Најновије

pss-vocarstvo-predavanje-(4)

Predavanje na temu „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“ organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi. O temi je govorila savetodavac Jelena Kljajić koja se osvrnula i na zakonsku regulativu koja se odnosi na takozvana mala poljoprivredna gazdinstva i o tome šta je neophodno da od proizvoda koje prerade ostvare i dodatni prihod.

-Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik kojim je tačno utvrđeno ko može da prerađuje proizvode na gazdinstvu, koje uslove  moraju da ispunjavaju, kako izgleda kontrola kvaliteta, kako da sertifikuju proizvod. Procedura nije komplikovana i podrazumeva registraciju u Agenciji za privredne registre koja može da se odradi elektronskim putem. Upisuju se u centralni registar malih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tako stiču zakonsku mogućnost da prodaju sve što proizvedu – saznajemo od Jelene Kljajić.

Dva je načina prodaje proizvoda iz voćnjaka i povrtnjaka.

-Jedna je prodaja sa kućnog praga. Mahom su to manje količine i reč je o voću i povrću koje višak gazdinstvu koje ga je proizvelo i oni mogu da ga prodaju samo u svojoj sredini. Sa druge strane imamo i proizvođače sa malim proizvodnim kapacitetima koji imaju prostorije za preradu. Njihovi proizvodi mogu da se prodaju u čitavoj zemlji. Inspekcije proveravaju da li je gazdinstvo ispoštovalo proceduru propisanu Zakonom i Pravilnikom – istakla je naša sagovornica.

Kako navodi Jelena Kljajić na teritoriji grada ima dosta sugrađana koji se bave prodajom voća i povrća sa kućnog praga:

-Mali broj njih je registrovan i cilj je da im ukažemo da ne mogu da, na primer, skuvaju pekmez od voća koje im je preostalo i da ga prodaju, a da nisu upisani u APR-u.

Ovo je četvrta godina koja je, usled vremenskih uslova, bila loša za voćare, pogotovo za one koji imaju manje površine. Na teritoriji grada u ekspanziji je proizvodnja lešnika koji je i primarno voće jer zauzima najviše površina. Na drugom mestu je jabuka koja je takođe u organizovanoj proizvodnji. Kod individualnih proizvođača pored leske, koja je takođe dominantna, tu je i šljiva i sve više je zasada po dunjama.

Pokrovitelj predavanja je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

Straus

Nemačko udruženje Kikinda poziva sugrađane na Johan Štraus koncert 2025, koji će biti održan u subotu 8. novembra u 18 časova u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Publika će uživati u izvedbama poznatih dela velikog kompozitora u izvođenju Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

Koncert je posvećen 200. godišnjici rođenja Johana Štrausa II, velikog majstora valcera čija muzika i danas inspiriše ljubitelje klasične umetnosti širom sveta.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje muzike da svojim prisustvom uveličaju ovaj svečani jubilej.

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

sveti-luka

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Luku. Jevanđelista Luka, bio je jedan od četvorice apostola. Po zanimanju lekar, bio je izuzetno obrazovan, sa velikim darom za slikarstvo.

On je naslikao tri ikone Bogorodice sa Hristom koje su postale uzor svim kasnijim ikonama majke Božije, pa se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Praznik je u našem narodu poznat kao Lučindan i česta je krsna slava. Obično se kaže: „ide Luka-eto vuka“ ili „sveti Luka sneg do kuka“, najavljujući zimu i snegove.

Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove. Poštuje se i kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, lekara, farmaceuta i bolesnika.

Dial on radiator

Kotlarnica Centar nije u mogućnosti da isporučuje toplotnu energiju zbog kvara na mreži EPS-a, obaveštavaju iz JP Toplana Kikinda

– Kako smo dobili informaciju iz EPS- a Zrenjanin, kvar je nastao negde na glavnom vodu između Toplane i autobuske stanice, otklanjanje kvara će trajati nekoliko sati. Zbog navedenog kotlarnica Centar nije u mogućnosti da proizvodi i isporučuje toplotnu energiju- navode u kikindskoj Toplani.

Ostale kotlarnice redovno rade i isporučuju toplotnu energiju.

labud-6

U krugu kikindske firme Zopas danas je pronađen mladi labud koji se iscrpljen od svog verovatno prvog dužeg leta, spustio u dvorište preduzeća. Nažalost, umesto odmora, naišao je na pse koji su mogli da ugroze njegov život. Međutim, zahvaljujući brzoj reakciji portira firme, ova priča dobila je srećan kraj.

Nakon dojave, reagovala je veterinarka Mirjana Pilipović, koja je odmah kontaktirala Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj grada Kikinde. Mladi labud je pažljivo uhvaćen bez povreda, i prebačen u veterinarsku ambulantu na pregled, gde je utvrđeno da je iscrpljen ali potpuno zdrav.

Posle kratkog oporavka, labud je vraćen u prirodu, tačnije na Staro jezero, gde će Kikinđani moći i da ga vide narednih dana.

solarna-elektrana

Lokalna samouprava oglasila je rani javni uvid u Plan detaljne regulacije za izgradnju solarnih elektrana Nicco i GreenCo Energija  u Iđošu.  Pomenute kompanije su investitori  i obe imaju sedište u Beogradu.

Prostor se nalazi u vangrađevinskom području Iđoša i Kikindea, obuhvata poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, nekategorisane puteve i kanale, i prostire se na oko 34,82 hektara.

U okviru Plana predviđena je realizacija dva nezavisna infrastrukturna kompleksa solarnih elektrana sa instalisanom snagom do 10 MW svaka. Paneli će biti raspoređeni u blokove sa pristupnim putevima koji služe i kao koridori za srednjenaponsku mrežu koja će dovoditi energiju do transformatorskog postrojenja.

Postrojenja će biti opremljena potrebnom elektroenergetskom i komunikacionom infrastrukturom, dok se ne planira potreba za vodoprivrednom ili termoenergetskom infrastrukturom. Pristup do transformatorskog postrojenja omogućiće interna mreža puteva, sa priključcima na postojeći nekategorisani put.

Rani javni uvid traje do 13. novembra.

 

pozoriste-noc

Kikinđane tokom novembra očekuje bogat i raznovrstan pozorišni program. Publika će imati priliku da uživa u gostovanjima, komedijama i savremenim autorskim projektima, a naši glumci će gostovati i u drugim gradovima.

Mesec započinje gostovanjem ansambla Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina koji će u subotu, 8. novembra u 20 časova izvesti autorski projekat „Ona“ u režiji Mie Knežević. Naredne subote, 15. novembra u istom terminu, na sceni će biti komedija Marka Kamoletija „Pidžama za šestoro“ u režiji Olivere Đorđević.

Publika će 18. novembra imati priliku da pogleda predstavu „Ljubavno pismo“, koju potpisuju Zoran Bačić i Zlatan Fazlagić u režiji Dragana Ostojića, dok 22. novembra stiže priča o savremenim odnosima – „Savršen partner“ Mira Gavrana u režiji Tijane Vasić.

Kraj mesec donosi i drugu reprizu predstave „Heroj nacije“ Ivana M. Lalića, u režiji Dajane Josipović, koja će biti izvedena 25. novembra u 20 časova.

Ansambl kikindskog pozorišta i ovog meseca gostuje na festivalima. Od 1. do 5. novembra učestvuje na festivalu „Zlatna vila“ u Prijedoru sa predstavom „Srbija All Inclusive“ Vladimira Đurđevića u režiji Mrka Misirače, dok će 29. novembra nastupiti na festivalu „Publikum“ u Kuli sa komadom „Kovači“ Miloša Nikolića u režiji Tijane Vasić.

 

ofk-kikinda

Severnobanatski srpskoligaš ostao je praznih ruku na gostovanju u Bačkom Jarku, Mladost je slavila 5:2, a trijumf je bliže kraju overila najpre s bele tačke i potom ga podebljala y samom finišu pa šef struke OFK Kikinde Vladimir Kitanović ističe da je krajnji rezultat nerealan.
– Nakon svega viđenog nismo zaslužili da izgubimo tri razlike. U prvih 15 minuta imali smo pet udaraca ka golu i nakon toga, kao po običaju, prvi opasniji prelazak protivnika na našu polovinu doneo je rivalu gol. Nastavili smo i dalje s našom igrom, ne odstupajući od plana i izjednačili. Potom smo pritiskali i vrebali šansu za potpuni preokret. Međutim, dogodilo su suprotno. Svaka naša individualna greška kažnjavana je pogotkom. Kada se podvukla crta, jasno je da smo mnogo prilika propustili, a na drugoj strani kvalitetna i iskusna ekipa Mladosti to nije praštala – kaže Kitanović.
U subotu, od 13.30 sati, na Gradski stadion stiže Hajduk iz Divoša.
– Naredna utakmica, bez obzira na položaj na tabeli koji zauzimaju Divošani, mora da nam bude kao da od nje zavisi dalje bitisanje kluba. Rivali nam odmiču i zato od svojih momaka očekujem reakciju na domaćem terenu, smanjen broj pogrešaka na minimum i na kraju pobedu. Samo jedan trijumf u ovom delu sezone značio bi veliki iskorak i bili bismo bliži krajnjem cilju – jasan je Kitanović.
D. P.

Rezultati 11. kola: Veternik – Sloga 4:1, Mladost (BJ) – OFK Kikinda 5:2, Sloven – Bačka 1:0, Vrbas – Naftagas 0:1, Inđija – Sloboda 4:5, Jedinstvo – Omladinac 1:0, Hajduk – Železničar 1:1, Mladost (O) -Dinamo 0:1.
POREDAK: Železničar 25, Hajduk 22, Naftagas 21, Mladost (BJ) 21, Jedinstvo 21, Dinamo 21, Inđija 14, Omladinac 13, Sloven 13, Sloboda 12, Veternik 12, Vrbas 12, Bačka 10, Sloga 10, OFK Kikinda 6, Mladost (O) 5.
U 12. kolu, u subotu i nedelju (13.30), igraće: Sloga – Omladinac, Sloboda – Jedinstvo, Naftagas – Inđija, Dinamo – Vrbas, Bačka – Mladost (O), OFK Kikinda – Hajduk, Veternik – Mladost (BJ), Železničar – Sloven.

error: Content is protected !!