Најновије

nezgoda-zmaj-jovina

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba  zadobila teže, a sedam lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 560.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog: nepropisne radnje od strane vozača, nepostupanja po saobraćajnom znaku, upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je otkriveno 378 prekršaja u kontroli saobraćaja. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 17 vozača, od kojih je šest zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 20 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 279 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 62 ostala prekršaja.

6.7.-mali-fudbal

Kikindski ljubitelji fudbala „na petoparcu”, uživo u svom gradu, moraće biti strpljivi barem do decembra. Prema rečima Jelene Čudanov, predsednice Sportskog saveza Kikinde, asocijacije koja organizuje Letnji turnir u malom fudbalu, ovog leta, nema mogućnosti da se manifestacija upriliči u dvorištu Gimnazije.
– U toku su radovi u ovoj našoj školi i kao prvo nema dovoljno prostora da se postave tribine, a, naravno, nije nam cilj da sve protekne uz prisustvo minimalnog broja gledalaca ili čak bez njih. Pošto bi to sve bilo besmisleno, pokušali smo da turnir samo ove godine prebacimo u neko drugo školsko dvorište, ali u svakom, bar po jedan uslov za održavanje i organizaciju, ne može da se ispuni – kaže Čudanov (na slici ispod, s Markom Vukobratom, direktorom turnira).
Postojala je opcija da se Letnji turnir organizuje i na otvorenom terenu „Jezera”.
– Razmišljali smo i o toj varijanti, bilo bi idealno po mnogo čemu, počev od velike betonske tribine koja se inače retko koristi, ali gumeni teren nije u idealnom stanju i to treba uskoro da se reši, ali biće kasno za ovu godinu i naš turnir.
Na kraju, imaćemo Zimski turnir u dvorani „Jezero”.
– Ove godine, na prelazu iz 2026. u 2027, napravićemo taj izuzetak, verujem da će biti lepo i u zatvorenom prostoru, da ćemo imati isti broj ekipa kao i prošle godine u ovo vreme, a možda i veći i opet kada budemo u takozvanoj mrtvoj sportskoj sezoni, našim sugrađanima, ali i svim ljubiteljima ove igre iz okoline, omogućićemo ovaj vid zabave i razonode. Potom na leto 2027. godine vraćamo se u Gimnaziju – poručuje Čudanov.
D. P.

5.7.-odbojka

Sumirana je sezona 2025/26. u Odbojkaškom klubu Kikinda, a generacija devojčica rođena 2011. godine u pionirskoj konkurenciji ostvarila je najveći uspeh u istoriji kluba, ponovivši uspeh pionirki KI 0230 od pre tri sezone.
Devojke OK Kikinda plasirale su se u četvrtfinale Prvenstva Vojvodine za pionirke, a tamo ih je zaustavila ekipa OK Jedinstvo iz Stare Pazove, kasniji prvak i Vojvodine i Srbije.
U okviru pionirske lige odigrale su ukupno 13 utakmica, u prvom krugu takmičenja ostvarile su šest pobeda, uz poraz, dok su u drugom krugu zabeležile četiri trijumfa i neuspeh, što im je donelo pomenuti plasman u četvrtfinale i potvrdilo kvalitet, napredak i veliki potencijal ove generacije.
IZVOR/FOTO: OK Kikinda

car-brothers-2026-(6)

Ogromno interesovanje sugrađana izazvao je peti „Tuning show“, u organizaciji automobilskog sportskog kluba „Car brothers“, na Gradskom trgu.  Oko 150 četvorotočkaša učestvovalo je u  takmičenju u stajlingu odnosno izgledu automobila. Bilo je tu i dvotočkaša, ali i oldtajmera.

Uroš Jeličić iz Kruščića ima „seat leon“ sa kojim redovno osvaja nagrade:

-Najviše pehara osvojio sam za takmičenje u muzici, a da na automobilu sam radio dve godine.  Menjao sam haubu, sada ima veći grb, zamenjeni su branici prednji i zadnji, klipovi, spojleri, kompletan enterijer. Zamenjena su i gepek vrata, felne, motor je čipovan. Ljubav prema stajlingu automobila kod mene postoji odmalena. Već tri godine aktivno učestvujem na ovakvim manifestacijama.

Veliku pažnju izazvali su stari automobili. Oldtajmer  klub Bečej- Novi Bečej predstavio se sa svojom kolekcijom. Tu su bili „buba“, „volovo“, „lada“, „opel kadet“, „stojadin“, „golf“  svi nastali u prošlom veku. Posebnu pažnju privukao je žuti „fića“ čija je vlasnica Roža Fekete iz Sente.

-„Fića“ je iz 1981. godine. Gde god da se pojavim privlači pažnju s obzirom na to da je sav u limun žutoj boji. Suprug i ja kupili smo ga pre sedam godina, restaurirali ga i svakog dana je na putu. Kada sam bila mala moj otac vozio je crvenog „fiću“ i za mene ne postoji lepši i bolji automobil. Često mi prilaze ljudi koji žele da se slikaju pored njega, a dok ga vozim velika većina vozača mi maše i pozdravlja me sirenom – otkrila nam je Roža Fekete.

Cilj je okupljanje, druženje, ali i promocija automobilizma. „Car brothers“ okuplja dvadesetak članova.

-Ove godine manifestacija je memorijalnog karaktera u znak sećanja na potpredsednika Sašu Jakšu koji je nedavno preminuo – rekao je Srđan Pomorišac, predsednik udruženja „Car brothers“.  – Ugostili smo učesnike iz Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svih krajeva naše zemlje. Podelili smo 56 pehara u isto toliko kategorija.

Lokalna samouprava pomogla je ovaj šou, a manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Kikinđani su imali priliku da vide velik broj automobila, a gosti da se upoznaju sa našim gradom – kazao je prvi čovek grada. – Članovi kluba „Car brothers“ i ove godine okupili su veliki broj gostiju, a i sugrađanima priredili pravi ugođaj. Posebni bih istakao činjenicu da se bave i humanitarnim radom i tu su da pomognu kada god je to potrebno.

I ovom prilikom akcenat je bio na bezbednosti u saobraćaju i poštovanju saobraćajnih propisa, posebno ograničenja brzine.

 

Krajiski-viseboj-(8)

U Banatskom Velikom Selu u subotu 25. jula biće održan 16. Krajiški višeboj, tradicionalno sportsko takmičenje koje okuplja ekipe iz različitih mesta i neguje duh nadmetanja i očuvanja običaja.

Takmičari će se nadmetati u devet disciplina: bacanje kamena s ramena, trčanje po brvnu, pretezanje štapa (kličak), skok u dalj iz mesta, skok u vis iz mesta, obaranje ruku, boj na brvnu, penjanje uz stožinu i nadvlačenje konopa.

Pre početka zvaničnih disciplina, najmlađi učesnici takmičiće se u trci u džaku.

Prijave ekipa otvorene su do ponedeljka, 20. jula, na brojeve telefona 063/786-8768 (Stojan Dabranin) i 063/606-140 (Dušan Karanović). Prvoplasirana ekipa osvojiće 70.000 dinara, drugoplasirana 50.000, a trećeplasirana 30.000 dinara. Kotizacija po ekipi iznosi 5.000 dinara.

Organizator manifestacije je Upravni odbor udruženja „Krajiški višeboj” iz Banatskog Velikog Sela.

zeteoci-sajan-2026-(9)

U Sajanu su organizovane 29. Severnobanatske žetelačke svečanosti. Manifestacija  je okupila goste  iz Ostojićeva, Mađarske iz mesta Aparthalom, Sente, Crne Bare i Sajana.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Mikloš Reperger iz Ostojićeva zajedno sa još trojicom prijatelja prvi put je učestvovao u sajanskoj manifestaciji. Oni su članovi organizacije „Mađarski kulturni krug“.

-I ranije smo odlazili na slična okupljanja. Naša želja je da se, pre svega, družimo, upoznajemo nove ljude, ali i da mlade učimo kako se nekad dolazilo do hleba. Naši preci teško su radili i to ne treba da zaboravimo – rekao je Reperger.

U svojoj 89 godini najstariji kosac bio je Ferenc Hereši iz Sente. Kosu je prvi put uzeo sa 15 godina.

-Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Radilo se od ujutro do uveče. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kosu sam nasledio od oca i ona je generacijama u našoj porodici – istakao je Ferenc Hereši.

Domaćini iz Sajana imali su najmlađu ekipu. Članovi folklorne sekcije KUD-a „Adi Endre“ nastavljaju seosku tradiciju.

-U kosidbi učestvujemo četvrti put. Naši dede i očevi naučili smo da držimo kosu, da je oštrimo i da radimo u polju sa njom. Naša želja je  da sačuvamo tradicionalnu manifestaciju u našem selu – rekao nam je Atila Benjocki.

Rad u polju bio je nezamisliv bez žena. One su pripremale hranu, a fruštuk, pre ulaska u njivu, mora da bude sit, rekla nam je Ildika Abraham iz Crne Bare.

-Kao što je to moja baka radila nekada i ja sam umesila domaći hleb. Nije bilo teško. Ona je to radila maltene svakog dana, a ja nekoliko puta godišnje. Na parčad smo mazali mast i papriku, uz kobasicu, krastavce, slaninu. Zadatak žena je sakupljaju pokošeno žito i da klasje ređaju u krst. Već 15 godina, kao članica kulturnog udruženja iz našeg mesta učestvujem na žetelačkoj svečanosti –  navela je naša sagovornica.

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i više od decenije oni su deo svečanosti. Susedi vole okupljanje koje ih vraća u prošlost i rado dolaze.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice. KUD „Adi Endre“ čuva ovu manifestaciju jer je žetva  bila dan radosti i zajedništva.

-Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenula je Šara Benjocki, predsednica KUD-a.

Ove godine organizovana su i sportska nadmetanja. Takmičari su se oprobali u trčanju po strnjici, guranju paorskih kola i vučenju konopca.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajina i fondacija „Betlen Gabor“ iz Mađarske.

A.Đ.

 

tera-2-2026.jpeg

Na platou ispred Galerije „Tera“ na Trgu, otvorena je izložba skulptura sa prošlogodišnjeg saziva Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Time je zvanično otpočeo novi, ovogodišnji, četrdeset peti saziv. Tokom jula u prostoru nekadašnje ciglane, petoro umetnika iz Srbije, Austrije, Francuske i Severne Makedonije stvaraće monumentalna dela koja će ostati našem gradu.

Otvarajući izložbu Sanja Radusin Smiljanić, vršilac dužnosti direktora „Tere“ naglasila je:

-Ovu izložbu čine radovi sa prošlogodišnjeg saziva, na kom je učestvovalo šest umetnika iz Srbije, Hrvatske, Meksika, Slovačke, Finske i Velike Britanije. Svi umetnici, sem učesnika iz Hrvatske, koji je trenutno u Veneciji na Bijenalu, večeras su prisutni u našem gradu. Ovo je veoma važan događaj za našu zemlju, ali pre svega za naš grad. Opet smo u javnom prostoru postavili nove skulpture sa prošlogodišnjeg saziva i one će tu biti u narednih godinu dana. Što se tiče Galerije i Salona muzeja „Tera“, izložbe će tamo biti do početka septembra. Kikinda je, podsetiću, jedinstveno mesto u svetu u kojem se stvaraju savremene skulpture u terakoti velikog formata. Imamo najveću svetsku kolekciju te vrste -ponosna je Sanja Radusin Smiljanić.

Verica Nemet, kustoskinja „Tere“ i jedan od šest selektora ovogodišnjeg Simpozijuma iznela je zapažanje da su se okupljeni umetnici zajedno našli istim, kreastivnim povodom, a to je dijalog sa glinom, svako spram svog temperamenta.

-Neki od umetnika su već imali iskustva, drugima je ovo bilo prvi put. Ali svako od njih je postavljao različita pitanja koja je ostavljao svima nama da ih iščitavamo. Tu pre svega mislim na radove koji će krasiti gradski trg u narednih godinu dana-naglasila je Nemet, ističući da je velika sreća što i dalje imamo i čuvamo uslove za ovakav jedinstven Simpozijum.

Prošlogodišnji učesnik, Britanac Dezmond Bret nije krio oduševljenje što je ponovo u Kikindi.

–Mnogo je za mene učinila „Tera“. Koliko god da sam postigao u karijeri pre vašeg Simpozijuma, nakon „Tere“, otvorila su mi se nova polja i novi načini razmišljanja, a ono što je isto važno je da me je „Tera“ učinila prisnijim sa materijalom koji mi je inače jako važan. Moje prošlogodišnje učešće uticalo je veoma na to kako ću dalje pristupati svakom radu, jer iskustvo na „Teri“, promenilo je na bolje moje umetničke odnose i moj način rada- navodi onaj umetnik.

Utiske je podelila i mlada francuska umetnica Rafael Sabati:

– Živim u Lionu, na jugu Francuske. Prvi put sam u Kikindi. Došla sam ovde po preporuci Bernarda Ludingera koji je bio deo „Terinog“ Umetničkog saveta i jedan od učesnika prethodnih godina. On mi je u superlativu pričao o ovom Simpozijumu i samom gradu, naglašavajući da su ovde uslovi fantastični da se umetnički razvijam, i drago mi je što je moje prvo učestvovanje na nekom inostranom Simpozijumu baš ovde- naglašava mlada umetnica.

Otvaranju izložbe prisustvovala je i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam:

-Volim da kažem da je kultura jednog grada- duša grada, a srce te duše je „Tera“. Zahvalni smo neizmerno svima koji su ovo gradili, od osnivača do umetnika koji ostavljaju deo svoje duše u ovom gradu. Malo je gradova koji mogu da se pohvali da imaju jedan ovakav brend, koji je prestižan i koji se s punim ustima izgovara u celom svetu. Nije čudo što u naš grad dolaze ne samo umetnici iz celog sveta, nego i turisti- istakla je Mirkov.

N.S.

pesticidi-odlaganje

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj obaveštava sve poljoprivredne proizvođače da će se organizovano sakupljanje ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja i drugih hemijskih preparata obaviti 7. jula.

U  Iđošu od 8.45 sati (stovarište Subotički na putu za Kikindu) u Kikindi u 9.15 časova (stočna pijaca), u Nakovou u 10.15 sati (put za Banatsko Veliko Selo kod ZZ M.Orešković), u Banatskom Velikom Selu u 10.45 časova (izlaz prema Novim Kozarcima pre pruge sa leve strane), u Ruskom Selu u 11.15 sati (iza restorana Baja) i u Bašaidu u 12 časova (Vašarište).

Iz pomenutog Sekretarijata apeluju na sve proizvođače da ambalažu donesu očišćenu trostrukim ispiranjem, kako bi bila bezbedna za dalje postupanje, kao i da ispranu ambalažu probuše kako ne bi bila ponovo korišćena.

Potrebno je trostruko ispiranje koje podrazumeva da se isprazni ambalaža u potpunosti.
Potom napuniti ambalažu vodom do 1/3 zapremine, zatvoriti i dobro promućkati i to tri puta.

Svi poljoprivredni proizvođači koji budu predali ambalažni otpad u skladu sa propisanim uslovima, dobiće potvrdu o izvršenoj predaji ambalažnog otpada. Prikupljanjem ambalažnog otpada smanjujemo zagađenje i doprinosimo očuvanju životne sredine.

Za dodatne informacije obratiti se na brojeve telefona 0230/315-904, 315-905, 315-906.

mora-karolj-konkurs

Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine- nacionalne zajednice Osnovnoj školi „Mora Karolj“ iz Sajana odobrena su sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za investiciono održavanje fasade u iznosu od 348 hiljada dinara, kao i sredstva, pet miliona 849 hiljada dinara za prvu fazu građevinsko-zanatskih radova na održavanju fasade objekta.

– Ukupna vrednost odobrenih sredstava premašuje osam miliona dinara. Posebna pažnja posvećena je bezbednosti učenika i zaposlenih – napominje Lidija Kikić Bari, direktorica. – Škola je obezbedila 526 hiljada dinara za nabavku i postavljanje sistema video-nadzora, kao i za unapređenje protivpožarne zaštite kroz ugradnju sistema za dojavu požara. Radi poboljšanja uslova rada i nastavnog procesa, obezbeđena su i sredstva za nabavku neophodne računarske opreme  i nameštaja, kao i za nabavku savremenih sportskih rekvizita.

Domu učenika „Nikola Vojvodić“ uručen je ugovor vredan 1,5 miliona dinara za unapređenje protivpožarne zaštite kroz ugradnju sistema za dojavu požara.

Za novi nameštaj Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ odobreno je 387 hiljada dinara, a za istu namenu „Mora Karolj“  dobila je 216 hiljada dinara.

Računarsku opremu dobiće i Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ koja je po ovom konkursu dobila 1,8 miliona dinara. Za istu namenu Osnovna škola „Feješ Klara“ dobila je 319,5 hiljada dinara, dok je Ekonomsko-trgovinskoj školi pripalo 313 hiljada dinara. Nova oprema omogućiće bolju organizaciju kabinetske nastave.

A.Đ.

sajan-zetva-2025-(13)

Sajanske Severnobanatske žetvene svečanosti, 29. po redu, u organizaciji Kulturno-umetničkog društva „Adi Endre“ biće održane sutra, 4. jula.

Nakon svečanog otvaranja,uslediće defile učesnika, kao i takmičenje žetelaca u ručnoj kosidbi žita. Cilj organizatora je da neguju veštinu baratanja kosom, na način kako se ranije skidala pšenica na rodnim vojvođanskim njivama. Očekuju se žeteoci iz Mađarske, Crne Bare, Sente , Ade, okolnih sela.

Ove godine biće organizovana i sportska nadmetanja koja počinju u 13 sati, nakon žetve. Takmičari će se oprobati u trčanju po strnjici, guranju paorskih kola.