša, proleće je blizu.”
Posebno je zanimljivo verovanje o medvedu: ako na ovaj dan izađe iz pećine i ugleda svoju senku, vratiće se nazad na spavanje, što znači da će zima trajati još šest nedelja. Ako ne vidi senku, ostaje napolju, što znači da stiže proleće.
Takođe, devojke veruju da će im budući suprug ličiti na prvu mušku osobu koju sretnu tog jutra.
S. V. O.
– Predstava nije jedna priča, već imamo sedam, osam različitih parova i prikazujemo njihove odnose od početne zaljubljenosti do trenutka kada se „sapletu o kamen“ i stupe u brak. Drugim rečima, pratimo period „muvanja“, kako bi rekli mladi – kaže Ivan Ivanov.
Svaka scena donosi novu dinamiku i komične zaplete, sa poznatim muzičkim hitovima koje izvode glumci.
U ovom interaktivnom komadu glumci, takođe, animiraju publiku da se uključi. Zato Tijana i Ivan poručuju – budite zajedno, učestvujte sa nama, opustite se, smeh je zarazan. Čak i na Dan zaljubljenih.





Praznik Svetog Trifuna posebno poštuju vinogradari i mehandžije. Na ovaj dan, prema običaju, orezuje se prvi čokot loze i poliva vinom kako bi godina bila rodna. Ako pada kiša, veruje se da će šljive dobro roditi, a ako je sunčano, predviđa se sušna godina. Sveti Trifun se u pojedinim selima Šumadije slavi i kao zaštitnik od grada i poplava.