Најновије

policija+-+rotacija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode. Teže telesne povrede zadobila je jedna osoba, dok je dvoje učesnika u saobraćaju lakše povređeno.

Ukupna nastala materijalna šteta procenjena je na 400 hiljada dinara. Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog radnje vozilom (2) i neustupanja prvenstva (1).

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 16 učesnika u saobraćaju i izdato je 110 prekršajnih naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno sedam vozača, od kojih je dvoje zadržano jer su u organizmu imali više od 1,2 promila, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Otkrivena su i 22 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 49 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja i 48 ostalih prekršaja.

sveti-vasilije-ostroski

Današnji dan Srpska pravoslavna crkva posvećuje čudotvorcu Svetom Vasiliju Ostroškom. Poznat i kao Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, bio je episkop zahumski i srpski pravoslavni svetitelj.

Rođen je kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjiću u hercegovačkom Popovom Polju 1610. godine. Zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Bogorodice. Ubrzo je postao episkop. Najpre je boravio u Tvrdošu, a potom prelazi u Ostrog.

Neumoran u molitvama, postu i fizičkom trudu, Sveti Vasilije upokojio se na današnji dan 1671. godine, a njegove netruležne mošti počivaju u manastiru Ostrog, uklesanom u stenama planine Ostroške grede.

Veruje se da su njegove mošti čudotvorne, pa ljudi svih konfesija dolaze da im se poklone i mole za isceljenje najtežih bolesti.

Tradicionalni dan velikog okupljanja vernika je 12. maj, ali i Trojičin dan, kada se održava Veliki narodni sabor u Ostrogu.

Slavi se i kao krsna slava.

Po narodnom običajnom kalendaru, danas se ne rade teški poslovi, ali valja da se očisti kuća, kako bi čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

fudbal.-vfl-+-pfl-+-mfl

Rusko Selo – Gledalaca: 50. Sudija: Nebojša Santrač (Pavliš). Strelci: Čučak 15, Kovačević 71, Skokna 90+1. minut. Crveni karton: Ratković (Polet) 85. minut.
CRVENA ZVEZDA: Ćirić, Latković, Reljić (Petrović), Cvijanović, Popeskov, Golijanin, Cucić (Kockar), Vojvodić, Vidić, Barbul, Kresoja (Knežević)
POLET (I): Mandić (Jan), Ratković, Vukšić, Čermelj, Vasić, Mladenović, Čučak, Skokna, Vještica, Mitrović (Kovačević), Marković. 
Nakon četvrt sata, posle kiksa Reljića, usledio je centaršut i potom reakcija glavom Čučka za prednost Idvorana. U nastavku, nedugo po ulasku u igru, Kovačević, opet nakon nabačene lopte, na sličan način, udarcem glavom, duplirao je rezultat, a u nadoknadi, iako s igračem manje, Polet je stigao do još uverljivijeg trijumfa, pošto je Skokna stavio tačku posle kontre.

Rezultati 26. kola: Budućnost – Polet (N) 1:2, BAK – Borac 0:3, Proleter – Dolovo 1:2, Jedinstvo (V) – Rusanda 3:1, Napredak – Jedinstvo (BK) 2:1, Mladost – Begej 0:2, Crvena zvezda – Polet (I) 0:3 /Draganov, Đukić/. Sloboda – Kozara (sreda, 17.00).
POREDAK: Mladost 63, Begej 61, Borac 52, Budućnost 44, Jedinstvo (BK) 42, Polet (I) 42, Dolovo 39, Crvena zvezda 39, Kozara 37, Jedinstvo (V) 36, Sloboda 36, Polet (N) 35, Napredak 27, BAK 15, Rusanda 14, Proleter 7.
U 27. kolu, u subotu i nedelju (17.00), igraće: Begej – Jedinstvo (V), Rusanda – Sloboda, Kozara – Proleter, Jedinstvo (BK) – BAK, Crvena zvezda – Budućnost, Polet (I) – Mladost, Dolovo – Napredak, Borac – Polet (N). 

D. P. 

 

PODRUČNA LIGA „ZRENJANIN”
Rezultati 25. kola: Crvena zvezda – Jedinstvo 3:1, Napredak – Mladost 0:1, Zadrugar – Omladinac 2:2, MSK – Banat 7:1, ŽFK Banat – ŽAK 4:0, Bilećanin – 2.oktobar 2:2, Radnički – Delija 3:0, Vojvodina – Gradnulica 0:2.
POREDAK: Gradnulica 67, Zadrugar 50, 2.oktobar 48, ŽFK Banat 41, MSK 39, Omladinac 37, Banat 36, Mladost 35, Bilećanin 33, Vojvodina 32, Napredak 32, Jedinstvo 30, ŽAK 27, Delija 27, Crvena zvezda 24, Radnički 15.
U 25. kolu, nedelju (17.00), igraće: Jedinstvo – Vojvodina, Delija – Bilećanin, Gradnulica – Radnički, 2.oktobar – ŽFK Banat, ŽAK – MSK, Banat – Zadrugar, Omladinac – Napredak, Mladost – Crvena zvezda.

 

MEĐUOPŠTINSKA LIGA „KIKINDA-ŽITIŠTE”
Rezultati 18. kola: Terekveš – Podgrmeč 4:7, Borac (A) – Vojvodina 1:0, 1.oktobar – Proleter 3:3, Roham – Bega 3:7, Jedinstvo – Borac (I) 2:3 /Horvat dvaput, Šugić/.
POREDAK: Borac (A) 43, Borac (I) 42, Roham 38, Bega 36, Vojvodina 30, Jedinstvo 26, Proleter 14, 1.oktobar 9, Terekveš 7, Podgrmeč 3.
U jednokružnom doigravanju, koje počinje u nedelju (17.00), igraće četiri prvoplasirana tima.  

 

1.-Godisnji-koncert-Baletske-skole,-izdvoijeno-odeljenje-u-Kikindi-2022-12-01-18-51-50-460

Već tri decenije u našem gradu postoji Osnovna baletska škola. U pitanju je jedini ogranak glasovite novosadske baletske škole, koja je osnovana još 1947.

-Na poziv iz tadašnjeg Doma omladine u Kikindi, sada već davne 1994. nastavnica klasičnog baleta iz novosadske Baletske škole, Smilja Ilijić, došla je u naš grad s koleginicom Oliverom Drašković.

Uvidele su tada da u Kikindi vlada interesovanje za baletsku umetnost i ubrzo je formirano prvo vanredno odeljenje za obrazovanje budućih baletskih igrača i balerina-kaže nam današnja korepetitorka i nastavnica solfeđa u kikindskoj školi Danica Mandić. -U početku na balet se upisalo dvanaestoro dece, koja su tada počela da se obrazuju po zvaničnom planu i
programu koje je propisalo Ministarstvo prosvete. U isto vreme u Ruskom Selu je postojala mala grupa baletskog zabavišta koju je vodila nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković.

-Ingrida se obrela u našoj sredini nakon raspada Sovjetskog Saveza, a poznato je da je u toj zemlji balet imao dugu i bogatu tradiciju. Ingrida je bila zainteresovana da stupi u kontakt s nama, kako bi se i deci koja nisu u Novom Sadu pružila mogućnost da se obrazuju
u oblasti klasičnog baleta i tako je sve krenulo-dodaje naša sagovornica.

Ubrzo nakon formiranja Škole, nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković prelazi iz Ruskog sela u Kikindu, na mesto nastavnika klasičnog baleta, a grupu baletskog zabavišta, koju je dotad vodila, preuzima nastavnica Larisa Gajić. Već od naredne 1995. stekli su se svi zakonski i kadrovski uslovi za sveobuhvatno baletsko školovanje mladih Kikinđana. Nastavu su vodile pomenute dve nastavnice klasičnog baleta – Larisa i Ingrid, korepetitor je bila Gordana Rauški, posle nje Olivera Stojkov, a zatim i Dragana Novaković. Potom su u svojstvu nastavnika kikindske Baletske škole predavači bili i Dragana Karanović, Ana Bujić,
Danica Mandić…

-U jednom periodu nastavu su vodile i naše bivše učenice Una Grabić i Jelena Vujičić, koje su radile kao nastavnice savremene igre i klasičnog baleta, potom je kod nas radio i Igor Popov, kao i Jelena Banić koja trenutno radi na mestu nastavnika primenjene gimnastike-dodaje Danica Mandić.

Već tokom prvih nekoliko godina od osnivanja usledili su uspesi na saveznim takmičenjima, a istovremeno, zalaganjem Grada, obezbeđeni su i svi neophodni uslovi za kvalitetno obrazovanje budućih baletskih igrača u Kikindi. Tako je tadašnji Dom omladine u kojem se odvijala nastava ubrzo bio opremljen savremenim baletskim salama, svlačionicama, kancelarijama…

-Od 1994. godine do današnjih dana izdvojeno odeljenje u Kikindi radi u kontinuitetu. Školu su dosad završila 132 đaka u 22 generacije. Dalje baletsko obrazovanje u SBŠ je nastavilo i završilo 11 đaka. Neki od naših đaka su danas aktivni igrači, a neki rade kao baletski pedagozi u baletskim školama-ističu s ponosom Danica i Ingrid.

Po tradiciji dugoj više od dvadeset godina, kikindska Škola svake godine organizuje i javne nastupe svojih đaka na lokalnim manifestacijama: „Dani ludaje“, „Zmajeve dečje igre“, festival dečije pesme „Ta se pesma ljubav zove”, Novogodišnja baletska predstava u kikindskom Narodnom pozorištu, učešće na plesnom festivali „KI DANCE FEST“ u KSC „Jezero“, koncert povodom 8. marta, učešća povodom proslave dana ustanove Kulturnog centra Kikinda (25.5.) kao i na završnom Godišnjem koncertu na kojem učestvuju sva deca iz Škole, a kao koreografi, nastavnici su angažovani i na čuvenom maturskom plesu.

Nastavnice Olivera Drašković i Ingrida Vojvodić Crnomarković su od osnivanja deo nastavničkog kadra u Baletskoj školi. Ingrida podseća da osnovno baletsko obrazovanje traje 4 godine, a tome bi trebalo dodati i pripremnu grupu.

-Deca se u školu upisuju u 4. ili 5. razredu osnovne škole. Trenutno imamo oko 40 polaznika, ako računamo i pripremnu grupu. Radimo po planu i programu koji je propisalo Ministarstvo za omladinu i sport. Prvi upisni rok je već počeo i trajaće do polovine juna, a planiran je
i drugi upisni rok, kako bismo izašli u susret svim zainteresovanim đacima. Inače, nastavu obavljamo u dve lepo opremnjene baletske sale u Kulturnom centru, a termine prilagođavamo prema nastavi koju đaci imaju u svojim redovnim osnovnim školama.

Pitamo našu sagovornicu da li ima dečaka zainteresovanih za balet?

-Da, ima ih, ali ne tako puno. Našu školu je pohađali Boris Ladičorbić i Danilo Stankić, koji je nastavio da se profesionalno bavi plesom, a prošle godine je završio i Andrija Gligorin. -Da, malo je dečaka – nadovezuje se nastavnica Danica Mandić – a mislim da su tome najviše krive predrasude. Roditelji bi trebalo da shvate da su baletani deficitarni i da dobijaju posao čak i pre nego što maturiraju. Znam za skorašnji primer iz Pančeva gde su muški učenici srednje baletske škole bili angažovani u predstavama i za to dobijali honorare. Baletani su veoma  cenjeni u susedstvu – u Rumuniji i Mađarskoj. Volela bih da se i kod nas razbije stereotip da balet nije za dečake-dodaje Danica, dok Ingrid s
ponosom zaključuje: -Prošle godine smo povodom trideset godina postojanja Škole, dobili nagradu Grada Kikinde i to nam je posebno drago, jer nam podrška lokalne samopuprave baš mnogo znači.

N.S.

prijemni

Završni ispit za učenike osmih razreda pomeren je za nedelju dana. To znači da će ispit iz srpskog odnosno maternjeg jezika biti organizovan 23. juna, dan kasnije je matematika, a 25. juna osmaci će polagati izborni predmet.

Upis u srednje školetakođe se  pomera za nedelju dana, uključujući i sve prateće aktivnosti – objavljivanje rezultata, prigovore, podnošenje liste želja, kao i sam upis učenika, zbog pomeranja završnog ispita za osmake.

Posle završnog ispita  žalbe prvostepenim i drugostepenim komisijama moći će da se podnesu 28. i 29. juna, a 30. juna biće objavljena konačna lista sa ostvarenim poenima na završnom ispitu.

Upisivanje želja koje srednje škole žele da upišu je 1. i 2. jula.

ofk-kikinda
Kikinda – Gledalaca: 250. Sudija: Aleksa Grahovac (Novi Sad). Strelac: Veselinović 82. minut. Žuti kartoni: Budai, Ivanović (OFK Kikinda), Ignjić, Đurić, Radman, Jakovljević, Bačvanski (Hajduk).
OFK KIKINDA: Tasić, Čutović, Gajić, Molnar (Putnik), Budai, Vasović, Stojanov (Ivanović), Vilovski (Pjošta), Viola, Grković, Pajtin (Kovačević).
HAJDUK: Jakovljević, Vasić, Mandić, Cvijić (Bačvanski), Nađ (Jelić), Veselinović, Ignjić (Radman), Zolnajić (Jević), Malešević (Đurić), Kačarević, Herceg. 
Hajduk, još uvek lider na tabeli, koji to biti neće kada dve dobijene utakmice i zvanično budu registrovane službenim porazima Divošana, ali u svakom slučaju ekipa s najviše osvojenih bodova na terenu, opravdala je ulogu favorita na severu Banata, iako je susret mogao otići u drugom smeru da je, u šestom minutu, nakon slobodnog udarca Viole, lopta završila u mreži umesto što je pogodila prečku gostiju. Dvadesetak minuta kasnije i Budai je bio blizu pogotka, ali je njegova lopta završila na poprečnom okviru.
Nakon toga Divošani su preuzeli inicijativu i prvi put ozbiljno zapretili pet minuta pre odmora, ali je golman Tasić jednom rukom sprečio gol. Bio je to uvod u seriju promašaja Hajduka u nastavku. Kao na traci ređali su se pokušaji gostiju od 50. do 66. minuta, a gotovo svi udarci: Cvijića (dvaput), Đurića, Nađa i Zolnajića završavali su van okvira, a jedanput se istakao i Tasić. Ipak, Divošani su stigli do plena u finišu. Nabačenu loptu, u liniji s drugom stativom, dočekao je i do tada najbolji pojedinac gostiju, veteran Lazar Veselinović (38) i potom poentirao u polupadu (naslovna, izdvojena slika).
D. P. 
DUHOVNA-AKADEMIJA-BVS-(6)

Pre tačno dve decenije u Banatskom Veliko Selu započeta je izgradnja pravoslavne crkve. Hram Svetog Vasilija Ostroškog je dobio i svoje najvažnije obeležje pre nekoliko godina kada je na kupoli podignut i osveštan časni krst. Čudotvorac Vasilije je zaštitnik ovog mesta, a Velikoselci su dobili dugo očekivanu svetinju. Tim povodom održana je Duhovna akademija pod nazivom „So zemlji“ čiji je cilj da se sakupe sredstva za dalje radove na Hramu.

-Pre tačno 34 godine osnovan je Crkveni odbor koji je pokrenuo inicijativu za izgradnju hrama, a pre 20 godina zabodeni su prvi kočići koji su označavali temelje crkve. Tada je posejano zrno vere koje je doprinelo da se izgradi velelepni hram. Objekat se još uvek gradi i do sada su završeni svi veći poslovi poput malterisanja, rasvete, a postavljeni su i gromobrani. U narednom  periodu predstoji nam popravka krova i uređivanje porte – istakao je jerej Nemanja Milinković, paroh u Banatskom Velikom Selu.

Ovom događaju prisustvovala je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Stanovnici su dobili molitveno mesto koje je i mesto mira i Božijeg blagoslova. Poželela bih da sa Hrama još dugo zvone zvona i da okuplja verni narod, da ih upućuje na zajedništvo i mir. Neka Sveti Vasilije Ostroški pomogne Velikoselcima da žive u miru, slozi  i ljubavi. Vera nam je, u ovom teškim i turbulentnim vremenima, preko potrebna – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

U programu su učestvovali hor „Atendite“, Milan Vašalić, multimedijalni umetnik, Sara Glišić, eto umetnik, članovi KUD-a „Marija Bursać“ i đaci OŠ „Slavko Rodić”.

Akademiji su prisustvovali i sveštenici iz Nakova, Novih Kozaraca, Kikinde i okoline.

A.Đ.

 

fizicka-aktivnost-(7)

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je na Starom jezeru u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta.

Dr Branislav Hačko, šef Odseka za promociju zdravlja u ZZJZ podsetio je na moto manifestacije koji je ove godine „Prihvati izazov, pokreni se“.

-Lokalni moto je „Kreni ka reci, ne apoteci“. Važno je da budemo u prirodi i da prihvatimo izazov i promenimo na stil života. Govorim iz ličnog iskustva s obzirom na to da sam pre tačno godinu dana bio 15 kilograma teži , a do Nove godine dobio sam još pet kilograma. U februaru sam završio u Bolnici sa metaboličkim dijagnozama. Tada mi je endokrinolog saopštio poražavajuću činjenicu, nastavim li tako, ili dijaliza ili insulin. Na početku sedme decenije rešio sam da se menjam uz laganu fizičku aktivnost i kontrolu ishrane jer oni doprinose da se spreče metabolički poremećaji koji nastaju lošim stilom života – otkrio je dr  Hačko.

Obeležavanje je podržala i lokalna samouprava, a zajedno sa brojnim sugrađanima bili su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Marijana Mirkov.

-Međunarodni dan fizičke aktivnosti je način na koji treba da razmišljamo kako bi, prvenstveno deci, stvorili navike da budu fizički aktivni. Svedoci smo da nas razvoj tehnologije i društvene mreže, na neki način, sprečavaju da budemo fizički aktivni. Podržavamo predlog da se u školama uvede više časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja jer je to važno za razvoj dece – naveo je Farkaš.

Učestvovali su članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“, mame koje su prošetale sa decom u kolicima.


Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

A.Đ.

DUDA-MEMORYdef-OK

Veče sećanja na nedavno preminulog Dušana Radaka, pisca i kompozitora,  biće održano večeras (subota) u 20 sati u Narodnom pozorištu.

Radak je rođen u Kikindi, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziju, kao i muzičku školu. Radio je u Domu omladine u Kikindi, kao urednik umetničkog programa. Iako je najveći deo života proveo u Novom Sadu, uvek se vraćao svom rodnom gradu. Tako je i njegov poslednji put, po njegovoj želji, bio put za Kikindu, za Banat na koji je bio ponosan, i koji je beskrajno voleo. Dušan Radak je napisao devet knjiga od kojih su najbrojnije knjige poezije (Samsa, Krevet Zmija, Traktat o radosti, Stadijum kašike. Šljunak, i druge).

Pisao je i za decu, radeći u Malom Nevenu, a kao plod tog rada, osim čuvenih Superpitalica, nastao je i muzički album  „Hogli vogli rok”, koji je ubrzo, od strane kritike u regionu, proglašen za jedan od najboljih albuma namenjenih deci, ikada. Zastupljen je u najvećem broju antologija poezije, kao istaknuti stvaralac savremenog, samosvojnog, poetskog izraza.

Dobitnik je više književnih nagrada: „Pečata varoši Sremskokarlovačke“ , nagrade za životno delo „Pesničke republike“ , nagrade za multidisciplinarni doprinos stvaralaštvu za decu, nagrade za savremeno stvaralaštvo „Milan Nenadić“ , i drugih. Njegov autentični poetski izraz budio je interesovanje i sjajne kritike van granica naše zemlje. Njegove pesme su prevedene na: engleski, italijanski, ruski, nemački, francuski, mađarski, slovački, rusinski, rumunski, makedonski… Pisao je i filmsku muziku.