Најновије

agencija-za-privredne-registre

Agencija za privredne registre (APR) objavila je da ima informacije da se pojedina privredna društva obraćaju novoosnovanim firmama i drugim pravnim licima sa pozivom za plaćanje „jednokratne naknade” za „automatski upis” u njihove „registre” i „poslovne baze”, uz koji dostavljaju uplatnice sa odštampanim iznosom za plaćanje, što određena pravna lica dovodi u zabludu da se naznačeni iznos odnosi na naknade za usluge koje pruža APR.

Iz APR-a naglašavaju da ove ponude nisu u vezi sa poslovima koje obavlja ova agencija.

Takođe, upozoravaju firme i druga pravna lica da, u slučaju prijema ovakvih dopisa koji, između ostalog, sadrže nalog za plaćanje, obrate pažnju na to da primalac uplate, u nalogu za prenos, nije APR, već drugo pravno lice.

(Izvor: RTV)

OIP-(11)

Učenici osnovnih i srednjih škola na teritoriji grada drugo polugodište pohađaju, najblaže
rečeno, šarenoliko. Od toga da časovi traju 45 i 30 minuta, do toga da uopšte nemaju nastavu. Od 1.070 prosvetnih radnika 130 je i dalje u totalnoj obustavi. U želji da istražimo kako se odvija nastava u svim osnovnim i srednjim školama pozvali smo svih devet seoskih i deset gradskih škola i saznali kako su radili ove nedelje.

Škola „Jovan Popović“ sa đacima radi 30 i 45 minuta, a u toku je i nadoknada propuštenih
časova. U ovoj obrazovnoj ustanovi nijednog momenta nije bilo prestanka rada i najveći deo
prosvetnog kadra radio je punu minutažu od 20. januara kada je počelo drugo polugodište.
U Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ učitelji i nastavnici drže časove 45 i 30 minuta i više je onih koji rade uobičajeno. Započeta je i nadoknada časova koja će prema sadašnjoj dinamici biti završena do kraja meseca.

„Vuk Karadžić“ ima tri zaposlena koji časove drže 30 minuta, a svi ostali rade uobičajenih 45
minuta. Nadoknada počinje naredne nedelje i to časova za one zaposlene koji su dve nedelje u
februaru bili u totalnoj obustavi. Ove nedelje u OŠ „Feješ Klara“ većina nastavnog kadra ima časove od 45 minuta. Manji deo je u totalnoj obustavi. Pored toga započeta je i nadoknada časova koje su učenici izgubili s obzirom na to da u jednom periodu nije bilo nastave iz pojedinih predmeta i kod pojedinih učitelja.

I u „Svetom Savi“ časovi iz većine predmeta i kod učitelja su u trajanju od 45 minuta. Manji deo
nastavnika je i dalje je u totalnoj obustavi. Započeta je i nadoknada propuštenog gradiva.
Od 44 nastavnika i učitelja u OŠ „Žarko Zrenjanin“, šest je u obustavi. Radi se 30 i 45 minuta, a nadoknada nije počela s obzirom na to da u plan treba da budu uvršteni i prosvetari koji i
dalje ne drže časove.

U ruskoselskoj školi „Gligorije Popov“ časovi su 30 i 45 minuta, a pri kraju je i nadoknada
časova. U totalnoj obustavi ova škola bila je sedam dana i do 4. aprila nadoknadiće se
propušteno. Učenici škole „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima imaju časove od 30 minuta. Nadoknada nije počela, a obustava je bila tokom jedne nedelje u februaru.

Nakovčani u školi „Petar Kočić“ od početka nedelje imaju časove u trajanju od 45 minuta.
Započeta je i nadoknada gradiva, a realizuju se i sve van nastavne i dopunske aktivnosti.
Od svih nastavnika i učitelja u OŠ „Slavko Rodić“ u Banatskom Velikom Selu dvoje drži časove 30, a ostali 45 minuta. U ovom mesecu nema nadoknade propuštenog.

U najmanjoj školi „Bratstvo-jedinstvo“ iz Banatske Topole 15 prosvetara je u obustavi, a svega
petoro radi i to drže časove 45 minuta. Nadoknada će početi tek kada svi koji drže časove budu
počeli sa radom. Škola „1. oktobar“ ima časove u trajanju od 30 i 45 minuta. Nadoknada još nije započeta, a u ovoj školi čitav februar većina nastavnika i učitelja bila je u obustavi.

U iđoškoj školi „Milivoj Omorac“ šest prosvetnih radnika je u obustavi, a ostali drže časove od 30 i 45 minuta. Ni u ovoj školi još uvek se ne nadoknađuje propušteno.
Najveća seoska škola „Vasa Stajić“ iz Mokrina u najvećoj meri ima časove od 30 i 45 minuta.
Počela je i nadoknada časova. U OŠ „Mora Karolj“ iz Sajana časovi od početka drugog polugodišta traju 45 minuta i ovo je jedina škola na teritoriji grada koja je konstantno radila u punom obimu.

Kada je reč o srednjim školama situacija je drugačija.

U Ekonomsko-trgovinskoj školi nastavni kadar je u delimičnoj obustavi. Većina, 28 profesora
ne radi, a 19 ih drži časove u trajanju od 45 minuta. Nadoknada nije počela, a svakog dana u
školi se pravi raspored časova za naredni. I u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ je delimična obustava. Profesora koji ne drže časove je više u
odnosu na one koji rade, tako da nije moguće započeti sa nadoknadom.

U Tehničkoj školi od 73 prosvetna radnika, 26 drži časove u trajanju od 30 minuta. Praktična
nastava odvija se nesmetano, međutim oko 60 odsto maturanata ne dolazi na časove koje imaju.
U SSŠ „Miloš Crnjanski“ svi profesori su u obustavi.

R.K.

citalacki-klub-2

Po tradiciji, Biblioteka „Jovan Popović” veliku pažnju poklanja radu s najmlađim čitaocima. Tako već petu godinu zaredom ova ustanova ima pod svojim okriljem „Čitalački klubić”.  Taj klub upravo ovih dana upisuje nove članove, mališane uzrasta od četiri do 12 godina.

-Klub vodimo moja koleginica bibliotekarka Olivera Šunjica i ja- kaže direktorka Biblioteke Dunja Brkin Trifunović. -Dosad su se naše radionice odvijale petkom, a po prijemu novih članova uskladićemo buduće termine. Odziv je za sada dobar, ali se nadamo da će nam se još više mladih čitalaca odazvati. Cilj je da se deca oslobode, a ujedno i da zavole knjigu i čitanje. To ne podrazumeva samo rad na razvijanju njihovih čitalačkih navika, već i načina na koji čitaju.

Paralelno s razvojem ljubavi prema pisanoj reči, mališani izrađuju i čitalački dnevnik koji ne samo što je jasan pokazatelj pročitanog, nego ima i estetsku vrednost.

-Neka deca i kad prerastu uzrast s kojim radi naša radionica, a to je do dvanaest godina, vrlo često nam se vraćaju i asistiraju u radu našim bibliotekarima.Trenutno se ova aktivnost odvija samo u gradskoj biblioteci, ali i u našim ograncima mi kao biblioteka imamo nešto drugačije organizovanu, ali isto tako vrlo intenzivnu i plodnu saradnju s našim mladim čitaocima. Rečju: mi se ozbiljno igramo, znajući da se kroz igru najbolje uči. S predškolcima radimo na podsticanju rane pismenosti i to kroz skup brižljivo planiranih aktivnosti. Radimo u malim grupama i svakom detetu  smo maksimalno posvećeni- ističe direktorka Dunja Brkin Trifunović.

Kako se navodi u pozivu najmlađim čitaocima: „Ako tražite način da vaše dete zavoli čitanje, Čitalački klub je idealno mesto. Od čitanja se lepše raste, a prijave za radionicu su otvorene”. Osim lično u ovoj ustanovi kulture, prijave se mogu podneti i na mejl kultura@kibiblioteka.org.rs.

PREPORUKE ZA ČITANJE

Kad su u pitanju preporuke za najmlađe čitaoce, naša sagovornica navodi pre svih knjige: „Paja ne želi da deli igračke” Eve Brlek i Julije Kukec, potom „Uspavanku za miša” Jelice Greganović, knjigu „Arči i Dora” Gorana Markovića, „Čak i čudovišta peru zube” Džesike Martinelo i Gregora Mabira, potom „Miš lavljeg srca” Rejčej Brajt i Džim Fild, „Blago nama sa životinjama” Branka Stevanovića, a mlađim školarcima preporučuje knjigu Jasminke Petrović „Od čitanja se raste”, potom Igora Kolarova sa knjigom „Da, to su bizoni”, pa nezaobilaznog Uroša Petrovića s „Bajkama”, kao i Tijerija Roberehta s publikacijom „Vuk koji je ispao iz knjige”.

N. S.

 

sat-pomeranje

U nedelju, 30. marta počinje letnje računanje vremena, sat se u dva časa posle ponoći pomera na tri, saopštila je Direkcija za mere i dragocene metale Ministarstva privrededanas da letnje računanje vremena.

Prema zakonu o letnjem računanju vremena, vreme će se računati tako što se pomera za jedan sat unapred, što znači da se sa dva pomera na tri časa.

pozar-kocani
Crveni krst Srbije pokrenuo je akciju prikupljanja novčane pomoći za porodice nastradalih i povređenih u požaru u Kočanima u Severnoj Makedoniji.
Pomoć možete donirati uplatom na namenski račun.
Broj računa: 205-205818-39 NLB Komercijalna banka AD Beograd, uz obavezno navođenje poziva na broj: 6014-3550000
Prikupljena sredstva biće uplaćena na račun Crvenog krsta Republike Severne Makedonije.
salasi

Zahtevi za dodelu subvencija, transfera i dotacija za projekte promocije, edukacije i treninga u turizmu u 2025. podnose se Ministarstvu turizma i omladine zaključno sa 31. martom.

Javni konkurs za dodelu subvencija do ukupnog iznosa od 130 miliona dinara, Ministarstvo turizma i omladine raspisalo je početkom januara ove godine.

Kako je navedeno u konkursu, sredstva su opredeljena Zakonom o budžetu Srbije za ovu godinu i namenjena su za promociju turističkih proizvoda, turističkih destinacija i turističkih prostora Srbije, kao i za podsticanje unapređenja receptivne turističko-ugostiteljske ponude, za unapređenje i realizaciju statističkih istraživanja i metodologije satelitskih računa i za edukaciju i treninge u turizmu.

Dodaje se da učešće sredstava resornog ministarstva u finansiranju projekata može iznositi do 50 odsto ukupne vrednosti projekta, a podnosilac zahteva za odobrenje sredstava za projekte može da ostvari pravo na korišćenje bespovratnih sredstava samo po jednom zahtevu u toku budžetske godine.

Ističe se da rokovi realizacije projekata koji se finansiraju iz sredstava dotacija ne mogu biti duži od 12 meseci. Zahtevi za korišćenje sredstava moraju da sadrže osnovne podatke o podnosiocu zahteva, o projektu, plan finansiranja projekta i vreme realizacije projekta, a obrazac zahteva, kao i propisani obrasci izjava mogu se preuzeti sa internet prezentacije resornog ministarstva.

(Izvor: RTV, foto: M. Todorovic, wikimedia)

ikone-muzej-(3)

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja otvorena je izložba restauriranih ikona iz etnološke zbirke pod nazivom „Nova lica svetitelja“. Restauriranje je sa 800.000 dinara finansirao preko projekta Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose s verskim zajednicama. Obuhvaćeno je 14 ikona na kojima je urađena kompletna konzervacija, restauracija i zaštita, istakao je kustos istoričar kikindskog Muzeja Miloš Pušara.

-Veći deo ikona su dela samoukih slikara, tako da imaju naivni narodni izraz. Samo jedna ikona „Bogorodica“ smatramo da je delo baroknog slikara odnosno ikonopisca. U naš Muzej ikone su stizale iz seoskih domaćinstava, iz Bašaida, Mokrina, Radujeva i većinu je sakupio osnivač same ustanove Luka Nadlački. Različite su i epohe u kojima su nastajala, u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. U Velikoj Kikindi građani su ikone mogli da kupe u štampariji Jovana Radaka, kao i na vašarima, dok je jedan od autora je čuveni Jovan Đurđulov iz Iđoša – rekao je Pušara.

Konzervatorske radove obavio je Ateljea za konzervaciju „Heritage“ iz Novog Sada. Konzervator Dragan Ogar predstavio je i pojasnio okupljenima kako je tekao tretman zaštite na ikonama.

-Ikone su izrađene na drvetu, platnu, staklu ili papiru i predstavlja svedočanstvo narodne umetnosti i njenog naivnog likovnog izraza. Restaurirane su najugroženije, one koje su bile u najlošijem stanju. Gornji sloj na samim ikonama se izgubio i nisu više bile prepoznatljive. Specifično za svih 14 ikona je to što su različiti nosioci poput drveta, ulja na platnu, oleografiju i staklo. Bilo je izazovno restaurirati ih pogotovo drvenih koje su se iskrivile, dok je staklo bilo specifično. Kada se radi konzervacija, osim čišćenja stakla, restauracija je rađena u ogledalu. Bilo je izazovno s obzirom na to da je staklo bilo slomljeno. Kompletan posao urađen je za godinu dana uz poštovanje svih konzervatorskih procedura. Ikone su izuzetno vredne i mnoge od njih nema ni u jednih u drugim muzejima – naveo je Ogar.

Izložba će biti otvorena do 21. aprila.

A.Đ.

 

Nagrada-Dusan-Vasiljev-(1)

U svečanoj sali Gradske kuće u Kikindi, na godišnjicu smrti Dušana Vasiljeva (1900–1924), dodeljena je prestižna književna nagrada koja nosi ime velikog pesnika. Ovogodišnji laureati su Simon Grabovac, za knjigu „Proplanak“, i Nenad Šaponja, za zbirku-poemu „Srećna voda“.

Žiri u sastavu Đorđe Pisarev, Selimir Radulović i predsednik, Radovan Vlahović jednoglasno je odlučio da nagradu ravnopravno podele ova dva istaknuta savremena pesnika.

– Iako je ove godine bilo manje naslova u konkurenciji, kvalitet pristiglih knjiga nije zaostajao za prethodnim godinama. Čak možemo reći da smo imali priliku da čitamo dela nekih od najboljih srpskih pesnika današnjice. Upravo zbog toga smo doneli odluku da nagrada pripadne dvojici autora koji su svojim delima zaslužili ovo visoko priznanje. Sa svakim konkursom i sa svakom nagradom pravimo jedan veliki pomen i veliki parastos nikad prevaziđenom Dušanu Vasiljevu – rekao je Vlahović.

Dušan Vasiljev, jedan od najznačajnijih srpskih ekspresionista, ostao je upamćen po pesmi „Čovek peva posle rata“, u kojoj je, na autentičan način, izrazio strahote Velikog rata, čiji je i sam bio svedok. Iako je poživeo samo 24 godine, njegova poezija i danas odjekuje snažnom emocijom i dubokim misaonim tragom.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, uručivši nagrade laureatima, istakao je značaj očuvanja kulturnog nasleđa i podrške savremenim književnim stvaraocima.

– Ova nagrada nije samo književno priznanje, već i važan način da čuvamo sećanje na jednog od najvećih pesnika koje je Kikinda iznedrila. Dušan Vasiljev je bio čovek koji je svoj kratak, ali ispunjen život posvetio umetnosti i borbi za srpski narod. Njegova poezija nije samo svedočanstvo jednog vremena, već i inspiracija za buduće generacije. Njegov život i stvaralaštvo predstavljaju putokaz za sve koji se bave umetnošću – kako mladim pesnicima, tako i svima koji rade u oblasti kulture. Nagrada je i dokaz da Kikinda nastavlja da neguje svoje kulturno nasleđe i da daje podršku stvaraocima koji, svojim delima, doprinose savremenoj srpskoj književnosti. Čuvanje uspomene na velikane poput Vasiljeva nije samo pitanje prošlosti, već i pitanje budućnosti. Mi moramo biti svesni da se identitet jednog grada, jedne nacije, gradi i na kulturnim temeljima. Kikinda će nastaviti da ulaže u kulturu, umetnost i obrazovanje, jer to nije samo odraz našeg poštovanja prema onima koji su nas zadužili, već i odgovornost prema generacijama koje dolaze – zaključio je Bogdan.

Dobitnici su istakli da su počastvovani što su se našli u društvu najznačajnijih srpskih pisaca koji su tokom prethodnih godina bili laureati.

– Otkad znam za sebe, ime Dušana Vasiljeva odjekuje u mojoj pesničkoj glavi. To je pesnik koji je, zajedno sa Milošem Crnjanskim, odredio sudbinu ljudi ovih prostora. Vasiljev je vazda i uvek aktuelan i veoma sam srećan što sam se upisao u listu laureata nagrade koja je jedna od najvažnijih u našoj kulturi – rekao je Nenad Šaponja.

Simon Grabovac je istakao posebnu povezanost koju oseća sa Kikindom i delom Dušana Vasiljeva.

– Ova nagrada mi mnogo znači i zato što sam godinama unazad vezan za Kikindu i poeziju Dušana Vasiljeva. Više godina sam bio u žiriju Festivala pesnika srednjoškolaca u ovom gradu, a od studentskih dana sam čitao i proučavao Vasiljeve stihove. Ovo priznanje je, za mene, simbol te dugogodišnje veze.

Članica Gradskog veća za kulturu i turizam, Marijana Mirkov, naglasila je da nagrada „Dušan Vasiljev“ nije samo priznanje za književnost, već i važan deo kulturnog identiteta Kikinde.

– Nagrada je most između prošlosti i sadašnjosti, način da se sećamo velikana poput Dušana Vasiljeva i istovremeno povezujemo sa savremenim književnicima koji nastavljaju tu tradiciju. Vasiljevi stihovi paraju dušu i ostaju urezani u našoj kulturnoj svesti, a isto tako i današnji pesnici, svojim rečima, ostavljaju neizbrisiv trag za buduće generacije. Kultura našeg grada nije samo nasleđe, već i budućnost, i Grad će nastaviti da ulaže u nju.

Nagrada „Dušan Vasiljev” ustanovljena je 1997. godine, a od 2009. se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora na srpskom jeziku. Među dosadašnjim dobitnicima su imena poput Jovana Zivlaka, Stevana Raičkovića, Milorada Pavića i Davida Albaharija.

Laureati su, pored plakete, podelili i novčani iznos od 1.200 evra.

Tradicionalno, pre svečanosti uručenja nagrada, položeno je cveće na pesnikov grob na Melinom groblju. To su učinili član Gradskog veća Tihomir Farkaš, direktorka Gimnazije „Dušan Vasiljev“ Mirjana Dražić i đaci ove škole.

S. V. O.

 

foto-sns-300x225-(Large)

Juče su u Kikindi tokom kasnih popodnevnih sati blokaderi, verovali ili ne, priredili performans pod nazivom “Kultura u blokadi”sa mapom koja predstavlja turistički vodič obrušavanja kulture u gradu .

Pištaljke i transparente nosili su malobrojni “usijani”buntovnici, sa željom da tobože probude svest građana, kako su kulturne institucije u gradu sklone padu, priviđa se tako ili priziva neko obrušavanje?

Tačke zaustavljanja gde su blokaderi glasno negodovali su : Pozorište, Arhiv, Muzej, Biblioteka, Kulturni centar, Tera…

U nedostatku zdrave i smislene ideje, dobra je i zadovoljavajuća i čista glupost, a ko pristane da je sledi, sam se tim činom i legitimisao. Ljudi bez svesti i savesti, jaki u masi i oktavama buke koju proizvode, pokušavaju po svaku cenu , da uprkos činjenicama koje tvrdoglavo to demantuju, (a vođeni niskim destruktivnim pobudama)  lokalnoj vlasti pripišu koruptivnost,
da je bez dokaza kriminalizuju!

Šta se to obrušava i šta je sklono padu!? Rekli bismo da pada energija protesta i motivacija onih koji u njima učestvuju, pa se već ušlo u sferu priviđenja i halucinacija, da će svakog trenutka nešto da nam tresne o glavu!

A sada slede činjenice koje govore sledeće : tokom proteklih 12 godina koliko SNS vodi grad u infrastrukturne projekte iz godine u godinu investirano je sve više i više. U 2013.godini investicije su iznoslile oko 14 miliona dinara, da bi tokom 2017. i 2018.godine dostigle 120
miliona dinara.

Od kapitalnih projekata izdvojimo Muzej Tera, Suvenirnicu, trening centar, rekonstrukciju Kulturnog centra, Novu galeriju Narodnog muzeja, rekonstrukciju Narodne biblioteke i sale Pozorišta, novi foaje, ulaganje u Istorijski arhiv, čime se lista urađenog time ne završava.
U kulturu verujemo, u kulturu se ulaže, kako u infrastrukturu, tako i u ambiciozne programe.

Laž i neosnovane optužbe bez dokaza za koruptivnost i kriminal svakako su sušta suprotnost kulturi.  Mi smo odabrali stranu, jedinu ispravnu, da kulturom oplemenjujemo život naših sugrađana i svih dragih gostiju koji posećuju Kikindu. Oni koji, nošeni mržnjom, ličnom ili političkom frustracijom i netrpeljivošću ruše pravila pristojnosti i pokušavaju da uspore harmoničan i dinamičan razvoj Kikinde, za šta se zalažemo, u otvorenom su sukobu i sa kulturom i sa životom.

Što se nas tiče, kultura je u akciji, a blokaderi u ozbiljnom pomračenju svesti, stoji u saopštenju Gradskog odbora Srpske napredne stranke u  Kikindi.

man-8842833-1920

Korisnici telekomunikacione kompanije MTS sve češće postaju mete fišing napada, upozorava „Telekom Srbija“.

Prevaranti šalju lažne e-račune sa adresa koje podsećaju na zvanične MTS naloge, pokušavajući da dovedu građane u zabludu i navedu ih na uplatu preko lažnih internet stranica.

Kako izgleda napad?

Korisnici dobijaju mejl sa obaveštenjem o navodnom neplaćenom računu, a poruka izgleda kao legitiman MTS e-mejl. U njoj se nalazi link koji vodi na falsifikovanu stranicu, dizajniranu tako da podseća na zvanični MTS portal. 

Kada korisnik unese podatke sa svoje platne kartice, prevaranti ih koriste za neovlašćen pristup bankovnom računu i pražnjenje sredstava.

Šta je fišing i kako ga prepoznati?

Fišing je vrsta sajber napada u kojem se prevaranti predstavljaju kao poznate institucije ili kompanije, kako bi od žrtava dobili poverljive informacije – lozinke, brojeve platnih kartica ili lične podatke.

Neki od glavnih znakova fišing napada su:

🔹 Neočekivano primljene poruke koje zahtevaju hitnu akciju (plaćanje, potvrda naloga, promena lozinke).

🔹 Loša gramatika i pravopis u mejlu.

🔹 Adresa pošiljaoca koja izgleda slično, ali nije zvanična (npr. mts-racuni@gmail.com umesto zvaničnog mts.rs).

🔹 Linkovi koji vode na sumnjive stranice, čija adresa nije identična zvaničnom sajtu kompanije.

🔹 Zahtevi za unos ličnih ili finansijskih podataka.

Kako se zaštititi?

✅ Ne klikćite na sumnjive linkove u e-mejlovima ili porukama.

✅ Proverite adresu pošiljaoca – ako izgleda sumnjivo, ne otvarajte mejl.

✅ Uvek pristupajte nalozima preko zvaničnih veb-sajtova, umesto preko linkova u porukama.

✅ Ako sumnjate da je poruka lažna, kontaktirajte korisničku službu MTS-a.

✅ Koristite antivirusne programe i redovno ažurirajte softver.

✅ Ako ste uneli lozinku, odmah je promenite. Ako ste uneli podatke sa kartice, obavestite banku što pre.

Iz „Telekoma Srbija“ pozivaju građane da prijave bilo koji pokušaj prevare i apeluju na povećanu opreznost prilikom komunikacije na internetu.

“Zato, budite oprezni jer je vaša opreznost najbolja zaštita”, poručuju iz Telekoma.