Најновије

inkluzivni-klub-ugovor-(2)

U Palati Srbija održano je svečano potpisivanje ugovora koje je organizovalo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Ovom događaju prisustvovao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je sa  ministarkom Jelenom Žarić Kovačević potpisao ugovor  vredan šest miliona dinara.

Sredstva su namenjena za sufinansiranje nove usluge podrške porodicama i deci ,,Porodični servis podrške” – Unapređenje savetodavnih usluga i uspostavljanje inkluzivnog kluba za decu i mlade sa invaliditetom u Kikindi.

Gradonačelnik je istakao da se izraženija potreba za ovakvom vrstom podrške deci i roditeljima iskazala pre nekoliko godina. Inicijativama roditelja i razgovorima sa njima, razumeli smo da je ovakva usluga potrebna .

-Reč je o novoj usluzi koja bi trebalo da premosti period od završetka osnovne škole do mogućnosti upisa i pohađanja Dnevnog boravka za odrasle. Nažalost, broj dece sa višestrukim smetnjama u razvoju se povećava i zbog toga moramo dugoročno da razmišljamo o ovom izazovu. Inkluzivni klub za decu sa smetnjama u razvoju imaće zadatak da omogući očuvanje stečenih veština kod dece i održanje njihovog ukupnog funkcionisanja – pojasnio je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

dusan-vasiljev-nagrada-(7)

Pesnici, Gordana Đilas i Zoran Bognar ovogodišnji su slavodobitnici nagrade „Dušan Vasiljev“ koju dodeljuje grad Kikinda u znak sećanja na na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev, koji je poživeo samo 24 godine, postigao je da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih odnosno pesnika ekspresionističke ideologije.

Gordana Đilas emotivno je doživela priznanje za knjigu „Anđeli u kapi mastila”. Kao rođena Nakovčanka, pohađala je Gimnaziju „Dušan Vasiljev“.

-U to vreme kikindska je bila jedna od cenjenih gimnazija u ondašnjoj Jugoslaviji. Znanje koje sam stekla omogućilo mi je da bez ikakvih prepreka upišem Filološki fakultet u Beogradu. Kao gimnazijalka imala sam potporu u pisanju od porodice Dušana Vasiljeva koja je dodeljivana mladim pesnicima. U banatskom nebu ima nešto specifično što pesnike sa ovih prostora obeleži i tu sam našla svoju srodnost sa Dušanom Vasiljevim – rekla je Đilas.

Zoranu Bognaru nagrada je pripala za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata.” Sa ovom knjigom bio je u najužem izboru za tri nagrade

-Uzbuđen sam što mi je dodeljeno priznanje koje je obavezujuće i nosi ime velikog pesnika i čoveka. Zajednička nam je misaonost i ekspresivnost, koja je karakteristična u ranoj fazi pesništva. Kako je Dušan Vasiljev bio premlad kada nas je napustio, ekspresivnost je kod njega više nego  naglašena. Centralna figura moje poetike je čovek, nagrade su biografije knjiga, a knjige su biografije pisca – naveo je Bognar.

O nagradi je odlučio  žiri u sastavu Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev. Odluka o slavodobitnicima doneta je jednoglasno.

-Ovo priznanje je značajno jer nosi ime, kako to volim da kažem, detetu koje je usnulu u 24 godini života i koje je do tada stvorilo ozbiljno književno delo i prozno i dramsko i pesničko – kazao je Selimir Radulović. – Pesme „Plač matere čovekove“ i „Čovek peva posle rata“ stvorile su nekoliko generacija srpskih pesnika.

U Gradskoj kući priznanja je uručila Biljana Kikić, zamenica gradonačelnika.

-Dušan Vasiljev, preminuo je mlad, ali je ostavio veliki opus za sobom. Pored toga što gimnazija nosi njegovo ime, grad dodeljuje nagradu za najbolju knjigu poezije ili proze. Dubok trag ostavio je i u Kikindi, a mi mu se na ovaj način odužujemo – istakla je Kikić.

Knjiga Gordane Đilas posmatra svet sa svetle tačke i strane, a Zorana Bognara sa tamne strane , pojasnio je Selimir Radulović.  Gordana Đilas se u ovom delu okrenula prema hrišćanskom pravoslavnom svet i u knjizi ima više pesma koje su posvećene toj perspektivi, a govori i o nevidljivom svetu iz kojeg se može tumačiti vidljivi svet. Bognar u svojoj knjizi ima 77 pesama o smrti kao o nevažnoj činjenici živta koja se može prevazići svakog dana

Ove godine na konkurs su pristigle 62 knjige, a kao najbolje izdvojile su se dve pomenute.

A.Đ.

Kraljevski-Portreti-Plakat-(1)

U Narodni muzej u utorak, 31. marta, sa početkom u 19 časova, biće otvorena izložba „Veženi portreti dinastije Karađorđević– nekad i sad“, posvećena očuvanju i savremenom tumačenju tradicionalnog trukerskog zanata. Izložba se realizuje u saradnji sa Muzej slatka – kuća Cvetića iz Kraljeva.

Reč je o projektu koji ima za cilj da oživi i predstavi javnosti gotovo zaboravljene vezene mustre sa motivima srpskih kraljevskih porodica, povezujući tradicionalne tehnike ručnog rada sa savremenim umetničkim izrazom.

Postavka obuhvata 32 unikatna rada nastala u tehnikama narodnog i umetničkog veza, koje su izradile 21 vezilja i jedan vezilac. Radovi predstavljaju rekonstrukcije i interpretacije starih mustri, koje su se nekada nalazile u etnološkim zbirkama muzeja širom Srbije i privatnim kolekcijama. Posebnu vrednost izložbi daju i originalni tekstilni predmeti, kao i novi radovi inspirisani istorijskim motivima.

Projekat je obuhvatio saradnju više muzeja iz različitih gradova, sa namerom da se istakne značaj tradicionalnog zanatstva, ali i da se podrži savremeno žensko preduzetništvo zasnovano na očuvanju kulturnog nasleđa.

Izložba takođe ukazuje na kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti, predstavljajući vez kao živu umetnost koja i danas pronalazi svoje mesto u savremenom društvu.

Realizaciju projekta podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije, dok je pokroviteljstvo pružila princeza Danica Karađorđević.

kozarci-prelo-vrtic-(2)

U vrtiću „Šilja“ iz Novih Kozarca Dan žena obeležen je na poseban način „Osmomartovskim prelom”. Kako su istakle vaspitačice u ovom vrtiću 8. mart posvećen je snazi, hrabrosti, ljubavi i mudrosti svih žena, a praznik je bio prilika da deca nauče, a mame i bake podsete se kako su se nekada žene okupljale.

-Prelo simbolizuje mesto okupljanja, pesme, druženja i rada. Ono je imalo i društvenu  i zabavnu ulogu, bilo je omiljena svuda, na selu i u gradu. Na prelu se radilo, pevalo, veselilo, igralo, a stariji ljudi prepričavali su svoje doživljaje i događaje iz istorije srpskog naroda i tako učili mlađe. Da naše okupljanje bude potpuno pomogli su nam čuvari tradicije, članovi KUD-a „Petar Kočić“, koji su bili naši dragi gosti i koji su sve prisutne mame, bake, tate i ostale pesmom i igrom vratili u neka davna vremena – istakla je vaspitačica Aleksandra Mandžuković, koja je program osmislila zajedno sa koleginicama Sonjom Karanović,  Sonjom Ćirić i Ivanom Ostojić.

U vrtiću „Šilja“ ima dve vaspitno-obrazovne grupe u kojima je 35 mališani i svi su učestvovali u priredbi.

A.Đ.

saobracaj-deca

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel vozačima i roditeljima da decu u saobraćaju prevoze isključivo na propisan i bezbedan način, uz pravilnu upotrebu dečjih sedišta. Povod za apel su zabrinjavajući podaci o velikom broju prekršaja nepropisnog prevoza dece u vozilima.

Kako je navedeno, u prethodnom periodu evidentirano je čak 237 prekršaja nepropisnog prevoza dece na prednjem sedištu, kao i 460 prekršaja na zadnjem sedištu. Iz policije ističu da ovi podaci jasno pokazuju da se bezbednost dece u saobraćaju i dalje nedovoljno poštuje.

U apelu se podseća da bezbednost dece počinje pravilnom upotrebom dečjih sedišta, koja moraju biti adekvatno izabrana i postavljena tako da nemaju pomeranja. Za mlađu decu je posebno važno da sedište bude okrenuto suprotno smeru kretanja, jer takav položaj pruža veću zaštitu glave i vrata u slučaju sudara.

Iz MUP-a naglašavaju da prevoz dece u dečjim sedištima nije samo zakonska obaveza, već pre svega odgovornost svakog vozača i roditelja. Upozoravaju i da nepravilno korišćenje sedišta direktno ugrožava život dece.

Prema podacima iz apela, tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 78 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule dve, a povređene 43 osobe.

pozoriste

U Narodnom pozorištu počeo je rad na novoj predstavi „Šećer je sitan, osim kad je kocka“, po tekstu Nikole Pejakovića, u režiji Dajane Josipović. Reč je o urnebesnoj komediji karaktera i situacije, koja kroz svakodnevne odnose otkriva dublje priče o ljubavi, braku i potrebi da budemo viđeni i prihvaćeni.

Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, za kikindsko pozorište ovo je nastavak uspešne saradnje sa rediteljkom Dajanom Josipović, nakon predstave „Heroj nacije“. U novoj produkciji igraju glumci ansambla: Marina Vodeničar, Miljan Davidović, Mihajlo Laptošević i Anđela Kiković.

Rediteljka je naglasila da joj je veliko zadovoljstvo što se vraća u Kikindu i radi sa ansamblom koji opisuje kao talentovan, vredan i inspirativan. Odabir teksta Nikole Pejakovića, kako je rekla, nije slučajan.

– On odlično poznaje naš mentalitet, a ova predstava donosi jednu opredmećenu svakodnevicu koju često živimo rutinski, ne primećujući njenu dramaturgiju. Bavimo se odnosima u braku, ljubavlju i potrebom da nas neko vidi i razume – istakla je Josipović.

U središtu priče je bračni par koji se suočava sa krizom i preispitivanjem odnosa. Glumica Marina Vodeničar, koja tumači lik Nevenke, objašnjava da je reč o ženi koja se nalazi u osetljivoj životnoj fazi.

– Posle sedam-osam godina braka, sve postaje rutina, a ona počinje da preispituje sebe i odnos sa suprugom. U tom trenutku pojavljuje se neko ko je vidi i razume, što dovodi do niza komičnih, ali i veoma životnih situacija – kaže Vodeničar.

Njen scenski partner Miljan Davidović, koji igra supruga Zokija, poručuje da će se publika lako prepoznati u odnosima na sceni.

– Prepoznaćete i sebe i svoje komšije. Samo, kraj vam neću otkriti – dođite da pogledate predstavu – dodaje Davidović.

Poseban kolorit komadu daje i lik komšije, koga tumači Mihajlo Laptošević, dok Anđela Kiković igra Jacu, Nevenkinu najbolju prijateljicu – dinamičan i snažan lik koji unosi dodatnu energiju u priču.

Rediteljka ističe da je atmosfera na probama vesela i da je rad na komediji posebno značajan u vremenu kada, kako kaže, nedostaje iskrenog smeha.

– Komedija nam daje dozvolu da primetimo stvari bez pritiska da moramo odmah da ih popravimo. Upravo taj iskren smeh nam je potreban – kaže Josipović.

Premijera predstave zakazana je za 24. april, kada će kikindska publika imati priliku da kroz humor i prepoznatljive situacije zaviri u sopstvene odnose i svakodnevicu.

T. D.

 

mijin

Smeh dece čuje se i pre nego što se stigne do kuće u Iđošu. Glasovi, dozivanje, trčanje po dvorištu — prizor koji na prvi pogled deluje bezbrižno. Tek kada se zakorači unutra, postaje jasno koliko je ta bezbrižnost uslovljena.

U jednoj sobi živi sedmoro dece sa majkom.

Tri kauča na razvlačenje, mala peć na drva i jedan sto – to je sve što ispunjava prostor. Na prozorima ćebad umesto zavesa. Nema struje, nema vode. Ipak, sve je uredno, čisto i složeno. Deca su doterana, vesela, vaspitana. Igračke koje su dobili dele bez svađe, kao da im je to najprirodnija stvar na svetu.

-Gledam njih i najteže mi pada što smo svi u jednoj prostoriji, bez struje i vode – kaže Linda Mijin, samohrana majka osmoro dece iz Iđoša: Leonore (4), Matije (5), Leontine (7), Lea (8), Dragane (9), Siniše (12) i Nene (15), dok je osmo – mala Ljubica u hraniteljskoj porodici.

Njen glas je tih, ali siguran. Bez drame, bez naglašene tuge — više kao konstatacija života koji se živi.

Linda je odrasla u Iđošu, ali je poslednjih godina sa decom bila prinuđena da se seli, tražeći mesto gde će moći da ostanu duže od nekoliko meseci. Živeli su u Sajanu, Padeju, kod raznih ljudi. Svaki put iz početka.

-Nismo mogli da nađemo stalan smeštaj. Ko će da primi toliko dece – deli sa nama Linda.

Kuću u kojoj sada žive dobili su na korišćenje. Iako je trošna i bez osnovnih uslova, za njih je značila bar nešto što liči na sigurnost.

Svakodnevica ove porodice počinje rano.

-Ustanemo, spremamo se za školu. Neko ide pre podne, neko posle. Imamo i vrtić, vodimo ih, dovodimo… Svaki dan je takav – priča Linda.

Dvoje najmlađih ove godine krenulo je u vrtić. Domaći zadaci ponekad se rade uz sveću, a svetlost u večernjim satima dolazi iz akumulatora koje pune kod rodbine.

Vodu donose brat, sestra ili zet — koliko mogu. Kuva se na šporetu na drva.

-Snalazimo se – dodaje kratko Linda.

Porodica živi od socijalne pomoći i dečijeg dodatka — ukupno oko 40.000 dinara mesečno.

-Najteže je zbog hrane. Za sve ostalo se nekako snađemo, ali hrana je uvek problem – objašnjava Linda.

Pomoć povremeno stiže — od rodbine, komšija, dobrih ljudi. U poslednje vreme, nakon što je njihova priča dospela u javnost, javilo se više ljudi koji su doneli odeću, obuću, igračke. Ali potrebe su svakodnevne i neprekidne.

Pored toga, tu su i školske obaveze, vrtić, matura najstarije ćerke. Svaka stavka je trošak koji se mora uklopiti u već ograničen budžet. Uprkos sudskoj presudi, alimentacija ne stiže već tri godine. Postupak je u toku.

Ipak, ono što ovu porodicu najviše obeležava nije siromaštvo. To je način na koji žive uprkos njemu. Deca su vedra, razigrana, međusobno bliska. Ne otimaju se oko igračaka. Ne žale se. Dele.

Siniša, dvanaestogodišnjak, kaže da najviše voli da igra fudbal sa drugarima.

-Nedostaje nam struja i voda, ali nadam se da će nam uskoro biti bolje – kaže on.

Kada govori o željama, ne pominje igračke ili telefone.

-Najveća želja mi je da nam se vrati naša najmlađa sestra Ljubica.

Priču o ovoj porodici ranije je objavila Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“, ukazujući na uslove u kojima žive i na potrebu da im se pomogne.

Linda kaže da je do kontakta sa organizacijom došlo preko škole.

-Učiteljica mog deteta nas je povezala. Da nije bilo toga, ne znam kako bismo – priča.

Za nju, međutim, postoji nešto što je važnije od svega materijalnog. Najmlađa ćerka Ljubica već više od dve i po godine nije sa njima. Smeštena je u hraniteljsku porodicu.

Razdvajanje je bilo najteži trenutak.

-Nisam mogla da spavam, ni da jedem. Gledaš decu — svi su tu, samo ona fali – kaže Linda.

Danas se čuju svakodnevno, preko video poziva.

-Kad sam je videla prošlog vikenda, raširila je ruke i viknula: „Mama moja, mamice, došla si“. Ali onda pita: „Mama, da li me vodiš kući?“

To je, kaže, pitanje na koje joj je najteže da odgovori.

Uprkos svemu, Linda ne govori o beznađu. Naprotiv.

-Moja deca su mi sve. Zbog njih idem dalje. Znam da će biti bolje – zaključuje Linda.

Ta vera, tiho izgovorena, provlači se kroz celu priču. Ne kao sigurnost, već kao odluka.

Pomoć koju dobijaju za njih ima veliki značaj, ali potrebe ostaju.

-Svima koji su nam pomogli želim da se zahvalim od srca – kaže Linda. – To nam mnogo znači.

Njena želja je jednostavna: Da deca imaju uslove za normalan život. I da ponovo budu svi zajedno.

T. D.

 

BELGRAID-2026-Sumar

JP „Kikinda” učestvovala je na festivalu BelgrAID 2026. – „Za moju planetu!“.  Manifestacija na jednom mestu okuplja umetnost, kulturu, humanost i ekologiju radi podizanja svesti o značaju očuvanja životne sredine i odgovornog razvoja zajednice. Kroz raznovrstan program, festival nudi sadržaje za sve generacije, spajajući edukaciju i aktivizam sa kreativnim i kulturnim izrazom.

Ove godine u fokusu je bila ekologija i sav prihod od manifestacije biće usmeren na pošumljavanje teritorije grada Kikinde, čime se direktno doprinosi povećanju šumskog fonda u jednom od najmanje pošumljenih područja u Srbiji.

 

U okviru BelgrAID organizovana je i panel diskusija pod nazivom: „Možemo li deci obećati sigurnu budućnost?“ u kojoj je učestvovao i Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva u JP „Kikinda“. Diskusija je bila posvećena pitanjima budućnosti životne sredine i opstanka narednih generacija, sa posebnim fokusom na očuvanje šuma, primenu regenerativne poljoprivrede i odgovorno upravljanje otpadom kao temeljima održivog razvoja. Radovanović je u svom izlaganju govorio o izazovima i mogućim rešenjima u oblasti šumarstva, ukazujući na značaj sistemskog pošumljavanja, naročito u sredinama sa izrazito niskim procentom šumskih površina, kao što je naša sredina.

Učešće predstavnika JP „Kikinda“ na ovom značajnom događaju potvrđuje opredeljenost preduzeća ka aktivnom uključivanju u inicijative koje doprinose zaštiti životne sredine i stvaranju održivije i zdravije budućnosti za sve.

A.Đ.

ofk-kikinda-1

Omladinac je iščupao na bod na svom terenu, pošto je pre toga odlični Miodrag Milenković (na slici, dole) bio dvostruki strelac za OFK Kikindu, a domaćin se vratio u meč tek bliže kraju. U samoj završnici Vučetić je skrivio najstrožu kaznu, a s penala domaćin je stigao do remija. Šef struke OFK Kikinde Milan Ćulum napominje da je ovo bila još jedna utakmica koju se njegovi izabranici dobro odigrali, a nisu osvojili tri boda.
– U normalnim okolnostima, osvajanje boda protiv kvalitetne ekipe s dobrim pojedincima, bilo bi po meri, međutim, u situaciji u kojoj se nalazimo, ne možemo biti zadovoljni, pogotovo ako se uzme u obzir da smo vodili 2:0, skoro do finiša. Mogli smo ranije rešiti utakmicu, imali smo šanse za to, a onda smo primili prvi gol vrlo jeftino, potom je usledio i diskutabilan penal za domaćina. Iza nas su tri prolećne utakmice, dugo sam u fudbalu i mogu da procenim kada je nešto slučajno, a ovako kako se odnose sudije prema OFK Kikindi, pod velikim je znakom pitanja kuda to vodi – kaže Ćulum.
Predstojeće subote, od 15 sati, na Gradskom stadionu gostovaće Sloboda iz Donjeg Tovarnika.
– Svojim momcima prvo čestitam na igri u Novim Banovcima, pružili su maksimum, nešto još mogu i popraviti, a ni protiv Slobode neće biti lako. No, svim silama moramo ići na pobedu, a konačno ćemo upisati tri boda jedino ako budemo fanatično boreni – jasan je Ćulum.
D. P.

Rezultati 18. kola: Sloga – Dinamo 1:2, Naftagas – Bačka 1:0, Sloboda – Železničar 1:3, Jedinstvo – Veternik 3:1, Inđija – Mladost (BJ) 0:0, Vrbas – Hajduk 3:0, Omladinac – OFK Kikinda 2:2, Mladost (O) – Sloven 2:1.
POREDAK: Naftagas 39, Železničar 38, Hajduk 37, Jedinstvo 35, Mladost (BJ) 32, Dinamo 29, Vrbas 28, Sloven 23, Veternik 21, Omladinac 19, Sloboda 18, Inđija 17, Sloga 17, Bačka 16, Mladost (O) 15, OFK Kikinda 9.
U 19. kolu, u subotu i nedelju (15.00), igraće: Sloven – Vrbas, Mladost (BJ) – Jedinstvo, Veternik – Omladinac, OFK Kikinda – Sloboda, Železničar – Naftagas, Bačka – Dinamo, Mladost (O) – Sloga, Hajduk – Inđija.

FOTO: D. P./Jelena Pantelić (OFK Kikinda) 

mala-matura

Probni završni ispit za učenike osmog razreda održaće se u petak, 27. i subotu, 28. marta.

Prvog da u 12 časova osmaci će polagati matematiku, dok će u subotu od 9 do 11 sati polagati srpski, odnosno maternji jezik, a test iz predmeta po izboru u okviru trećeg testa od 11.30 do 13.30 časova . Probni završni ispit je prilika da učenici provere znanje, upoznaju se sa procedurama i strukturom testova pre održavanja završnog ispita. Učenici će 1. i 2. aprila 2026. godine imati priliku da ukoliko žele, promene predmet koji su prijavili za treći test. Nakon toga, više neće biti moguće promeniti predmet koje će učenik polagati na završnom ispitu kao treći test.

Završni ispit iz srpskog, odnosno maternjeg jezika polaže se 15. juna od 9 do 11 časova, dok će iz matematike biti održan 16. juna u istom terminu. Završni ispit iz testa iz predmeta koji su učenici izabrali zakazan je za 17. jun od 9 do 11 časova.

Preliminarni rezultati završnog ispita biće objavljeni 19. juna, kada će učenici imati mogućnost da podnesu prigovore na rezultate. Konačni rezultati biće objavljeni 22. juna. Nakon toga sledi najvažniji korak za upis u srednje škole – popunjavanje liste želja, koje je planirano 23. i 24. juna, dok će konačna lista želja biti objavljena 26. juna.

Raspodela učenika po srednjim školama biće objavljena 29. juna, kada počinje i elektronsko podnošenje prijava za upis u prvom upisnom krugu, koje traje do 2. jula.