Најновије

Kozarci-KUD-u-SNP

Posle nastupa u Topoli na najvećem festivalu izvornog folklornog stvaralaštva, potom na Kolarcu na festivalu „Orfej”, kao i prvog mesta na „Markovim danima” u Boljevcu, KUD „Petar Kočić” iz Novih Kozaraca nastavlja serijal uspešnih i zapaženih nastupa. Proteklog vikenda učestvovali su na renomiranom Festivalu folklora Srba iz regiona, održanom na sceni Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

– Ova godina otvorila nam je vrata najlepših dvorana i festivala na kojima igrač, pevač, instrumentalista može da nastupi. Postigli smo nešto što je bio san, a sad mi živimo taj san. Svoj višegodišnji rad na polju beleženja, prikupljanja, arhiviranja i oživljavanja na sceni bogatog tradicionalnog folklornog nasleđa kolonista severnog Banata ugledao je svetlost dana i označio naše društvo na folklornoj mapi našeg naroda. Ponosan sam na Kočiće i njihov posvećen rad- ističe umetnički rukovodilac KUD-a Milan Vašalić.

Festival folklora Srba iz regiona održan je 11. put sa ciljem predstavljanja, prenošenja i očuvanja izvorne krajiške igre, pesme i plesa. Kulturno-umetnička društva iz Srbije, regiona i dijaspore predstavila su tradiciju – kroz ritam, kostim i zajednički duh koji se neguje generacijama.  Organizatori festivala su Savez Srba iz regiona i Zavičajno udruženje „Sava Mrkalj“.

 

 

kck-fasada-(5)

Na zgradi Kulturnog centra u toku je rekonstrukcija fasade. Rok za završetak radova je 90 radnih dana, a obuhvatiće obijanje postojeće fasade do cigle, malterisanje i krečenje.

-Fasada će biti rađena u dve faze. U toku je prva faza u koju će biti uloženo 40 miliona dinara i podrazumeva i unutrašnju i spoljašnju fasadu zgrade, zaključno sa delom na Baletskoj sali – saznajemo od v.d. direktora Marka Markovljeva.  – Pošto prvi deo rekonstrukcije bude završen, nadam se, da će Ministarstvo kulture, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i lokalna samouprava opredeliti sredstva za drugu fazu. Druga faza obuhvatiće površinu od Baletske sale do kraja Partizana i takođe je projektom planirano i unutrašnja i spoljašnja sanacija.

Fasada, ali i uređenje unutrašnjosti objekta pomogli su Republika, Pokrajina i i lokalna samouprava po različitim projektima

-Preostaje da se uredi dvorište. Na bini, koja se nalazi u ovom prostoru, u toku je zamena pločica. Nakon toga uradiće se nova struja i molersko-farbarski radovi. Od Ministarstva turizma i omladine nedavno su nam odobrena sredstva, 17 miliona dinara, za projekat digitalizacije dvorišta odnosno pravljenje bioskopa na otvorenom. Postavićemo veliki led ekran, a bioskop će raditi i tokom dana i u večernjim satima. Već na proleće očekuju nas prve projekcije filmova. Pored toga dobili smo i sredstva za tehniku neophodnu za sve buduće događaje – kazao je naš sagovornik.

Lokalna samouprava Kulturnom centru vratila je na upotrebu lokal u kom je donedavno bila prodavnica „Planeta“. U njemu će biti otvorena Galerija koja je nekada postojala u prizemlju zgrade. Očekivanja su da novi prostor uskoro bude u funkciji. Na zgradi izgrađenoj sredinom 19. veka, koja je jedan je od najreprezentativnijih objekata u pešačkoj zoni, u proteklom periodu urađeno je puno toga.

-U Kulturnom centru najpre je rekonstruisan krov, a potom je završena i adaptacija foajea, reparacija stepeništa, hodnika, zamena unutrašnje  i spoljašnje stolarije, rekonstruisan je enterijer, Velika i Baletska sala, toaleti, podovi, elektro i molersko-farbarski radovi. Sanacijom plafona, tačnije skidanjem slojeva farbe koje su decenijama bile tu, došli smo do originalnog maltera na kom se vidi da je bio iscrtan. U saradnju sa Međuopštinskim zavodom za zaštitu spomenika,  urađeni su šabloni originalnih ukrasa i plafone ponovo krasi dekorativni moleraj koji nekada bio svojstven za ovakve objekte. Identičan je onom iz vremena kada je zgrada sagrađena, a boje su modernije, u skladu sa današnjim vremenom – podsetio je Markovljev.

Centralni deo stepeništa na ulazu postavljena je monumentalna skulptura autora Jovana Blata visoka oko sedam metara koja je ispunila prazan prostor. Skulpturu, drvo, ima ptice od terakote i to vrste koje se mogu videti u Kikindi i okolini.

Sledeće godine u planu je izgradnja lifta koji će omogućiti osobama sa invaliditetom da prisustvuju svim programima i događajima koji se organizuju na spratu Kulturnog centra. Pored toga cilj je i da se sa što više zelenila oplemeni dvorište.

A.Đ.

 

 

strelicarstvo

Troje streličara kikindskog Apola nastupilo je u Zaječaru na dvoranskom takmičenju u organizaciji SU Torlaci iz Knjaževca, bio je to i prvi kvalifikacioni turnir u novoj takmičarskoj sezoni, a Ana Lukić bila je najuspešnija, osvojila je prvo mesto u uzrastu juniorki, stilom olimpijski luk, ostvarivši lični rekord. Dragan Čobić uzeo je bronzu u konkurenciji veterana, pomenutim stilom i takođe uz najbolji vlastiti rezultat, a nakon duže pauze, nastupio je još i senior Zaviša Lučić, zauzevši sedmo mesto olimpijskim lukom.

struja-5

Iz Elektrodistribucije obaveštavaju meštane Mokrina da će u četvrtak, 4. decembra, između 10 i 14 časova, zbog planiranih radova na elektromreži, doći do privremenog prekida u snabdevanju električnom energijom.

Isključenje se odnosi na domaćinstva u sledećim ulicama: ulica Zlatna Greda od Dositeja Obradovića prema Železničkom redu, ulica Ivana Milutinovića od Dimitrija Tucovića do Dositeja Obradovića, ulica Jovana Jovanovića Zmaja od Dimitrija Tucovića do Dositeja Obradovića, ulica Svetog Save od početka ulice do Dositeja Obradovića, ulica Dositeja Obradovića od Zlatne Grede do Svetog Save, ulica Živka Kodranova od Zlatne Grede do Rade Trnića, ulica Dimitrija Tucovića i ulica Milana Kneževa.

vodovod-baranda-1

Zbog radova na vodovodnoj mreži sutra, danas do do 14 časova, doći do povremenog isključenja vode u delu Bašaida, obaveštavaju iz JP „Kikinda“

Radovi obuhvataju izvlačenje postojećih cevi koje prolaze ispod kolovoza i zamenu vodovodnog priključka  u ulicama Rade Mikalačkog broj 35 i Svetozara Miletića broj 8.

hapsenje-lisice

B.T. (26) iz Kikinde osuđen je u Višem sudu u Beogradu na devet godina zatvora zbog ubistva Dražena Delevića (33) iz Budve, pošto je Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda u Beogradu. Zločin se dogodio u beogradskom naselju Ugrinovci u decembru 2022. godine, a okrivljenom je izrečena jedinstvena kazna, pošto je pravnosnažno osim za ubistvo Delevića, osuđen i za nedozvoljeno nošenje oružja.

Zločin se dogodio 7. decembra 2022. kada je iz pištolja nakon kraće rasprave sa Draženom Delevićem, koji je automobilom došao ispred kuće u kojoj je osuđeni živeo kad podstanar. B. T. je tokom rasprave, iz pištolja na kom je obrisan fabrički broj pet puta pucao u glavu i telo Delevića, koji je stajao na ulici pored automobila, a potom pobegao automobilom s mesta zločina.

Apelacioni sud u obrazloženju odluke naveo je da nije prihvatio odbranu i u obrazloženju stoji da je prvostepeni sud pravilno našao da su se u radnjama okrivljenog stekla sva bitna i objektivna i subjektivna obeležja krivičnog dela ubistvo i krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, pravilno neprihvatajući stav odbrane da se radi o krivičnom delu ubistvo na mah kao i teze odbrane da je krivično delo izvršeno u nužnoj odbrani ili eventualno u prekoračenju nužne odbrane,  navodi se u odluci Apelacionog suda.

sirena

Sektor za vanredne situacije, Operativnog centra 112 Kikinda će u sredu, 3. decembra u 12 sati obaviti redovnu proveru ispravnosti sirena za uzbunjivanje, emitovanjem znaka „PRESTANAK OPASNOSTI“.

mokrin-grebani-asfalt-(4)

U toku je nasipanje grebanim asfaltom obodnih ulica u Mokrinu. Radovi su započeli danas (ponedeljak) i biće gotovi do kraja nedelje, a kako protiču uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački i predsednik Saveta Mesne zajednice Goran Ristić.

Stanovnici ovog dela sela godinama unazad traže da im se obezbedi put, saznajemo od Zorice Rajić.

-Živim u ulici Toza Marković u kojoj se nalazio samo zemljani put. Konačno ćemo i mi imati  put koji će biti prohodan. Primera radi kada su mi stigla drva za loženje istovarili su ih na ćošku jer kamion nije smeo da dođe do kuće kako se ne bi zaglavio. Isto tako i kantu za odnošenje smeća ostavljamo na ćošku dokle dođe kamion koji ga odnosi. Sada će biti puno bolje – rekla je Zorica Rajić.

I Paja Udicki pozdravio je uređenje puta.

-Tašta, koja ima 86 godina, živi u ovom delu Mokrina i nemam prilaz do njene kuće. Zahvaljujući gradonačelniku Bogdanu i predsedniku Ristiću dobili smo put kojim ćemo moći bez problem da priđemo kući, a da se ne zaglavimo u živo blato – dodao je Udicki.

Grebani asfalt biće nasut na nekategorisanim putevima, kao što je urađeno u delovima Kikinde, Sajana, Ruskog Sela.

-Osluškujući potrebe Mokrinčana, a u saradnji sa JP „Putevi Srbije, uspeli smo da rešimo dugogodišnji problem  – precizirao je prvi čovek grada. – Obećanje koje smo im dali sada i ispunjavamo. Iako su odbornici opozicije, na sednici Skupštine grada, najavili da će doći da vide kako sve ovo izgleda, nisu se pojavili. Naveli su da treba da nas je sramota zbog toga što posipamo grebani asfalt, aludirajući da sve ovo što radimo nije dobro. Ove tvrdnje pobili su sami meštani koji su nas sačekali i pohvalili ove radove. To je razlika između nas i njih. Nas zanima svaki stanovnik sa teritorije grada, želimo da čujemo sve njihove probleme i sugestije kako da ih rešimo. To je razlog što su imaju poverenja u nas, što su i pokazali na izborima.

 

Grebani asfalt biće posut u produžecima ulica Ive Lole Ribara, Toze Markovića, prilaz vrtiću, na Vašarištu i u delu prilaza Mokrinu iz pravca Kikinde.

-Vrednost radova je 990.000 dinara. Na prilazu vrtiću završeni su radovi vezani za prečistač vode. Ovom prilikom naneta je velika količina blata i sada ćemo naneti grebani asfalt da bi se omogućio lakši prilaz. I u narednoj godini planiramo da se u dvema ulicama putevi urede nasipanjem grebanog asfalta čime ćemo rešiti problem na svim nekategorisanim putevima u selu – zaključio je Goran Ristić.

A.Đ.

Predavanje-desanka-ristic-3

U Hramu Svetog kneza Lazara u Nakovu, u nedelju 30. novembra, održano je predavanje pod nazivom „Ljubav i mudrost – osnove hrišćanskog vaspitanja“, koje je okupilo veliki broj vernika i roditelja. Gost-predavač bila je Desanka Ristić, dugogodišnji pedagog, književnica i autor više knjiga, a ovaj duhovno-vaspitni susret organizovala je Crkvena opština Nakovo u duhu Božićnog posta.

Predavanje je bilo prvo u nizu planiranih susreta koje je, kako ističe Ristić, inicirao novi veroučitelj hrama, jerej Hadži Srđan Vučanović. Publika je ispunila hram, a atmosfera je, prema rečima predavača, bila topla, prijatna i otvorena za razgovor.

U svom obraćanju, Desanka Ristić naglasila je da se hrišćansko vaspitanje ne zasniva samo na ljubavi, ali ni na strogoj disciplini već na njihovom saglasju.

-Ljubav sama nije dovoljna da bismo vaspitali decu. Ali ni sama disciplina nije dovoljna, jer tako stvaramo otpor. Dete najbolje napreduje u domu u kom vlada poštovanje, gde je porodica zdrava i skladna – istakla je ona.

Posebno je upozorila na savremenu pojavu prezaštićavanja, koja, kako kaže, vodi u suprotan rezultat – deca ne razvijaju odgovornost, niti stabilnost koja im je neophodna da postanu zrele ličnosti.

-Moja preporuka roditeljima je da slobodno postavljaju granice detetu, jer tako deca dobijaju sigurnost i jasno postavljene zahteve. Isto tako, treba ih učiti zahvalnosti, kao i da mi ne možemo menjati druge nego sebe – objasnila je Ristić.

Pedagoškinja je podsetila da se vrednosti i karakter najuspešnije grade kroz veru i učešće u liturgijskom životu.

-Svake nedelje na liturgiji dobijamo pouku i blagoslov za čitavu sedmicu. Mladi roditelji koji dolaze u hram traže savet, traže uporište. Ako se držimo hrišćanskih načela i zapovesti, možemo mnogo da postignemo – i za sebe i za svoju decu – navela je ona.

Ristić je govorila i o izazovima savremenog roditeljstva, pogotovo u periodu kada dete iz porodičnog okruženja prelazi u vrtić ili školu.

-U kući je svako dete princ. Ali u kolektivu odjednom ima dvadesetak prinčeva, i tu nastaju prva uznemirenja. Upravo zato moramo raditi na realnom vaspitanju i prihvatanju drugih. Nikako ne treba deci davati gotova rešenja, nego ih učiti da misle svojom glavom. Deca bi trebalo da imaju sva osećanja, a ne samo sreću i radost, jer tako razvijamo pohlepu – rekla je ona.

Jedan od delova predavanja koji je izazvao veliku pažnju bio je osvrt na položaj pedagoga i nastavnika.

-Danas mnogi misle da mogu da rade posao pedagoga bolje od stručnjaka. Ali mi ne nudimo kratkoročna rešenja – mi gradimo budućnost dece, dugoročno, stručno i u njihovom najboljem interesu. Moramo poštovati svaku struku i tražiti najbolje rešenje za dete – poručila je Ristić.

Na kraju večeri, Ristić je članovima crkvenog hora, najmlađim posetiocima, poklonila svoje knjige, što je dočekano sa posebnim oduševljenjem. Zanimljivo je da je od izgradnje hrama Svetog cara Lazara njeno predavanje prvo u istoriji sela Nakova, zbog čega je, kako ističe, posebno ponosna. Ristić je najavila da na proleće izlazi njena osma knjiga, a ciklus duhovno-pedagoških predavanja u Nakovu biće nastavljen već sledećim gostovanjem – oca Jovana Silaškog.

error: Content is protected !!